Povežite se sa nama

DRUŠTVO

URBANISTIČKE PERVERZIJE NA SLOVENSKOJ PLAŽI: Soliteri u moru

Objavljeno prije

na

Urbanistička histerija koja je poslednju deceniju zahvatila područje budvanske rivijere nikako ne posustaje. Nakon donošenja kontroverznog DUP-a Budva-centar, kojim je dio Budve na potezu između magistralnog puta i mora okovan kulama i soliterima, predviđenim na svakoj urbanističkoj parceli, na red su došle plaže, obalni pojas kojim upravlja Javno preduzeće Morsko dobro.

Nedavno je u prostorijama Ministarstva održivog razvoja i turizma održana prezentacija jednog od predloga uređenja područja Slovenske plaže čiji je autor profesor beogradskog Arhitektonskog fakulteta, Miodrag Ralević.

Najnovija verzija urbanizacije Slovenske plaže ostavlja bez daha. Na pješčanom žalu jedne od najljepših budvanskih plaža obrađivač je predvidio izgradnju kula i solitera, čitavog niza novih građevina, akva parkova, bazena, velnes i spa kapaciteta, kongresnih i šoping centara, bungalova, raznih platoa za kupanje, vidikovaca… Ipak, vrhunsku perverziju predstavlja predlog izgradnje vještačkih ostrva u moru budvanskog akvatorijuma, na kojima bi se gradile ekskluzivne vile, apartmani i hoteli koji na kopnu baš nedostaju.

Prezentovana je ranije proklamovana vizija vlasti – Budva kao Dubai, u kojoj se u moru ogledaju staklene kule i zgrade futurističkih oblika, sa mnogobrojnim pasarelama i mostovima do novih ostrva, nanizanih u vidu maslinove grane, između Zavale i Havaja. Budvanima je očigledno ponestalo kopna, pa se krenulo u proizvodnju novih teritorija na pučini mora.

Studija je podržala zahtjeve vlasnika privremnih objekata na plaži, čije su čudovišne ideje našle put do profesora Ralevića. Nekadašnji zakupci koji su u međuvremenu postali vlasnici plažnih objekata, pojavljuju se kao veliki investitori, čiji restorani i kafići postaju soliteri.

Područje Slovenske plaže u zahvatu je Državne studije lokacije za sektore 43 i 45, površine oko 12 hektara. Vlada je još 2009. godine donijela odluku o izradi DSL, sa rokom od šest mjeseci. Namjena plana je uređenje kupališta Slovenske plaže, njenog funkcionalnog zaleđa, hotelskog kompleksa Park i pratećih sadržaja u funkciji Turističkog naselja Zavala.

Posao je dobio BarProjekt, arhitekte Jovice Zenovića, nekadašnjeg funkcionera SDP i potpredsjednika Opštine Budva. On je izradu plana povjerio nezaobilaznom profesoru Raleviću, čija je stručnost i kooperativnost sa investitorima, dokazana na detaljnim planovima Budve, Bečića i Petrovca.

Prošlo je od tada gotovo pet godina, studija još nije dospjela do faze javnog izlaganja na uvid zainteresovanih građana. Dostavljano je više predloga iz Beograda, koji su na zahtjev Ministarstva, vraćani na doradu. Verzija o kojoj je riječ u ovom tekstu, samo je još jedna „moguća alternativa uređenja prostora Slovenske plaže”, kažu sagovornici Monitora. Pa ako prođe, prođe.

U pitanju je bukvalno kopiranje, prenošenje onoga što se radi u Dubaiu i bogatim zemljama svijeta, u prostor budvanskog zaliva. Da crnogorska vlast vidi, šta se i kako, radi po svijetu.

Poznato je da je Budva uređena po modelu gradova Vancuver i Palm Bič, pa se praksa kopiranja svjetskih centara izvan mediteranskog kruga, koji osim mora, nemaju ničeg zajedničkog sa Budvom, pokušava nastaviti i na Slovenskoj plaži.

Ralević je za Slovensku ponudio dva koncepta. Jedan po ugledu na Kopenhagen i Pert (Australija) i drugi po modelu španskog ljetovališta Benidorm.

Slovenska plaža se proteže od gradske marine do hotela Park, u dužini od 1.600 metara. Zauzima površinu od 41.500 kvadratnih metara.

Na lokacijama nekolicine Budvana i poznatih biznismena, ubačeni su objekti čija visina ide do desetak spratova. Kula je planirana na lokaciji Vile Manojlović, čiji je vlasnik Veselin Barović. Kao i na lokaciji restorana Plava školjka, koji je HG Budvanska rivijera nedavno prodala sinu hotelijera Dragana Perovića, vlasnika hotelskog lanca Astorija.

Jedan od većih objekata planiran je na mjestu restorana Obala, vlasnika Anta Petkovića, odbornika Liberalne partije u Budvi.

Višespratnice su uglavljene na najmanje još četiri lokacije duž obale.

Enormno povećanje kapaciteta svih kategorija u zaleđu plaže prati plan njenog proširenja i uzvišenja. Predlaže se nasipanje mora i stvaranje nove Slovenske plaže. Veće, ljepše i starije od ove, koja je dobila ime po češkim turistima iz regije Bohemia, koji su u Budvi ljetovali 1935. godine. Otimanjem od mora, nova Slovenska plaža bi duplirala svoju sadašnju površinu na oko 83.700 kvadrata.

Urbanizovani pojas plaže na kome su planirane navedene građevine podiže se za tri metra u odnosu na ostatak. Silazak na plažu biće omogućen preko par pješačkih rampi. Po principu, što teže i komplikovanije do mora, to bolje.

U Programskom zadatku za izradu DSL koji je donijela Vlada, navedena je potreba projektovanja i izgradnje novih plaža, uz uslov, da se nasipanje vrši „autohtonim pijeskom ili šljunkom”. Sto bi u praksi značilo da se pijesak vadi iz morskih dubina ili sa neke druge plaže, kako bi se nabacio na Slovensku.

Govori se o modeliranju postojećeg stijenja i kamenite obale i njihovog pretvaranja u kupališta. Kako investitori, po navici, ne bi pretjerali u betoniranju, dato je sledeće upozorenje:

„Na dijelu stjenovite obale otvorenog mora poželjno je ostaviti dijelove bez intervencija kako se ne bi u potpunosti poremetio prirodni i autentičan izgled”. Poželjno je, ali ne mora.

Ralevićev predlog DSL Slovenska plaža čudovišan je pokušaj investitora iz sjenke i nekolicine uticajnih vlasnika plažnih objekata i planera, da zarad svojih ličnih interesa zabetoniraju Slovensku plažu i unište prostor akvatorijuma Budve. U pitanju je brutalna agresija na plažu i more, na zonu javnog dobra, za koju je odgovorno Morsko dobro i bez čijeg učešća ovaj posao ne bi mogao da se radi.

Planira se promjena geografskih i pomorskih koordinata budvanske obale. Otvara se pitanje ko bi finansirao nasipanje mora i postao vlasnik građevinskih parcela na vodi. Ko i u čije ime planira betoniranje budvanskog mora. I to sve uprkos činjenici da je Crna Gora potpisnik Barselonske konvencije o zabrani gradnje u zoni od sto metara od obale.

Planovi ovakvih, tektonskih poremećaja u prostoru budvanske rivijere, prave se zavjerenički, daleko od očiju javnosti, bez šireg učešća struke u Crnoj Gori i konsenzusa o tome šta je Budvi i turističkoj privredi zaista potrebno. Suprotno odrednicama starteških planova, posebno Plana posebne namjene za morsko dobro. Posebno je pitanje usklađenosti studije sa Prostornim planom obalnog područja za šest primorskih opština, čija se izrada privodi kraju.

Javnim preduzećem Morsko dobro upravljaju kadrovi Socijaldemokratske partije čiji se lider deklariše kao borac za očuvanje priodnih resursa na primorju. Može se očekivati da Morsko dobro uskrati podršku urbanističkom divljanju u zoni kojom gazduje.

Ukoliko bi Ministarstvo održivog razvoja prihvatilo predložena rješenja, u nezavidnoj situaciji našlo bi se i Turističko naselje Slovenska plaža ispred koga bi se ispriječili soliteri povlašćenih budvanskih biznismena. Kao i cijela Budva koja bi ovakvom DSL bila zauvijek blokirana.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo