Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Partijski mašinovođa

Objavljeno prije

na

Pare ili život!? Nekada su to pitanje pred našim očima postavljali samo negativci u holivudskim filmovima, tren prije nego bi što neka od akcionih zvijezda B produkcije banula u kadar, pospremila ološ i sredila stvari.

Došlo je, sada, vrijeme da svi skupa živimo priče B produkcije. Pare ili život!? Ili i jedno i drugo.

Eto, recimo, nekadašnja Željeznica Crne Gore. Prije četvrt vijeka to je bila firma koja se dičila godišnjim učinkom od četiri miliona putnika i 4,5 miliona tona prevezenog tereta. Onda su ovi došli na vlast. I – danas je to nerazmrsiv kumbulj akcionarskih društava koja se, kao, bave održavanjem infrastrukture, prevozom putnika i tereta, servisiranjem voznih sredstava… Poslovni razultati kazuju da je njihov radni učinak, u međuvremenu, postao četiri – pet puta manji. Istovremeno se broj predsjednika, direktora, šefova i njihove posluge uvećao u istoj srazmjeri. Sa tendencijom rasta.

Budimo precizni – prema danas važećoj sistematizaciji Željezničke infrastrukture (ŽICG) izvršni direktor tog preduzeća, to je trenutno Milan Čolaković, na raspolaganju ima: šefa kabineta, tri pomoćnika, dva poslovna sekretara, dva vozača i jednog – konobara. Mašinovođu nema u bližem okruženju.

Čolakovića i njegov tim kontroliše predsjednik Borda direktora. Nimalo slučajno, na tom mjestu nalazi se Rešad Nuhodžić. I iza njegovih uspjeha stoji tim. Ne mari to što predsjednik Borda nije zapošljen u ŽICG već tamo svrati, uglavnom, samo na sjednice. Otprilike, jednom mjesečno. Sekretar društva, šef kabineta i poslovni sekretar profesionalno brinu da se Nuhodžićev kabinet u zgradi ŽICG uredno provjetrava i usisava, da se službeno vozilo koje koristi redovno servisira, da rođaci zapošljeni u toj i srodnim firmama ne postanu tehnološki višak ili, da zlo ne čuje, žrtve mobinga i(li) diskriminacije po stručnoj, polnoj ili političkoj osnovi. Kao što se to mjesecima izreda, dešava zapošljenima u nekada jedinstvenom preduzeću Željeznice Crne Gore. (Nuhodžić je, zabilježili su mediji, pred prelazak iz Prevoza u Infrastrukturu sestriću izmislio radno mjesto menadžera ljudskih resursa dok je brata Sadžida Nuhodžića unaprijedio u direktora tehničkih poslova).

Predsjednik Borda direktora Željezničke infrastrukture ujedno je i vršilac dužnosti generanog direktora Direktorata za željeznički saobraćaj pri Ministarstvu saobraćaja. Laički gledano, Nuhodžić je jedan od pet pomoćnika ministra saobraćaja Ivana Brajovića. Tu su još i direktori: Direktorata za drumski saobraćaj, Direktorata za vazdušni saobraćaj, Direktorata za pomorski saobraćaj i – što god to značilo – Direktorata za državne puteve (ostali su, kao, privatni). Ipak, iako mu funkcije koje paralelno obavlja već nekoliko mjeseci unazad daju velika ovlašćenja, Nuhodžić, ako je vjerovati Organizacionoj šemi Ministarstva saobraćaja, nema uticaja na vladinu Direkciju za željeznice.

Prodaci su neumoljivi: od 2006. godine do danas, na nešto manje od 250 kilometara crnogorskih pruga život je izgubilo više od 50 putnika i pružnih radnika dok je lakše ili teže povrede zadobilo oko 300 osoba. U istom periodu, a prema zvaničnim podacima, u rekonstrukciju, modernizaciju i sanaciju pruga Podgorica – Nikšić i Bar –Bijelo Polje potrošeno je više od 200 miliona eura. Da li je?

Nije bez neke – i dok se ginulo i kada se gradilo među onima koji su donosili odluke (iako za njih nijesu odgovarali) bio je i Rešad Nuhodžić.

Počnimo od tragedije na Bioču, u januaru 2006. Sunovrat voza 6103, koji se survao u kanjon Morače odnijevši u smrt 47 putnika, Nuhodžić je dočekao na mjestu izvršnog direktora ŽCG. Pod pritiskom čelnika tadašnje vlade on i predsjednik Borda direktora ŽCG Ranko Medenica iste večeri podnose ostavku.

Desetak mjeseci kasnije, Nuhodžić se našao na čelu grupe od 11 rukovodilaca Željeznice koje je tadašnji osnovni tužilac Veselin Vučković teretio za krivično djelo ,,nesavjesno vršenje nadzora nad javnim saobraćajem”. Sudovi, ali i nadležni iz Željeznice i Ministarstva saobraćaja odlučili su da ignorišu dokaze koji su ukazivali na to da je nesrećne putnike u smrt odvukao neispravan voz, sa nepotpunom posadom, dok je u lokomotivi sjedio čovjek koji godinama nije imao, zakonom obaveznu, provjeru stručne osposobljenosti. Tako su optužbi oslobođeni svi izuzev mašinovođe Slobodana Drobnjaka.

Rešad Nuhodžić, čovjek koji je, kao izvršni direktor ŽCG, bio odgovoran za većinu pobrojanih nepravilnosti praktično je unaprijeđen na mjesto rukovodioca projekta rekonstrukcije i elektrifikacije pruge Nikšić –Podgorica. Radno mjesto sa manje odgovornosti i više novca.

Bio je to, pokazaće se, još jedan jalov posao. Cijena je sa početnih 59 narasla na blizu 100 miliona eura. Posao je, bezmalo, trajao tri puta duže od plana. I pored toga, pruga još nije dobila upotrebnu dozvolu (nedavno je glavni inspektor za Željeznički saobraćaj Radovan Knežević po treći put potpisao privremenu dozvolu za njeno korišćenje), putnički vozovi između Podgorice i Nikšića prevoze po desetak putnika, teretnih praktično i nema, a o stepenu nezavršenosti pruge svjedočio je ljetos šef službe unutrašnje kontrole ŽPCG Aco Papić. U izvještaju, nakon koga je smijenjen, Papić notira 31 putni prelaz na pruzi Nikšić – Podgorica i konstatuje da su njih 13 neosigurani dok je još toliko divljih (nema ih u službenim evidencijama).

Nuhodžića je čekalo novo unaprjeđenje. Jedni kažu da je rođen pod srećnom zvijezdom, dok najpragmatičniji podsjećaju da je Rešadov brat od strica Mevludin Nuhodžić (član Predsjedništva DPS-a, poslanik i aktuelni predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Skupštine).

A o njegovom uticaju – formalnom i neformalnom – ovdašnji mediji pišu godinama: Od tvrdnji nekadašnjeg policajca Suada Muratbšića da ga je Mevludin nagovarao da odradi 34 glasača iz svog okruženja kako bi dobio stalan posao (prevarilo ga je) do sumnji da upravo on stoji iza pokušaja da se sarajevskoj novinarki Mirandi Patručić zabrani učešće na NATO Rose-Roth seminaru u Miločeru, zbog pisanja o mutnim poslovima Prve banke (zabrana je, nakon objelodanjivanja) povučena.

Rešad se nakon nikšićke avanture vraća u Podgoricu, na Željeznicu, precizno u upravne odbore preduzeća nastalih njenom segmentacijom. Kreću priče o otpremninama. Prema ovdašnjim medijima, Rešad Nuhodžić je to pravo koristio možda i dva puta – kao član rukovodećih timova koje su predvodili Milovan Gomilanović i Savo Parača. U prvom slučaju pripalo mu je, kažu, 25, a u drugom čak 45 hiljada eura. Iako je i nakon toga ostajao praktično u krugu nekadašnje ŽCG. Nuhodžić je, naknadno, osporavao istinitost ovih navoda, ali su nedoumice ostale do danas. Slično je i sa stanovima i stambenim kreditima. Papić je ljetos tvrdio da je Nuhodžić iz Prevoza u Infrastrukturu prešao nakon što je, uz otpremninu, dobio i 145 hiljada eura za kupovinu novog stana, iako je već imao stan od 85 kvadrata.

To, opet, nije smetalo ministru Brajoviću da ga dodatno angažuje kao svog najbližeg saradnika u vezi željezničkog saobraćaja.

Konačno, Rešad Nuhodžić je od Slobodana Lekovića, predsjednika Komisije za sprječavanje sukoba interesa, dobio pisanu potvrdu da nije u konfliktu pošto, prema interpretaciji partijskog kolege, on kao v.d. generalnog direktora Direktorata za željeznički saobraćaj nije član Vlade nego samo njen službenik. Tako, slobodno može nastaviti gazdovanje infrastrukturom.

O njegovom uspjehu svjedoči i to da su ga, ,,kao vrsnog stručnjaka”, na Fakultetu za saobraćaj u Beranama angažovali kao predavača na predmetu Organizacija saobraćajnih preduzeća. Ko zna – zna.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo