Povežite se sa nama

Izdvojeno

OZBILJAN PROPUST U GEOGRAFSKO INFORMACIONOM SISTEMU PODGORICA: Lični podaci na izvolte

Objavljeno prije

na

Na portalu Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica do početka ove sedmice svi su mogli da vide lične podatke vlasnika parcela i objekata u Podgorici i Zeti. Iz Glavnog grada tvrde da nisu oni krivi, a građani podnijeli prve tužbe

 

 

Ko je htio, do početka ove sedmice, mogao je da sazna lične podatke o vlasnicima parcela i objekata na teritoriji Podgorice i Zete, sa sve matičnim brojevima. Podaci su se nalazili na demo verziji Geografskog informacionog sistema (GIS) Podgorica.

U dijelu koji se odnosi na Prostorno-urbanistički plan, dostupne su sve parcele sa ucrtanim objektima što je zakonito i već petnaestak godina primijenjeno i na Geoportalu Uprave za nekretnine. Klikom na parcelu ili objekat dostupne su i ključne informacije uključujući i podatke o vlasniku. Međutim, klikom na ikonicu za informacije dolazilo se do sporno objavljenih podataka o vlasnicima imovine i njihovim matičnim brojevima.

Javnost je krajem protekle sedmice o ovome obavijestio odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Stefan Ćulafić. ,,Radi se osim o nečuvenom amaterizmu i neprofesionalnosti nadležnih službi i o krivičnoj odgovornosti ugrožavanja ličnih podataka. Pozivam Agenciju za zaštitu ličnih podataka i nadležno tužilaštvo da pod hitno zaštiti privatnost i prava građana Podgorice koja su flagrantno prekršena i ugrožena i da utvrdi odgovornost između nadležnih službi počev od službi Ministarstva urbanizma, pa do nadležnih u Glavnom gradu”, saopštio je Ćulafić.

Nakon ovog saopštenja, pomenuti portal je postao nedostupan.

Prema saznanjima Monitora pojedini članovi Agencije o problemu su bili upoznati sedmicama ranije ali nijesu ništa preduzimali. Sada u Agenciji kažu da će pokrenuti postupak nadzora kako bi se utvrdilo činjenično stanje.

U Zakonu o Zaštiti podataka o ličnosti je navedeno da se lični podaci  moraju obrađivati na pošten i zakonit način. Propisano je i da se lični podaci ne mogu  obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade, niti na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. A lični podaci, koji su prikupljeni u statističke ili naučne svrhe, u skladu sa ovim Zakonom, mogu se obrađivati ukoliko su preduzete odgovarajuće mjere zaštite. ,,Kad se lični podaci daju na korišćenje radi obrade u statističke ili naučno-istraživačke svrhe, ti podaci se moraju dati na korišćenje u obliku koji ne otkriva identitet lica”, propisano je ovim Zakonom.

Iz Glavnog grada tvrde da nijesu krivi, pošto oni nijesu ustupili povjerljive podatke, kao i da pomenuti portal nije u njihovom vlasništvu.  ,,Sporni podaci o planskoj dokumentaciji u sklopu kojih su i lični podaci nijesu ustupljeni od strane Glavnog grada niti ih Glavni grad ima u svom posjedu u obliku u kojem su oni prikazani. Takođe, podaci nijesu distribuirani putem veb prezentacije Glavnog grada što u potpunosti demantuje navode odbornika DPS-a Stefana Ćulafića, te vjerujemo da će u nekom od narednih obraćanja provjeriti činjenice prije iznošenja neistina i uzbunjivanja javnosti”, naveli su u saopštenju iz Glavnog grada.

Na sajtu je bilo navedeno da ga je radila beogradska kompanija GDI Solutions. U svojoj prezentaciji navodi da je firma koja se bavi softverskim rešenjima, informacionim tehnologijama, kao i projektantskim, tehnološkim i razvojnim stručnim uslugama, kao i da je jedna od pionira modernog GSI-a u Jugoistočnoj Evropi. Iz Glavnog grada tvrde da su od ove kompanije,  čija demo verzija sajta je neko vrijeme bila dostupna javnosti, obaviješteni da su podatke građana dobili tokom 2021. godine od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. U to vrijeme, resorni ministar bio je Ratko Mitrović. ,Glavni grad nema nikakav ugovor sa pomenutom kompanijom, niti smo na bilo koji način učestvovali u razmjeni podataka između njih i Ministarstva”, saopštili su.

Oni koji su učestvovali u kreiranju nimalo naivnog problema, za sada se ne oglašavaju. Ostaje samo da se prisjetimo kako to nije prvi problem ove vrste.

Za vrijeme korone, tadašnja Vlada je od marta do maja 2020. objavljivala imena i adrese građana, kojima je na početku pandemije određena obavezna samoizolacija. Uz objavljene lične podatke, poruka Vlade je glasila: „Svaki građanin treba da zna, ko ga od komšija i sugrađana, nedisciplinom dovodi u opasnost“.

Građani su zbog objavljivanja ličnih podataka tužili državu i dobili sporove pred sudovima. Prema saznanjima Monitora, prve tužbe zbog najnovijeg skandala sa objavljivanjem ličnih podataka na pomenutom portalu, građani su podnijeli protekle sedmice.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo