Povežite se sa nama

Izdvojeno

APELACIONI SUD UKINUO PRESUDU OSUĐENIMA NA 120 GODINA ROBIJE ZBOG SVIREPOG ZLOČINA U IGALU: Ubice policajca opet pred sudom

Objavljeno prije

na

Sudije Apelacionog suda, ukidajući presudu, obrazložile su da je prvostepena presuda ukinuta zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i prema njihovoj ocjeni u znatnoj mjeri protivrječni

 

Albanskim državljanima – braći Luanu i Lulzimu Hasanaju, kao i njihovoj majci Nuri biće biće suđeno iznova nakon što je Apelacioni sud ukinuo prvostepenu presudu kojom su osuđeni na ukupno 120 godina zatvora zbog ubistva policajca Milutina Lekovića 15. decembra 2019. godine u Igalu.

Sudije Apelacionog suda, ukidajući presudu obrazložile su da je prvostepena presuda ukinuta zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i prema njihovoj ocjeni u znatnoj mjeri protivrječni.

Oni smatraju da u prvostepenoj presudi nijesu jasno navedeni razlozi vezano za okolnosti pod kojima je došlo do ispaljenja projektila iz pištolja kojim su nanijete smrtonosne povrede policajcu Lekoviću.

„Prvostepeni sud na osnovu rezultata DNK analize uzoraka izuzetih sa predmetnog pištolja, uz ekstremno jaku podršku hipotezi, utvrđuje da je optuženi Luan Hasanaj glavni donor, a oštećeni Leković, uz jaku podršku sporedni donor i to biološkog materijala izuzetog sa obarača, na kojem dijelu pištolja je utvrđeno prisustvo biološkog materijala od minimum tri osobe. U prvostepenoj presudi nijesu dati jasni razlozi da li DNK i sa obarača, kao što je to utvrđeno i sa drugih djelova rebrastog dijela navlake i udarača predmetnog pištolja na kojima je utvrđeno prisustvo biološkog materijala od minimum dvije osobe, takođe može poticati od krvi oštećenog Lekovića“ – navodi se u ukidnom rješenju sudija Apelacionog suda.

Podsjećaju da niko od optuženih niti saslušanih svjedoka, posebno očevidac događaja, policajac Aleksandar Kilibarda, nije naveo da je pokojni Leković bio u bilo kakvom fizičkom kontaktu sa pištoljem iz kojeg je na njega pucano.

Sudije Apelacionog suda obrazložile su i zbog čega im je izreka presude nerazumljiva, protivrječna razlozima odluke, ali i zaključak da prvostepena odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, dok su oni koji su dati, tvrde, potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni.

“Bitna povreda krivičnog postupka sastoji se u tome što je sud optuženima za navedena krivična djela prethodno utvrdio pojedinačne kazne zatvora a potom ih osudio na jedinstvene kazne dugotrajnog zatvora u navedenom trajanju. Pri čemu u izreci presude nedostaje odredba člana 36 krivičnog Zakonika Crne Gore, koja u stavu 1 propisuje opšti minimum i maksimum kazne zatvora, dok je u stavu 2 definisan način izricanja ove kazne. Naime, kako označavanje odredaba Krivičnog zakonika koje se primjenjuju, ne znači samo naznačenje onih odredaba Krivičnog zakonika pod koje je podvedena inkriminisana radnja, već i ostalih odredaba koje su pri donošenju presude primijenjene, a koje takođe čine pravnu osnovicu presude, to je izostavljanjem odredbe člana 36 KZ CG, izreka presude nerazumljiva”, piše u odluci sudija Apelacionog suda.

Prema navodima prvostepene presude, tokom sudskog postupka dokazano je da su Hasanaji počinili krivična djela za koja su optuženi.

– Ni jednim dokazom nije oboren iskaz svjedoka oštećenog Aleksandra Kilibarde koji je kritičnog dana patrolirao sa pokojnim Lekovićem– kazala je 24. marta ove godine sutkinja Višeg suda u Podgorici Milena Matović.

Sud je, tvrdila je ona, na osnovu svih provedenih dokaza i iskaza svjedoka utvrdio da su odbrane optuženih kojom su negirali krivicu smišljene na izbjegavanje krivično-pravne odgovornosti.

Prema navodima optužnice, Luan Hasanaj je 15. decembra 2019. godine hicem iz pištolja ,,CZ“ ubio policajca na dužnosti Milutina Lekovića dok se nalazio u policijskom vozilu ,,dačija daster“ u Igalu. Potom je, kako se navodi u optužnici, pištolj uperio u policajca Aleksandra Kilibardu, u namjeri da ga ubije.

Leković i Kilibarda su tog dana, podsjetimo, priveli Luana, Ljuljzima i Nure Hasanaj jer nijesu imali lična dokumenta.

Okrivljeni su odmah nakon ubistva Lekovića i udara vozila u betonsku ogradu pored puta izašli iz automobila i iz gepeka uzeli kesu, nakon čega su pobjegli.

Nakon kraće potrage, bjegunci su uočeni u naselju Sutorina. Luan Hasanaj se tada mašio pištolja i uperio ga prema policajcima koji su ih uočili, da bi potom uz prijetnje pokušao da sa bratom i majkom uđe u policijski kombi ,,reno trafik“ kojim su planirali dalji bijeg.

Bjegunci su uspjeli da uđu u kombi i nastavili da prijete policiji na šta je reagovao jedan od policajaca i iz službenog oružja pucao u pravcu Luana Hasanaja. Ispaljeni hitac pogodio je optuženog u ruku, nakon čega su uhapšeni.

Zbog odluke Apelacionog suda da ukine presudu za ubistvo policajca Lekovića, reagovali su iz Nezavisnog sindikata policije, ističući da je svaki građanin koji je pročitao vijest o njihovoj odluci osjećao šok, nevjericu i ogorčenost.

“Nakon dva ozbiljna i teška napada na policijske službenike u kratkom periodu, koji nisu procesuirani na adekvatan način ,doživljavamo da nam, po ko zna koji put, oni koji su izabrani da dijele pravdu u stvari dijele nepravdu krijući se iza sudske ili tužilačke funkcije. Ovog puta i najdrastičnije do sada. Gospoda sudije Apelacionog suda (ne možemo reći poštovana jer poštovanje mora da se zasluži) ukidanjem presude njegovim surovim ubicama ponovo su ubile policajca Milutina Lekovića i postale saučesnici u ovom gnusnom zločinu – ocijenili su iz Nezavisnog sindikata policije.

Etika, moral i logika su, kako dodaju, očigledno riječi na koje oni nisu naišli u pravničkim knjigama dok su se školovali.“ Surovo, bezdušno i bezosjećajno donošenje ovakve odluke nepopravljivo negativno djeluje na sve u ovom društvu ,a posebno na porodicu Leković. Da li su se sudije Apelacionog suda pitale kakav i koliki bol nanose porodici Leković ovakvom odlukom? Sigurno da nisu jer da jesu odluka bi bila drugačija. Da li su se sudije Apelacionog suda pitale šta poručuju crnogorskom društvu i crnogorskim građanima ovakvom odlukom? Nama je poruka vrlo jasna i ona glasi: ‘Svako može da vas napadne ili ubije, na pravdu i zaštitu Apelacionog suda ne računajte'” – ističu iz Nezavisnog sindikata policije.

Smatraju da je uzaludna sva priča, trud i rad poštenih, hrabrih i odanih građana i službenika naše države u borbi protiv kriminala kada, kako navode, „svaki nasilnik, narko diler i ubica može da ima jatake u crnogorskom sudstvu i tužilaštvu“.

Oni su uputili molbu Vladi i nadležnim ministrima da se u budućem radu vrlo ozbiljno pozabave sudijama i tužiocima koji, kako su ocijenili, “igraju” na tankoj žici pravde i nepravde, poštenja i kriminala, i koji svojim (ne)radom unazađuju kako bezbjednost policijskih službenika tako i čitavog crnogorskog društva.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo