Povežite se sa nama

Izdvojeno

APELACIONI SUD UKINUO PRESUDU OSUĐENIMA NA 120 GODINA ROBIJE ZBOG SVIREPOG ZLOČINA U IGALU: Ubice policajca opet pred sudom

Objavljeno prije

na

Sudije Apelacionog suda, ukidajući presudu, obrazložile su da je prvostepena presuda ukinuta zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i prema njihovoj ocjeni u znatnoj mjeri protivrječni

 

Albanskim državljanima – braći Luanu i Lulzimu Hasanaju, kao i njihovoj majci Nuri biće biće suđeno iznova nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom su osuđeni na ukupno 120 godina zatvora zbog ubistva policajca Milutina Lekovića 15. decembra 2019. godine u Igalu.

Sudije Apelacionog suda, ukidajući presudu obrazložile su da je prvostepena presuda ukinuta zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i prema njihovoj ocjeni u znatnoj mjeri protivrječni.

Oni smatraju da u prvostepenoj presudi nijesu jasno navedeni razlozi vezano za okolnosti pod kojima je došlo do ispaljenja projektila iz pištolja kojim su nanijete smrtonosne povrede policajcu Lekoviću.

„Prvostepeni sud na osnovu rezultata DNK analize uzoraka izuzetih sa predmetnog pištolja, uz ekstremno jaku podršku hipotezi, utvrđuje da je optuženi Luan Hasanaj glavni donor, a oštećeni Leković, uz jaku podršku sporedni donor i to biološkog materijala izuzetog sa obarača, na kojem dijelu pištolja je utvrđeno prisustvo biološkog materijala od minimum tri osobe. U prvostepenoj presudi nijesu dati jasni razlozi da li DNK i sa obarača, kao što je to utvrđeno i sa drugih djelova rebrastog dijela navlake i udarača predmetnog pištolja na kojima je utvrđeno prisustvo biološkog materijala od minimum dvije osobe, takođe može poticati od krvi oštećenog Lekovića“ – navodi se u ukidnom rješenju sudija Apelacionog suda.

Podsjećaju da niko od optuženih niti saslušanih svjedoka, posebno očevidac događaja, policajac Aleksandar Kilibarda, nije naveo da je pokojni Leković bio u bilo kakvom fizičkom kontaktu sa pištoljem iz kojeg je na njega pucano.

Sudije Apelacionog suda obrazložile su i zbog čega im je izreka presude nerazumljiva, protivrječna razlozima odluke, ali i zaključak da prvostepena odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dok su oni koji su dati, tvrde, potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni.

“Bitna povreda krivičnog postupka sastoji se u tome što je sud optuženima za navedena krivična djela prethodno utvrdio pojedinačne kazne zatvora a potom ih osudio na jedinstvene kazne dugotrajnog zatvora u navedenom trajanju. Pri čemu u izreci presude nedostaje odredba člana 36 krivičnog Zakonika Crne Gore, koja u stavu 1 propisuje opšti minimum i maksimum kazne zatvora, dok je u stavu 2 definisan način izricanja ove kazne. Naime, kako označavanje odredaba Krivičnog zakonika koje se primjenjuju, ne znači samo naznačenje onih odredaba Krivičnog zakonika pod koje je podvedena inkriminisana radnja, već i ostalih odredaba koje su pri donošenju presude primijenjene, a koje takođe čine pravnu osnovicu presude, to je izostavljanjem odredbe člana 36 KZ CG, izreka presude nerazumljiva”, piše u odluci sudija Apelacionog suda.

Prema navodima prvostepene presude, tokom sudskog postupka dokazano je da su Hasanaji počinili krivična djela za koja su optuženi.

– Ni jednim dokazom nije oboren iskaz svjedoka oštećenog Aleksandra Kilibarde koji je kritičnog dana patrolirao sa pokojnim Lekovićem– kazala je 24. marta ove godine sutkinja Višeg suda u Podgorici Milena Matović.

Sud je, tvrdila je ona, na osnovu svih provedenih dokaza i iskaza svjedoka utvrdio da su odbrane optuženih kojom su negirali krivicu smišljene na izbjegavanje krivično-pravne odgovornosti.

Prema navodima optužnice, Luan Hasanaj je 15. decembra 2019. godine hicem iz pištolja ,,CZ“ ubio policajca na dužnosti Milutina Lekovića dok se nalazio u policijskom vozilu ,,dačija daster“ u Igalu. Potom je, kako se navodi u optužnici, pištolj uperio u policajca Aleksandra Kilibardu, u namjeri da ga ubije.

Leković i Kilibarda su tog dana, podsjetimo, priveli Luana, Ljuljzima i Nure Hasanaj jer nijesu imali lična dokumenta.

Okrivljeni su odmah nakon ubistva Lekovića i udara vozila u betonsku ogradu pored puta izašli iz automobila i iz gepeka uzeli kesu, nakon čega su pobjegli.

Nakon kraće potrage, bjegunci su uočeni u naselju Sutorina. Luan Hasanaj se tada mašio pištolja i uperio ga prema policajcima koji su ih uočili, da bi potom uz prijetnje pokušao da sa bratom i majkom uđe u policijski kombi ,,reno trafik“ kojim su planirali dalji bijeg.

Bjegunci su uspjeli da uđu u kombi i nastavili da prijete policiji na šta je reagovao jedan od policajaca i iz službenog oružja pucao u pravcu Luana Hasanaja. Ispaljeni hitac pogodio je optuženog u ruku, nakon čega su uhapšeni.

Zbog odluke Apelacionog suda da ukine presudu za ubistvo policajca Lekovića, reagovali su iz Nezavisnog sindikata policije, ističući da je svaki građanin koji je pročitao vijest o njihovoj odluci osjećao šok, nevjericu i ogorčenost.

“Nakon dva ozbiljna i teška napada na policijske službenike u kratkom periodu, koji nisu procesuirani na adekvatan način ,doživljavamo da nam, po ko zna koji put, oni koji su izabrani da dijele pravdu u stvari dijele nepravdu krijući se iza sudske ili tužilačke funkcije. Ovog puta i najdrastičnije do sada. Gospoda sudije Apelacionog suda (ne možemo reći poštovana jer poštovanje mora da se zasluži) ukidanjem presude njegovim surovim ubicama ponovo su ubile policajca Milutina Lekovića i postale saučesnici u ovom gnusnom zločinu – ocijenili su iz Nezavisnog sindikata policije.

Etika, moral i logika su, kako dodaju, očigledno riječi na koje oni nisu naišli u pravničkim knjigama dok su se školovali.“ Surovo, bezdušno i bezosjećajno donošenje ovakve odluke nepopravljivo negativno djeluje na sve u ovom društvu ,a posebno na porodicu Leković. Da li su se sudije Apelacionog suda pitale kakav i koliki bol nanose porodici Leković ovakvom odlukom? Sigurno da nisu jer da jesu odluka bi bila drugačija. Da li su se sudije Apelacionog suda pitale šta poručuju crnogorskom društvu i crnogorskim građanima ovakvom odlukom? Nama je poruka vrlo jasna i ona glasi: ‘Svako može da vas napadne ili ubije, na pravdu i zaštitu Apelacionog suda ne računajte'” – ističu iz Nezavisnog sindikata policije.

Smatraju da je uzaludna sva priča, trud i rad poštenih, hrabrih i odanih građana i službenika naše države u borbi protiv kriminala kada, kako navode, „svaki nasilnik, narko diler i ubica može da ima jatake u crnogorskom sudstvu i tužilaštvu“.

Oni su uputili molbu Vladi i nadležnim ministrima da se u budućem radu vrlo ozbiljno pozabave sudijama i tužiocima koji, kako su ocijenili, “igraju” na tankoj žici pravde i nepravde, poštenja i kriminala, i koji svojim (ne)radom unazađuju kako bezbjednost policijskih službenika tako i čitavog crnogorskog društva.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

TRI LICA VLASTI: Bitka za kormilo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Državni prvaci vuku svako na svoju stranu. Neki sve  bliži, a neki sve dalji jedan od drugoga. Borba modela koji se u naznakama mogu prepoznati  kao građansko-evropski, klerikalno-svesrpski, diletantsko-populistički ,  mogla bi bitno odrediti budućnost Crne Gore. Bitka za kormilo nastaviće se svom žestinom. Uz moguće obrte i do  skoro nezamisliva savezništva. Ubrzalo se vrijeme

 

 

Predsjednik Jakov Milatović prenio je, onima koji su to htjeli da čuju, zaključke i utiske nakon sastanka sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom. “Imajući u vidu da se nalazimo u ključnoj etapi evropskog puta Crne Gore, smatram izuzetno važnim da budete u potpunosti informisani o zaključcima razgovora koje sam imao u Briselu sa našim EU partnerima”, pisalo je u njegovom pozivu predsjednicima parlamentarnih partija.

Većina partija vlasti solidarisala se i izbjegla sastanak na kome su, iz prve ruke, mogli čuti izvještaj o posljedicama usvajanja tzv. Rezolucije o Jasenovcu. Mišel je zbog tog poteza vladajuće većine i otkazao dogovorenu posjetu Podgorici, sastanak sa premijerom Milojkom Spajićem i obraćanje poslanicima u Skupštini Crne Gore.

Iz redova skupštinske većine pozivu su se odazvali samo predstavnici albanskih nacionalnih partija. Ostali su se podijelili u dvije grupe. Jedni su (PES, NDP, NSD) iskoristili priliku da Predsjedniku prebace, pored ostalog: da krši Ustav, izigrava  razrednog starješinu, te da je „sebe stavio u poziciju predvodnika političke manjine“. Drugi (Demokrate i SNP) su predsjednikov poziv prećutali i ignorisali.

I jedno i drugo svjedoči o novoj prirodi odnosa predsjednika države i parlamentarne većine. „Odgovor na pitanje kako je i zašto uspio da distancira od sebe one političke partije koje su ga dovele na poziciju koju trenutno obavlja, Milatović treba da potraži u sopstvenom ogledalu”, poručili su mu iz nekada njegovog PES-a, naglašavajući kako se  pozivu predsjednika države nije odazvalo „95 odsto političkih subjekata koji su ga podržali u prvom i drugom krugu predsjedničkih izbora“. Ali jesu tadašnji i sadašnji politički oponenti iz redova opozicije. U tome u PES-u prepoznaju „očigledno i neskriveno savezništvo između Milatovića i DPS-a“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TUŽILAČKI  IZVJEŠTAJI U PARLAMENTU: Tužioci na političkom sudu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ko je kome šta obećao i ko je s kim jeo svinjetinu, ostala su otvorena pitanja nakon ovonedjeljne poslaničke rasprave o izvještajima pravosuđa.  Brojne optužbe i prozivke na račun tužilaca, međutim, pokazale su  jedno –   ni  nova vlast  živa se  ne odriče pokušaja kontrole tužilaštva i sudstva

 

 

„Mi ne pričamo istim jezikom“. To  je poručio poslanicima tokom ovonedjeljne  skupštinske rasprave o izvještajima Tužilačkog i Sudskog savjeta za prošlu godinu, vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji ih je u Skupštini predstavljao.

“Veoma je teško danas govoriti sa vama. Posebno zbog toga što umjesto o izvještaju, govorimo o konkretnim slučajevima. Ovo nije tužilaštvo, ni sudnica”,  podsjetio je Marković dio poslanika koji su upućivali brojne kritike tužilaštvu, uglavnom pominjući predmete koji se tiču njihovih političkih oponenata, ali i one koji se odnose na funkcionere njihovih partija. U suštini, kritika tužilaštva, u kojoj su prednjačili poslanici Demokratske partije socijalista ( DPS)  i Za budućnost Crne Gore (ZBCG) svela se na negodovanje zbog procesa protiv svojih, i zahtjeva da se procesuiraju oni njihovi.

Kako god, ovo je prvi put nakon decenija, da tužilački izvještaji i tužilaštvo  izazivaju buru u crnogorskoj Skupštini, kako od opozicionih, tako i od strane partija vlasti.

Predstavnici opozicionog DPS, čiji je bivši vrh decenijama imao punu kontrolu nad tužilaštvom i pravosuđem, insistirali su i ove sedmice na tome da je tužilaštvo pod Miloradom Markovićem, te specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem – “selektivno”  i instrumentalizovano.  Glavni argument DPS-a je da  novo rukovodstvo ne pokreće slučajeve koji su vremenski smješteni u period  nakon avgusta 2020., odnosno  poraza DPS  na izborima.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

SRPSKI SVET U PERMANENTNOJ OFANZIVI: Crna Gora i BiH kao meke mete

Objavljeno prije

na

Objavio:

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima fokusiran pristup. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na veliku vojnu silu i išao gotovo  protiv svih u bivšoj Jugoslaviji, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora

 

 

U Srebrenici je bila brojna crnogorska delegacija na obilježavanju 29. godišnjice genocida nad Bošnjacima. Osim delegacija koje je poslao predsjednik Jakov Milatović, Vlada (sa tri ministrice) otišla je i brojna delegacija parlamenta – 13 poslanika predvođenih potpredsjednicom Zdenkom Popović (Demokrate). Međutim u skupštinskoj delegaciji nije bilo nijednog predstavnika provučićevskog bloka (NSD, DNP i SNP). Njihovi predstavnici su ranije nekoliko puta rekli da se u Srebrenici desio zločin ali nije genocid. Pri tome su ove partije najgrlatije podržale skupštinsku rezoluciju o Jasenovcu u kojem su tokom četiri godine trajanja logora stradala 44 Crnogorca. Istovremeno oni ne žele rezoluciju o mirnodopskom pokolju u Šahovićima kod Bijelog Polja u kojima je u jednom danu masakrirano najmanje 350 Bošnjaka ili da osude četnički genocid 1943. u kome su, po izvještaju samih komandanata zločinaca, pobili osam hiljada žena, djece i staraca u Sandžaku.

Komemoraciji u Srebrenici je prethodio novi nalet velikosrpske nacionalističke histerije vidno orkestriran sa jednog mjesta. Rukovodstvo Srbije kroz projekat Srpskog sveta ima pragmatičniji i pristup sa smanjenim fokusom. Za razliku od Miloševića koji se oslanjao na ogromnu vojnu silu i išao protiv gotovo  svih u SFR, sadašnji Beograd shvata da je velikorpska ideja strateški poražena u Hrvatskoj i na Kosovu i da tamo nema šta tražiti. Situacija je relativno čista i u Sjevernoj Makedoniji gdje većinsko pravoslavno stanovništvo ne želi biti ni srpsko niti pod srbijanskim patrijarhom. Osim RS-a, težište ostaje  Crna Gora, gdje iako nije većinski, postoji jak osjećaj pripadništva ili makar bliskosti, sa idejom pansrpstva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo