Povežite se sa nama

Izdvojeno

SKUPŠTINSKI ODBOR TRAŽI KONTROLU URBANISTIČKOG HAOSA U KOLAŠINU: Zakašnjelo brojanje spratova

Objavljeno prije

na

Tek nakon što je u  gradskom dijelu Kolašina izgrađeno na desetine zgrada i hotela, predstavnici lokalnog parmenta, primjećuju da je riječ o “gradnji koja nije u skladu sa propisima”. Do sada su to ignorisali, a kritičare građevinskog buma nazivali “kočničarima razvoja”

 

 

“U Kolašinu se trenutno odvija gradnja koja nije u skladu sa propisima. Neke zgrade bukvalno niču na trotoarima…Zauzetost građevinske parcele je kod nekih objekata i do 100 odsto, što nije u skladu sa Zakonima o izgradnji objekata. Kašnjenje donošenja planskih dokumenata koristi se za zloupotrebe i za izdavanje građevinskih dozvola, koje nijesu u skladu sa planovima razvoja grada”.  Taj sažeti opis  kolašinskog urbanističkog haosa, iz Odbora za planiranje i uređenje prostora i komunalno-stambenu djelatnost Skupštine opštine (SO) poslali  su, nedavno, na adrese   resornog  ministarstva  i građevnsko – urbanističke inspekcije.

Odbor zahtijeva od resornog ministarstva i građevinske inspekcije da se obavi inspekcijski nadzor nad stambeno-poslovnim objektima u izgradnji u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Centar. Članovi tog skupštinskog tijela traže da nadležna inspekcija utvrdi da li je došlo do prekoračenja gradnje kada je riječ zauzetosti građevinske parcele i prekoračenja spratnosti zgrada u izgradnji u odnosu na pozitivne zakonske propise i izdate građevinske dozvole.

“Izdati obavezujuća rešenja investitorima koji nijesu poštovali date procedure. Izvršiti provjeru izdatih građevinskih dozvola i urbanističko-tehničkih uslova (UTU), u odnosu na DUP Centar i zakon, kojim je regulisana ta oblast. Ustanoviti odgovornost, odnosno nadležnosti, onih koji su kršili zakonske procedure”, neki su od zahtjeva kolašinskih odbornika upućenih Minisatrstvu  prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Dopis, kojim se  traži hitnu rekaciju države   mogo bi biti primjer odgovornosti, ažurnosti i brige o svom gradu, da je poslat prije tri godine  kada je započeo, takozvani, građevinski bum u Kolašinu. Na terenu je odmah  bilo vidljivo   kršenje propisa i svi problemi  DUP Centar Kolašin.  Sada, kada su sve pojave o kojima odbornici pišu uzele maha i od njih ostao pošteđen tek djelimično najuži centar grada,  vapaj upućen resoru Janka Odovića više liči na  pokušaj “pranja”  savjesti.

Članovi odbora su, istovremno, i članovi stranaka, koje su do prije pola godine sve one koji su tvrdili isto što sada piše u pismu Odoviću i inspekciji, nazivali “kočničarima razvoja grada”.  Naknadna pamet došla je u trenutku kad je ograničena mogućnost intervencije.

Većina  predstavnika  lokalne zakonodvane vlasti,  potpisnika zahtjeva,  već godinu i po,  ne želi da dignu ruku čak ni  da se na dnevni red  SO stavi predlog zaključka kojim bi u centru grada bila obustavljena gradnja, osim one na javnoj infrastrukturi.  To je predlagao opoziconi odbornik Bojan Zeković (SDP) objašnjavajući da bi moratorijum važio do donošenja izmjena i dopuna postojećeg DUP-a. Takođe, peticijom koju je potpisalo 152 Kolašinki i Kolašinaca početkom prošle godine, traženo je stavljanje van snage postojećeg plana. Iz lokalne uprave nijesu nikad odgovorili na tu inicijativu.

Zekovićeve kolege iz Pokreta Zajedno gradimo Kolašin (DPS, SDP, SD i nestranačke ličnosti), Marta Šćepanović i Balša Cvetković,  nedavno su predložili  Odboru  sazivanje sjednice na kojoj bi se razgovaralo o izradi urbanističkog projekta za uže jezgro grada.

Oni su podsjetili da je “kao ključni problem u investicionom talasu gradnje u opštini Kolašin postavljeno pitanje centra grada i važećeg DUP Centar. Objašnjavaju da svojom inicijativom žele da zaštite “jezgro grada i njegove ambijentalne vrijednosti od urbanističkog uništavanja”. Kroz izradu urbanističkog projekta, kojim bi se definisao spoljni izgled objekata, kulturnih dobara i koji bi postao dio PUP-a, kako kažu, omogućila bi se zaštita te zone.

U Kolašinu se i dalje gradi prema planu grada koji je donesen 2008. godine, a od novog DUP nema ni naznaka, saopštili su nedavno iz Incijative Zeleni Kolašin.  Kako tvrde, tokom minulih 12 mjeseci nije se desilo ništa što bi spriječilo uništavanje prostora u gradskom jezgru. Prema informacijama koje su dobili iz resornog Ministarastva, objašnjavju, ni ugovor sa rukovodiocem izrade plana do sada nije potpisan.

“U suštini, gradi se na osnovu planova starih više od 15 godina i skrojenih tako da se u Kolašinu poređa što više privatnih zgrada, bez obzira na posljedice po kvalitet javnih prostora, javnih usluga i životne sredine. Podsjećamo da je i lokalna samouprava u februaru prošle godine govorila o tome kako važeći planovi doprinose uništavanju prostora u Kolašinu jer predviđaju previše obimnu gradnju i da će zbog toga tražiti pomoć od nadležnog ministarstva. Danas možemo da konstatujemo da se za proteklih godinu dana nije desilo ništa što bi doprinijelo rješavanju ovog problema”, kažu  su iz Incijative.

Podsjećaju da  je u aprilu prošle godine donesena Odluka o izradi izmjena i dopuna DUP Centar. U Odluci je pisalo da je rok izrade 11 mjeseci od dana potpisivanja ugovora sa rukovodiocem izrade planskog dokumenta. Stari plan je ostao na snazi do donošenja ovih izmjena i dopuna.

Nove građevine, tvrde, ogromne su, zauzimaju cijele parcele, šire se na trotoare, naslanjaju na obližnje kuće, kriju fantomske i nelegalne spratove ispod strmih krovova, zaklanjaju svjetlost, često nemaju priključak na kanalizaciju…

“I mi samo možemo sa sjedimo sa strane i gledamo kako se gomilaju. Ministarstvo ne zna kad će biti zaključen ugovor za izradu novog plana. Opština je, u međuvremenu, prestala da prepoznaje da je ovo uopšte problem, reklo bi se. Bravo svima. Sigurni smo da će strani turisti i domaći investitori biti oduševljeni rezultatima ovakvog razvoja u godinama koje dolaze, jer svakako su važni samo njihovi interesi i mišljenja o budućnosti našeg grada”, zaključuju iz te inicijative.

U programskom zadatku, koji je Vlada usvojila lani, zajedno sa  sa odlukom o revidovanju DUP-a, navodi se da je cilj “stvaranje kvalitetnog prostora u ambijentalnom, funkcionalnom i arhitektonskom smislu, kao i stvaranje planskih pretpostavki za realizaciju predviđenih sadržaja”. Istovremeno, ocijenjeno je da važeći DUP do sada nije realizovan u potpunosti.

”Nije ostvarena planska zaštita i rekonstrukcija starih objekata sa karakterističnom gradskom arhitekturom, zbog neizainteresovanosti privatnih vlasnika za zaštitu vrijednog graditeljskog tkiva i nemogućnosti Opštine da otkupi i rekonstriše. Od osnovnih planskih ciljeva takođe koji nije ostvaren je i podizanje nivoa urbaniteta (gradnja uz ulicu, ulični blokovi. trgovi, podzemne garaže, “raščišćavanje unutrašnjosti blokova)”, piše u programskom zadatku.

U narednom planskom dokumentu, sugerisano je, akcenat treba staviti na rekonstrukciju arhitektonski vrijednih objekata i izgradnju objekata od javnog interesa. Posebna pažnja izmjenama i dopunama DUP Centar, između ostalog, trebalo bi da bude posvećana uređenju javnih površina, između ostalog i glavnoj ulici i parkovima.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ 

Komentari

FOKUS

SPOJENI SUDOVI NASILJA U PARLAMENTU: Dalje nećeš moći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

 

 

Krajem prošle nedjelje, u zgradi SO Budva, svjedočili smo¸novoj u nizu demonstracija fizičko-političkog nasilja u Crnoj Gori (vidjeti boks). Zavrtanje ruke oponentima, u doslovnom smislu, sve češće i intenzivnije postaje dominantan oblik odbrane i(li) nametanja vlastitih političkih stavova.

Politički motivisano nasilje u Crnoj Gori nije novina, ali je novo to što se argumentacija sile  sa ulice, preselila u plenarne skupštinske sale i direktne TV prenose. Nudeći javnosti uzbuđenje rijalitija

“Sram vas bilo muške kukavice, ulizice kriminalnih klanova”, obratila se političkim protivnicima Dragana Kažanegra Stanišić, odbornica novog saziva SO Budva, potpredsjednica Demokrata i, možda najbitnije u aktuelnom kontekstu, sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova. “Takve kao vi otresem pogledom kao prašinu sa cipela”.

Teško je pronaći dvije rečenice koje ljepše i preciznije odslikavaju aktuelni duh tolerancije, privrženost demokratskim standardima i nepokolebljivu odanost principima vladavine prava među predstavnicima ovdašnje političke elite.

U oštru  konkurenciju manifestacija duha nasija treba uvrstiti i ovonedjeljno obraćanje poslanika DPS Nikole Rakočevića. On je, u ime parlamentarne opozicije, najavio: “Sprječavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar“. Da se izbjegnu nedoumice, Rakočević precizira da nije riječ o bojkotu, već o naumu da se  spriječi održavanje sjednica Skupštine Crne Gore.  “Do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu.“

Ništa nije samoniklo. Opozicija je na demonstraciju nezadovoljstva silom  krenula  prije nepun mjesec, kada se parlamentarna većina odlučila da, suprotno proceduri i sopstvenoj praksi, skrati mandat jednoj sutkinji Ustavnog suda zaključujući da je ona ispunila uslov za odlazak u penziju. Dok je javnost pokušavala odgonetnuti motive te odluke, u pomoć je sa objašnjenjem priskočio Milan Knežević. “Da je protivno zakonu Dragana Đuranović ostala na funkciji sudije Ustavnog suda, jutros bi Zoran Lazović i Milivoje Katnić bili pušteni da se brane sa slobode”, kazao je predsjednik DNP, nakon što je u Ustavnom sudu izostao neophodni, četvrti, glas za usvajanje žalbe advokata dvojice uhapšenih , nekadašnjih visokih funkcionera tužilaštva i policije.  Istu argumentaciju kasnije smo našli i u saopštenjima Demokrata.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SPC I (NE)BAVLJENJE POLITIKOM: Zemaljsko je važnije carstvo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mitropolit Joanikije je za rusko propagandističko glasilo RT Balka  9. januara ponovio svoje putinističke, anticrnogorske i antiukrajinske stavove. Na primjedbu novinarke da su već dvije godine istaknute crnogorske zastave na ogradi manastira   odgovorio da su to  “uradili ljudi sa Cetinja koji ne znaju šta rade“.  Istovremeno ne smetaju mu zastave Srbije, Republike Srpske i četnički barjaci po mnogim crkvama i manastirima u Crnoj Gori i širom regiona kao ni freske ratnih zločinaca iz Drugog svjetskog rata

 

 

Prije četiri dana je javljeno da  su nepoznati počinioci oko 1.30 ujutro zapalili BMW tivatskog sveštenika Mijajla Backovića ispred porodične kuće u Tivtu. Vučićevski mediji u regionu javili su samo da je zapaljen auto bez navođenja luksuzne marke i modela.. Mitropolija crnogorsko – primorska (MCP)  je izdala saopštenje u kom se potencira da „zapaljeni automobil nije u vlasništvu sveštenika već mu je ustupljen od prijatelja na korišćenje posljednjih godina“. Radi se o luksuzuznom X6 modelu čija osnovna verzija, po zvaničnom katalogu predstavništva u Srbiji, košta 105 hiljada eura dok sa opremom ide i do 180 hiljada. Prema još nepotvrđenim informacijama, Backovićev BMW je kupljen u Rokšpedu 2021. godine za 120 hiljada i kasko je osiguran.

Nije nikakva tajna da, od kada se vrh Srpske crkve (SPC) opet integrisao u državno-bezbjedonosne strukture srbijanskih režima ogrezlih u korupciji i organizovanom kriminalu od 90-tih pa na dalje, mnogi arhijereji i politički istaknuti sveštenici kupaju se u luksuzu i izobilju. Ruska crkva (RPC) odavno služi kao uzor sa svojim episkopatom i patrijarhom koji su ujedno agenti državne bezbjednosti i žive u basnoslovnom bogatstvu i raskalašnosti. Postoje i izuzeci kao što je blaženopočivši patrijarh Pavle i još neki episkopi u regionu i među Rusima koji su živjeli kao istinski hrišćani.

MPC-ovo saopštenje o paljenju auta navodi da „ovaj metod napada sve podsjeća na prljavi trag kriminalnih bandi“. Osim „namjera zločinaca da naruše bezbjednost sveštenika, njegove žene i djece“ ovo, vjerovatno upozorenje, je označeno kao “duboko anti-crkveni čin.”

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VLADIN NOVOGODIŠNJI POKLON  SUDIJAMA USTAVNOG SUDA: Dodatak za korupciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Posljednjeg dana prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojom je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Sudije tog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, a poklon je uslijedio nakon sukoba vlasti i opozicije oko kontrole u tom sudu

 

 

Dan prije nego je na vrata  pokucala  2025.godina, 30. decembra prošle godine, Vlada je donijela Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o specijalnom dodatku, kojim je 60 posto na osnovnu zaradu častila sudije Ustavnog suda Crne Gore.  Kako se navodi u dokumentu koji je potpisao premijer Milojko Spajić, Odluka je donijeta „bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova“. Može valjda i tako.

U članu 15b Odluke, navodi se: „ U Ustavnom sudu pravo na specijalni dodatak ostvaruju Predsjednik i sudije u visini do 60 posto od osnovne zarade“.

Prema podacima koje je objavio na svojoj internet stranici Ustavni sud Crne Gore, plate sudija tog suda ni sada nijesu male. Prema zvaničnim podacima za period od 1.januara 2024. do 31. decembra 2024.godine ,  prosječna bruto zarada predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko  iznosila je 3416 eura, sudije Budimira Šćepanovića 3465 eura, sutkinje Desanke Lopičić 3493 eura, Momirke Tešić 3429 eura i Faruka Resulbegovića 3132 eura.  Sa povećanjem do 60 posto,  odnosno specijalnim dodatkom, bruto zarade sudija Ustavnog suda, mogle bi ići i i preko pet hiljada eura.  Podataka o neto zaradama  sudija Ustavnog suda nema u zvaničnim podacima. One su nešto manje. Primjera radi, prema imovinskom kartonu sudije Budimira Šćeopanovića, njegova se neto zarada kretala do 2815 eura tokom 2023. godine.

Sudije Ustavnog suda nijesu do sada bile obuhvaćene vladinim odlukama o specijalnom dodatku, iako su neke od njihovih kolega iz pravosuđa (Apelacioni sud, Viši sud, Vrhovni sud) na tom spisku.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo