Povežite se sa nama

Izdvojeno

ČETVRTI PREDSJEDNIK KOLAŠINA ZA SAMO PET GODINA: Različite vizije i nedovršeni projekti

Objavljeno prije

na

Kolašinci čekaju izbor četvrtog predsjednika Opštine, za samo pet godina.   Dosadašnji različiti pristupi u obavljanju te funkcije zbunjuju  oko onoga što treba da su prioriteti grada. Iza bivših predsjednika, ostajali su, mahom, započeti projekti i nagovještaj raznolikih vizija  razvoja varoši

 

Kolašin bi uskoro trebalo da dobije novog predsjednika Opštine, nakon što je dosadašnji Vladimir Martinović   postao ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.  Prvi čovjek lokalne izvršne vlasti u tom gradu biće, ubuduće, najvjerovatnije, Petko Bakić,  dugogogodišnji predsjednik Opštinskog odbora (OO) Demokrata, trenutno zapošljen kao vatrogasac.  On će, ukoliko vladajuća većina bude poštovala Zakon o lokalnoj samoupravi, na funkciju biti izabran već tokom novembra.  Tako će Kolašin postati  opština rekorder prema broju predsjednika Opštine, koji su se, bilo da su morali ili “napredovali”,   smijenili na toj funkciji od 2018. godine do sada.

Do sredine maja prošle godine, varoš je, skoro četiri godine,  vodio Milosav Bulatović  iz Demokratske partije socijalista (DPS). Ostavku na funkciju podnio je nakon  što ga je Specijalno odjeljenje za organizovani kriminal, korupciju, terorizam i ratne zločine Višeg suda u Podgorici proglasilo krivim za zloupotrebu službenog položaja. Sud mu je za to krivično djelo odredio i uslovnu osudu od šest mjeseci zatvora na dvije godine.

Bulatović je proglašen krivim jer je na početku svog mandata 2018. godine   u prijavi za stručno osospobljavanje Policijskoj akademiji u Danilovgradu svojeručnim potpisom i pečatom lažno prikazao da Marko Matović radi na poslovima komunalnog policjaca.  Iako je  dugo tvrdio da zbog toga ne treba da podnosi ostavku, jer je “pomagao mladom, obrazovanom čovjeku”,  ipak, pod pritiskom svoje, ali i partija tadašnje kolašinske opozicije,  bio je prinuđen da to učini.

Naslijedila ga je, početkom juna prošle godine partijska koleginica Marta Šćepanović, čiji su mandat skratili lokalni izbori i poraz DPS u toj varoši. Nakon toga, u decembru na funkciju predsjednika Opštine izabran je  Martinović, nosilac izborne liste Demokrata i Ujedinjene Crne Gore. Mogućnost da preuzeme jedan od 19 resora u  Vladi Milojka Spajića, skratila je i njegov mandat, pa će ga naslijediti partijski kolega Bakić.

Iz vladajuće većine, koju čine, pored Bakićeve stranke i Pokret Evropa sad (PES) , koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), Socijalistička narodna partija (SNP) i URA, nedavno su uvjerili sugrađane da ta promjena nije i promjena strateških opredjeljenja. Nekoliko dana prije toga, priznali su da ih Martinović nije obavještavao o svojim ambicijama, te da su o tome da će biti ministar saznali iz medija. To je donekle i pokazalo da odnosi u vladajućoj koaliciji nijesu harmonični, kako su predstavljali konstituenti. Ipak, pristali su da podrže “bilo kojeg kandidata, kojeg Demokrate, kao najjača stranka u Kolašinu, predlože”.

Na pitanja Monitora koliko će, eventualne, štete nanijeti  odlazak dosadašnjeg predsjednika Opštine, ni iz iz jednog političkog subjekata koji čini vladajuću većinu nijesu precizno odgovorili. Navodno,  čekaju da predlog  Demokrata postane zvaničan. Martinović, u Kolašinu, pred sam kraj građevinske sezone, ostavlja nekoliko započetih, a nezavršenih projekata.  Najzančajniji od njih je rekonstrukcija hidrotehničke infrastrukture u Ulici Boška Rašovića. Ti radovi “teški” skoro million eura i finansirani od sredstava iz fonda ekonomskog državljanstva, trebalo je da budu okončani još početkom oktobra. Međutim, prema stanju na terenu, to se neće desiti, kako je naknadno saopšteno, ni tokom novembra. Nije završena ni adaptacija Spomen doma, takođe, jedan od projekata za koje je predsjednik Opštine tvrdio da “treba da raduju sve Kolašince”. Iako se ne može umanjiti značaj činjenice da su to prvi radovi, tokom minulih nekoliko decenija, na objektu koji je simbol grada i oni su se previše otegli, ali i  poskupili. Tako će, kako je nedavno saopšteno iz Martinovićevog kabineta, “novo ruho”, zgrade podignute u znak sjećanja na ZAVNO Crne Gore i Boke, koštati, umjesto, planiranih pola milona, čak 650.000 eura.  Još nijesu završeni radovi ni na rezervoaru u Dulovinama, koji je gradu trebalo da obezbijedi urednije vodosnabdijevanje.

Martinovićevih nepunih 12 mjeseci na čelu Kolašina obilježilo je i višestruko povećanje cijene naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Tim potezom, kojim je namjeravao da  “umiri hipergradnju i napuni opštinsku kasu, u korist poboljšanja kvaliteta života sugrađana”, razljutio je investiture, pa je sa adresa krupnog kapitala još  trpi brojene kritike Istovremeno, često i rado se hvalio da je Kolašin “najveće gradilište u Crnoj Gori”.  Njegov  mandat obilježio je i povratak Tango kampa, čiji organizatori, pet-šest godina prije toga, nijesu imali adekvatnu podršku sa lokalnog nivoa.  U zasluge bi mu se moglo pripisati i što nije na zaposlene, pa i neke “stare” funkcionere lokalne uprave primijenio politički revanšizam. Sastav njegovog kabineta, ako su izuzmu dva nova potpredsjednika (Iz PES I SNP) ostao je isti kao i kod Bulatovića i Šćepanović. Nije mijenjao ni polovinu sekretara lokalnih sekreterijata.

Nosiocu liste Demokrata i Ujedinjene sigurno nije bilo jednostavno na funkciji nakon što je Šćepanović, za samo nekoliko mjeseci, napravila  niz poteza na koje su Kolašinci dugo čekali. Njen mandat bio je posvećen nastojanju da od opasnosti hipergradnje zaštiti arhitektonsku autentičnost centra garda. Takođe, zahvaljujući kvalitetnoj saradnji sa civilnim sektorom, incirala je i zaštitu nekoliko vrijednih prostora na području opštine (Mrtvica, Dulovine, Kapetnovo jezero…). Zbog tih učinaka, ali i zbog posvećenosti  unaprjeđivanju zelenih površina i mobilijara po gradu, zavrijedila je brojne pohvale i od političkih neistomišljenika.  Martinovićeva posvećenst tim oblastima i projektima koje je započela nije bila bila  jasno vidljiva.

Međutim, Šćepanović se nije  mnogo bavila devastacijom prostora u prigradskim naseljima, na Bjelasici, najavom gradnje na rubu Tare…  Dobro je sarađivala sa pojedinim predstavnicima krupnog  kapitalom, a, zahvaljujući tome,  Kolašin je dobio i prve  sitnije donacije od investitora.

Dobar odnos sa investitorima i prenaglašeno zadovoljstvo zbog toga što se u Kolašinu gradi po detaljnim urbanističkim planovima, koje je struka više puta okarakterisala kao nekvalitetne, tokom  cijelog mandata,  pokazivao je Bulatović. Godine tokom kojih je bio na čelu lokalne izvršne vlasti obilježio je čestim “svojatanjem”  projekta relizovanim novcem  iz državne kase, istovremno oskudni lokalni kapitalni budžet tek djelimično i selektivno je  realizovan.   što treba pohvaliti da je, za vrijeme Bulatovićevog mandata, značajno povećana podrška poljoprivredi, kulturi i sportu. No to nije  bilo dovoljno da izbjegne “titulu” predsjednika, koji se “malo miješao u svoj posao”.

Nakon svega, onima koji žive u Kolašinu, nemoguće se oteti utisku da su, od 2018-e, do sada, vidjeli tri posve različita shvatanja, ali i tri različita načina obavljanje funkcije predsjednika/ce Opštine. Takođe, i različito rangiranje priroriteta u mnogim oblastima, ali i raznovrsne senziblitete pri komunikaciji sa opozicijom, medijama, civilnom sektorom, građanima… To je, donekle, stvorilo i konfuziju oko toga u kojem pravcu grad treba da ide. Nema dileme, da će Bakić biti posvećen svemu onome čemu i njegov predhodnik. Takođe, malo je vjerovatno da će biti iznenađenja u pristupu ključnim započetim  projektima. Šta je lokalnoj vlasti sve bitno, biće jasnije nakon što se završi izrada dugo čekanog Strateškog plana razvoja te opštine.  Već na početku izrade tog dokumenata,  najavljeno je da su priroiteti značajno drugačiji nego prije pet godina.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo