Dok medijsko izvještavanje o susretima ljudi i medvjeda šire strah, stručnjaci upozoravaju na neadekvatno upravljanje tom populacijom i izostanak preventivnih mjera. Umjesto odstrijela, predlažu naučno zasnovane pristupe, edukaciju stanovništva i institucionalnu odgovornost kako bi se omogućio suživot ljudi i divljih životinja

U crnogorskim medijima sve su češći gotovo dramatični  izvještaji o šteti koju pričinjavaju medvjedi ili o strahu koji izazivaju kod ljudi koji su ih vidjeli u blizini svojih kuća i imanja. Takav način izvještavanja često širi strah, a pritom izostaje uvid u širi ekološki kontekst.

U Crnoj Gori je, tokom protekle dvije godine, zabilježeno više incidenata izazvanih prisustvom medvjeda. Lovac Miljan Grubač iz Plužina, u oktobru prošle godine, zadobio je teške tjelesne povrede pri susretu s medvjedom. Darku Krgoviću iz sela Barice kod Bijelog Polja, početkom maja, zaklano je petoro junadi. Iako nije bilo očevidaca, mediji su za to “osumnjičili” medvjeda. Nedavno zaklane koze u kolašinskom selu Blatina, prema navodima mještana, navodno su bile žrtva medvjeda, ali je veterinar kasnije ustanovio da ih je usmrtio čopor pasa.  U nikšićkim Rudinama, mještani su se nedavno obratili lokalnom lovačkom društvu zbog učestalih napada medvjeda i velike štete, nakon čega su lovci kao jedno rješenje predlagali “odstrijel problematičnih jedinki”.

Apeli za dozvole za odstrijel dolazili su i iz drugih krajeva zemlje.Sve dominantniji je narativ o neophodnosti odstrijela, iako iskustva razvijenih zemalja pokazuju da se slični problemi rješavaju preventivnim mjerama: edukacijom, zaštitom imovine i funkcionalnim kriznim timovima, a ne lovom.

Uz konstataciju da je jasno da su takvi incidenti uznemirujući za lokalno stanovništvo, sagovornici Monitora ukazuju na ozbiljne nedostatke u upravljanju populacijom mrkog medvjeda u Crnoj Gori. Marija Iković, stručna saradnica za očuvanje krupnih zvijeri u Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i biolog Aleksandar Perović iz Agencije za zaštitu životne sredine, kažu da se populacijom medvjeda sada upravlja bez naučne osnove, što otežava primjenu odgovarajućih mjera zaštite i kontrole. Za sprovođenje mjera, pak, objašnjavaju, potreban je i adekvatan budžet.  Interventni tim koji bi trebalo da reaguje kada medvjed uđe u naselje ili napravi štetu, nije funkcionalan, iako postoji zakonski okvir za njegovo djelovanje. Iković i Perović dijele stav da je približavanje medvjeda naseljima velikim dijelom rezultat ljudskog ponašanja. Takođe, klimatske promjene  uzrokuju blaže zime i smanjuju hibernaciju, doprinoseći  njihovoj stalnoj aktivnosti i češćim kontaktima s ljudima.

Upozoravaju na nedostatak institucionalne reakcije, nepostojanje edukacije stanovništva i neprimjenjivanje mjera iz postojećih planova (Akcioni plan, Plan gazdovanja). Saglasni su da država mora preuzeti odgovornost, kako kroz finansiranje istraživanja i nadoknadu štete, tako i kroz edukaciju i prevenciju konflikata čovjeka i zvijeri.

Marija Ikovići ukazuje  da se ne može tvrditi da je porasla populacija mrkog medvjeda, jer nijesu rađena precizna istraživanja koja se zasnivaju na genetici. To je, kaže ona, jedina tehnika koja sa sigurnošću može pokazati kakav je trend populacije i procijeniti broj jedinki u nekom opsegu.

“Nemamo tačan broj jedinki mrkog medvjeda, već su to sve procjene lovačkih društava koje nijesu zasnovane na naučno dokazanim metodama utvrđivanja brojnosti, već su u najvećem broju slučajeva subjektivne. Nadležni resor bi trebalo da ima interes i primarni cilj da se uradi procjena brojnog stanja. Razlog zbog kojeg to ne rade je, kako kažu, nedostatak sredstava, ali kada je već ovakva situacija, to bi trebalo da bude jedan od prioriteta. Kada bismo znali stvarno stanje brojnosti populacije mrkog medvjeda, mogli bismo da uvedemo i mjere koje bi dovele do pravilnog upravljanja populacijom”, kaže Iković.

Ona podsjeća da razlog za sve češća svjedočenja ljudi da su vidjeli medvjede u blizini svojih kuća i imanja u ovo doba godine može biti i činjenica da je ta vrsta sada do kraja juna u periodu parenja. Medvjedi, objašnjava sagovornica Monitora, inače imaju jako velike životne prostore i tada se još intenzivnije kreću.

“To nam pokazuje primjer medvjeda čije kretanje pratimo, a koji je za sedam dana kretanjem obuhvatio od 172 km². To su veoma važni podaci. Imamo slučaj u crnogorskim selima,  nekad je tu živjelo oko 400 ljudi, a sada imamo jednu ili dvije kuće. Normalno je da su medvjedi, usljed napuštenih i sada mirnih područja, proširili životni prostor. To je jedan od najčešćih razloga za osvajanje novih terena. Druga stvar, koju smo potvrdili iz prakse , kada imamo jedinku mrkog medvjeda koja se približava naselju, gotovo uvijek je u pitanju izvor hrane, kontejner ili odlagalište otpada”, objašnjava Iković.

Institucije bi, kaže, trebalo da imaju primarni cilj da konačno profunkcioniše interventni tim, kojem bi bila obaveza da, u slučajevima kada se mrki medvjed približi naselju, preduzmu mjere predviđene Akcionim planom i Planom gazdovanja mrkim medvjedom. U tim dokumentima postoje precizno propisane mjere, a odstrijel je krajnja, u najnužnijim slučajevima. Iković podsjeća i na mjere koje bi trebalo da preduzmu vlasnici stoke, košnica, imanja…

“Na primjer, za košnice treba postaviti električnu ogradu, a stada moraju da čuvaju čovjek ili pas, odnosno i pas i čovjek. Tek kada, i pored preduzetih preventivnih mjera, nije moguće zaštititi stado, što je rijetkost, treba razmišljati o rigoroznijim mjerama i nadoknadi štete”, kaže ona.

Među razlozima zbog kojih dolazi do susreta s medvjedima, navodi i djelatnost čovjeka –  “probijanje puteva i krčenje šuma”. Takođe, objašnjava, vrlo često su katuni i etno sela na sjeveru izgrađeni u samom staništu medvjeda. Ljudi su ušli u prirodu i njihova staništa, a susreti sa zvijerima, prema pravilu, dešavaju se “u izvornim staništima tih životinja”.

“Ako smo već odlučili da se na takvim mjestima krećemo i te prostore okupiramo, onda se moramo edukovati o svim mjerama koje treba preduzeti kako bismo se zaštitili od napada i susreta s krupnim zvijerima.  Suživot čovjeka i zvijeri je moguć kada se poštuju mjere i osigura njihova primjena. Strah stanovništva jeste opravdan, jer institucije ne preduzimaju mjere i ne razgovaraju s ljudima. Prva mjera bi bila operativnost interventnog tima”, poručuje Iković.

Biolog Perović za Monitor kaže da “u posljednjih nekoliko godina postoji tendencija promjene ponašanja medvjeda, koja je vezana prije svega za njihovu ekologiju, a razlog su klimatske promjene”.

“Svjedoci smo da su u posljednjih 10 godina, pa i na Balkanu, gdje je prisutna cjelokupna dinarsko-pindska populacija medvjeda kojoj pripadaju i naši medvjedi, zime blage, nema snježnog pokrivača, pa su medvjedi aktivni tokom cijele godine. Medvjedi iz južnih i centralnih dijelova uopšte ne hiberniraju. Posljedica toga je da traže izvore hrane, a nalaze ih najčešće u smeću koje ljudi ostavljaju za sobom, pa često prilaze naseljenim mjestima. Medvjedi su oportunisti,  prilaze deponijama i smetlištima i zato su sve više vidljivi. Mladi medvjedi koji se odvajaju od majke znaju da prilaze domaćinstvima, gdje se nalazi domaća stoka, i prave štetu”, kaže Perović.

Ne smijemo, podsjeća, zaboraviti i intenzivan negativan uticaj čovjeka na njihovo stanište. Deforestacija, odnosno trajno uklanjanje šumskog pokrivača, kao i uzimanje velikih količina šumskih plodova, koji su osnovna hrana za medvjeda, uzrokuju da oni,  kako bi zadovoljili svoje metaboličke potrebe, moraju prelaziti veće udaljenosti.

Perović kaže da nema tačnih podataka o broju medvjeda. Ocjenjuje on da je od broja važniji trend populacije.

“Prema onome čime raspolažemo, taj trend je stabilan ili blago rastući, a efektivna veličina populacije je na zadovoljavajućem nivou. Još 2018. godine, CZIP je u saradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Lovačkim savezom pokušao da sprovede genetičko istraživanje na nivou države. Nije prikupljeno dovoljno uzoraka, ali je dokazano da postoji protok gena unutar populacije u Crnoj Gori i da je populacija zdrava”, objašnjava Perović.

Prema njegovim riječima, država trenutno raspolaže podacima koje dostavljaju lovačke organizacije, ali i on na te podatke stavlja “veliki znak pitanja”. Kaže da je “nakon napada medvjeda na lovca u Pivi, medijski prostor kontaminiran i u njemu se medvjed pokušava predstaviti gorim nego što jeste”.

“To treba mijenjati kroz edukaciju, bolju razmjenu argumenata i donošenje kvalitetnijih politika upravljanja. Ovako kako se sada radi, stvara se atmosfera linča prema divljoj životinji koja predstavlja veliko biodiverzitetsko bogatstvo i prva je životinja koja je definisana kao simbol bioraznolikosti u Crnoj Gori. Država mora da sprovodi mjere zasnovane na naučnim osnovama, u cilju zaštite te životinje i omogućavanja suživota s ljudima”, poručuje.

Perović kaže da se mora ulagati u edukaciju, prevenciju i nadoknadu štete koju naprave medvjedi.  Podsjeća da se u Hrvatskoj godišnje izdvaja između 400.000 i 600.000 eura za štete koje pričine medvjedi i vukovi. Visina odštete jednaka je komercijalnoj vrijednosti životinje koja je stradala. Zbog toga, tvrdi on, agrobudžet resora poljoprivrede, ali i resor ekologije, treba da definišu sredstva za te potrebe, kako bi ljudi znali da nijesu prepušteni sami sebi.

“Naši preci su savršeno živjeli u staništu medvjeda, ali su od prirode uzimali samo onoliko koliko im je bilo potrebno i imali su veći senzibilitet kada je riječ o divljim životinjama. Bacanjem smeća činimo medvjede većim oportunistima i stvaramo probleme koji će postati sve veći. Moramo raditi . Mnogo toga je već propisano Planom gazdovanja mrkim medvjedom, koji je prihvaćen od strane Vlade. Akcioni plan za ovu godinu je zvanično usvojen, ali mora se krenuti i u njegovu implementaciju, a za to je potreban i budžet”, zaključuje sagovornik Monitora.

Akcioni plan gazdovanja mrkim medvjedom za 2025. godinu sprovodi mjere predviđene višegodišnjim Planom gazdovanja.

Ključne mjere uključuju  jačanje institucionalne koordinacije i interventnih timova,     očuvanje staništa i sprječavanje fragmentacije prostora,     edukaciju stanovništva i prevenciju šteta,    genetski monitoring i evidenciju brojnosti populacije,     jasno definisane protokole za interventni odstrijel isključivo u nužnim slučajevima.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, samo su neki od ovonedjeljnih slučajeva povodom kojih se niko iz vrha policije nije obratio javnosti. Oglase se tek da se pohvale akcijama čišćenja svojih redova, ili zvučnim hapšenjima. Kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana

Pucnjava u Beranama kao nastavak višedecenijskog sukoba dvije tamošnje porodice, šestostruko ranjavanje u samom centru Podgorice, pogibija šest osoba na crnogorskim drumovima, bjekstvo iz specijalizovane bolnice u Dobroti devetnaestogodišnjaka optuženog za ubistvo, slučaj Nikšićanina koji je na smrt pretukao svoju osamdesetogodišnju majku, samo su neki od slučajeva koji su se desili između dva broja Monitora, a povodom kojih se niko iz vrha Sektora bezbjednosti pa ni iz Vlade nije obratio građanima Crne Gore.

U slučaju bjekstva devetnaestogodišnjaka L.H. iz bolnice u Dobroti, medijima je dostavljeno saopštenje tek kada je uhapšen. U međuvremenu, niko iz Sektora bezbjednosti nije upozorio građane da budu na oprezu jer se ubica slobodno šeta, pa ni da od od njih zatraže uobičajenu pomoć, da obavijeste policiju ukoliko ga primijete.

Policija je izdala saopštenje tek nakon što je devetnaestogodišnjak  uhapšen u Baru, gdje je dok je šetao slobodan ukrao četiri mobilna telefona, a potom i 300 eura. Ta informacija saopštena je iz policije. Uhapšen je nakon raspisane nacionalne potrage.

Inače, L.H. je prije dvije godine, kao maloljetnik, bježao i iz podgoričkog Centra “Ljubović”, u kojem je bio smješten.Njegovo bjekstvo iz Dobrote, dogodilo se samo dan pošto je tamo prebačen iz UIKS-a, gdje se nalazi na odsluženju kazne.

On služi osam godina zatvora, pošto je prije dvije godine na Vrelima Ribničkim ubio 72-godišnju staricu Fatu Beslimi. Nakon ubistva njeno tijelo je zatrpao otpadom. Ni surovost zločina koji je počinio, za policiju  nije bio razlog da javnost bude upozorena.

U proteklih sedam dana na crnogorskim putevima život je izgubilo šest osoba, među kojima i jednogodišnja beba. MUP je reagovao apelom – Strpljivom vožnjom sačuvajte svoj i živote drugih.

U apelu, koji je potipisao tim za odnose s javnošću, pozvali su sve učesnike u saobraćaju da putovanja planiraju unaprijed, a vožnju prilagode uslovima na putu, vodeći računa kako o sopstvenoj bezbjednosti, tako i o bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju.

„Upućujemo apel svakom vozaču da, prije nego što krene na put, odnosno kada sjedne u automobil, promisli o načinu svoje vožnje i uzdrži se od brze i nekontrolisane vožnje, jer jedino odgovornim ponašanjem može zaštititi sebe, ali i druge učesnike u saobraćaju koji mogu biti ugroženi“, navodi se.

Ministar policije Danilo Šaranović oglasio se tek  povodom privođenja suspendovanog policajca Slobodana Vulanovića, koji je odbio da se testira na opijate, a koji je nakon privođenja kod sudije za prekršaje zbog tog „zločina“ novčano kaženjen. Ministar je medijima uz svoju izjavu tim povodom  dostavio i  fotografiju.

„Ovakvi slučajevi potvrđuju da nije centralno pitanje da li je veting u policijskim strukturama potreban. Naprotiv, on je neophodan, a pitanje je samo kojim tempom se mora sprovesti. Ako smo donijeli odluku da je borba protiv kriminala apsolutni državni prioritet, to znači da nema kompromisa sa integritetom u policiji. I ovaj menadžment MUP-a i policije ga neće praviti. Ni sa kriminalom, ni sa službenicima koji nijesu imuni na kriminal i veze sa OKG, piše u Šarnovićevom saopštenju.

„Svako kome je sigurna država važna, neka nam pruži podršku da stvorimo najbolje uslove za rad policije, istu zaštitimo od kriminalnog uticaja i zahvalimo se na saradnji svim službenicima koji su umjesto Ustava, zakona i integriteta izabrali sluganstvo organizovanom kriminalu. Za one policijske službenike koji budu djelovali suprotno, slijediće posljedice. Vrijeme kada su pojedinci među nama, umjesto državi, služili kriminalu, je prošlo. Došlo je vrijeme kada je država najsnažniji oslonac poštenim i policijskom službenicima sa integritetom, koji su ubjedljiva većina u policiji“, zaključio je Šaranović.

Ubrzo se oglasio  i Boris Bogdanović, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokratske Crne Gore, ističući da je slučaj uhapšenog suspendovanog policajca potvrda da su promjene konačno prošle i kroz one hodnike koji su decenijama bili zatvoreni za pravdu.

“Sada je svima jasno zašto su pojedine partije, pojedini mediji i interesne grupe sa tolikim žarom ustali u odbranu suspendovanih policijskih službenika. Jer, nisu branili zakon, branili su sistem u kojem su pojedini policajci radili za mafiju, dok su nosili uniformu ove države. Pitanje nije više političko. Pitanje je bezbjednosno i civilizacijsko. Da li ćemo imati državu u kojoj se zakon poštuje, ili državu u kojoj su narkotici, nelegalno oružje i organizovane kriminalne grupe bliže pojedinim službenicima nego zakon, čast i uniforma?“, saopštio je, dodajući da smatra da je vrijeme za nastavak odlučne borbe.

“Onaj ko odbija test na narkotike, a sjedi za volanom bez vozačke, bez papira i bez zakona, ne može nositi uniformu. I tačka. Neka svako ko još misli da može zaštititi taj sistem računajući na stare šeme, zna da dolazi vrijeme u kojem pravda ima dužu ruku od mafije. Ovo nije revanšizam. Ovo je dugo čekano oslobađanje institucija. I ono neće stati. Jer službe moraju biti čiste da bi država bila jaka”, poručio je Bogdanović.

Demokrate, koje kontrolišu Sektor bezbjednosti, oglasile su se i nakon   najnovije akcije hapšenja grupe koja se tereti da je krijumčarenjem cigareta oštetila državu za više od 18 miliona eura. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić čestitao je SDT-u, Specijalnom policijskom odjeljenju i drugim organizacionim jedinicama Uprave policije na odličnoj pripremljenoj i uspješno realizovanoj akciji hapšenja sedam osoba i krivičnog procesuiranja 15 osoba.

“Svakim danom, brojnim akcijama, istorijskim rezultatima, se pokazuje da je država odlučna i istrajna u borbi protiv svih oblika kriminala i da nema tog pojedinca ili kriminalne grupe koja može biti zaštićena”, poručio je Bečić.

“Nastavak odlučne borbe protiv kriminala i čišćenja institucija od svih nedozvoljenih uticaja je sveta dužnost svakog istinskog patriote ove države. Veting je ključni preduslov potpunog ozdravljenja crnogorskih institucija”, zaključio je .

Dobro je što čelnici u bezbjednosnom sektoru žele da očiste svoje redove od kriminala. Ipak, kao da zaboravljaju da su tu i zbog bezbjednosti građana.

Svetlana ĐOKIĆ  

Novi Zakon o uređenju prostora za opštine na sjeveru  predstavlja još jedan u nizu izazova. Region koji već godinama kuburi sa stručnim kadrom, sada mora da u kratkom roku osnuje privredna društva zadužena za izradu planskih dokumenata. Volje ne fali, ali nedostaje urbanista, arhitekata, planera…

Novi Zakon o uređenju prostora, usvojen u februaru, povjerio je opštinama zahtjevan zadatak da u kratkom roku osnuju privredna društva koja će biti nadležna za izradu lokalnih planskih dokumenata i sprovođenje zakona na terenu. Time je odgovornost za prostorno planiranje formalno decentralizovana, ali su istovremeno opštine suočene s kadrovskim, organizacionim i finansijskim izazovima koje takva transformacija podrazumijeva.

Dok zakon formalno uvodi red u prostorno planiranje, u praksi je lokalnim samoupravama ostavljen ogroman izazov. Pored administrativnih i finansijskih prepreka, jedan od najvećih problema je hronični nedostatak stručnog kadra. Većina urbanista, arhitekata i planera, koji bi trebalo da čine okosnicu novih preduzeća odavno su angažovani u privatnom sektoru, gdje su uslovi rada i zarade znatno konkurentniji. Takvo stanje naročito je zakomplikovalo ispunjavanje nove obaveze opštinama na sjeveru,koje inače kubure sa kadrom u mnogim oblastima.

Prema zakonu, privredno društvo koje osniva skupština lokalne samouprave za izradu lokalnih planskih dokumenata mora da ima zaposlenog odgovornog planera i najmanje još četiri planera. Precizirano je da odgovorni planer može biti prostorni planer, odnosno arhitekta, koji ima najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da je upisan u registar Komore. Ostali planeri zaposleni u lokalnom privrednom društvu treba da imaju najmanje VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja, najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima prostornog, odnosno urbanističkog planiranja, položen stručni ispit i da su upisani u registar Komore.

Zakon omogućava da dvije ili više lokalnih samouprava osnuju zajedničko privredno društvo za izradu lokalnih planskih dokumenata, upoznavanje javnosti sa izradom planskog dokumenta, kao i učestvovanje u pripremi mišljenja opštine o urbanističko-tehničkim uslovima koje izdaje nadležni organ državne uprave. Agencije će učestvovati i u izradi Programa uređenja prostora opštine, izradi tehničke dokumentacije, obavljanju stručnog nadzora nad izvođenjem radova koji se finansiraju iz sredstava opštine, kao i iz drugih izvora finansiranja. Predviđeno je i da obavljaju reviziju tehničke dokumentacije i izrađuju izvještaj o stanju uređenja prostora.

U pokušaju da pronađu održiva rješenja, neke opštine razmatraju udruživanje kapaciteta i zajedničko osnivanje privrednih društava, dok se druge, samostalno, s nadom da će uspjeti da ispune uslove, upuštaju u sprovođenje zakonskih obaveza. Zakon je predvidio da ta obaveza bude ispunjena u roku od 60 dana, međutim, rijetke su lokalne uprave koje su uspjele da ispoštuju rok.

Kako za Monitor kaže Marjan Obradović, sekretar za planiranje i uređenje prostora u Beranama, ta lokalna uprava će vjerovatno agenciju formirati zajedno s Pljevljima, a moguće i sa Mojkovcem i Andrijevicom. Pregovori su u toku, a sekretar objašnjava da u Beranama nema kadrovskih potencijala da privredno društvo funkcioniše samostalno.

„Uslovi koje treba da ispune zaposleni u agenciji zaista su visoko postavljeni i, realno gledano, mi nemamo kadrovskih kapaciteta da tome odgovorimo. Navešću primjer – u Sekretarijatu sada postoji samo jedan građevinski inženjer i jedna arhitektica. Zbog toga smo pribjegli rješenju da se udružimo s nekoliko opština, a gotovo sigurno s pljevaljskom, kako bismo ispunili i kadrovske i ostale uslove, i mogli da formiramo kvalitetno privredno društvo koje će odgovoriti na potrebe svake od tih opština“, objašnjava Obradović.

Sagovornik Monitora podsjeća da već nekoliko godina u nadležnom ministarstvu traje rad na Prostorno-urbanističkom planu (PUP) Berana, te da se taj posao privodi kraju. Nastojanja iz beranske lokalne uprave su da taj planski dokument završi onaj ko ga je i započeo, pa će, vjerovatno, završna faza tog važnog dokumenta biti okončana u ministarstvu. Agencija će, nakon što bude formirana, raditi na više manjih planskih dokumenata, ali i na rješavanju krupnih problema u korišćenju prostora.

Obradović objašnjava da će agencija u budućnosti imati pune ruke posla kada je riječ o izmjeni aktuelnih Detaljno urbanističkih planova (DUP), ali i planiranju kada je riječ o beranskom dijelu Bjelasice. Buduće privredno društvo, ocjenjuje on, vjerovatno će se uhvatiti u koštac i s problemom divlje gradnje na planini.

U Bijelom Polju agenciju su osnovali samostalno. Kako je Monitoru kazao Haris Šahman, sekretar za planiranje i uređenje prostora, već rade na obezbjeđivanju kadra za to privredno društvo.

„Nije jednostavno, ali ulažemo značajan trud da dobijemo kadar koji će zadovoljiti i uslove novog zakona, ali i na kvalitetan način obavljati posao. Decentralizacija prostornog planiranja je jako bitna, jer mi u lokalnim upravama najbolje znamo šta nam je prioritet i kako da na održiv način raspolažemo prostorom. Predstoje izmjene i dopune PUP-a, ali činjenica je da imamo prilično dobar aktuelni PUP. Predstoje i izmjene i dopune nekoliko DUP-ova, od kojih su neki stari više od deceniju. Očekujem da taj posao bude obavljen na način koji najbolje odgovara građanima“, kaže Šahman.

Prednost bjelopoljske lokalne uprave je što već u svom sistemu ima stručni kadar, planere sa iskustvom i poznavanjem izazova planiranja prostora. Šahman podsjeća da u toj opštini nema krupnijih infrastrukturnih izazova, kao što je slučaj u nekim drugim, gdje je gradnja krenula bez riješenih osnovnih komunalnih uslova.

Kolašin se, takođe, samostalno upustio u zahtjevan posao, pa je agencija formirana 30.aprila. Odbornici su tog dana donijeli i statut tog društva sa ograničenom odgovornošću (doo). Tim društvom će upravljati izvršni direktor i Odbor direktora. Iako još nijesu krenuli u „zaokruživanje“ kadra, iz kolašinske opštine već znaju da agenciju čeka mnogo posla.

Predstoji donošenje nekoliko detaljnih urbanističkih planova, a prije svega onih koji se odnose na centar, Brezu i Smailagića Polje. DUP Centar, odnosno izmjene i dopune tog dokumenta, donijete su još prije deceniju i po. Donošenje novog DUP-a Centar biće, vjerovatno, prvi zadatak agencije. Pored toga, lokalna vlast trebalo bi da mijenja i DUP Breza iz 2011. godine, i DUP Smailagića Polje, donesen dvije godine ranije. Ti djelovi kolašinske opštine privukli su minulih godina značajno interesovanje investitora, pa je u toku intenzivna gradnja.

Iz klupa opozicije više puta je sugerisano  da se mora posvetiti velika pažnja odabiru kadra koji će raditi u agenciji, ali i sastavu Odbora direktora (OD) tog preduzeća. Parlamentarna većina, međutim, nije prihvatila amandman predsjednika kluba odbornika opozicionog Pokreta „Zajedno gradimo Kolašin“, Matije Bulatovića, da u odluci bude precizirano da u OD, između ostalog, mora biti diplomirani inženjer arhitekture, jedan stručnjak iz oblasti zaštite životne sredine i jedan  iz oblasti planiranja prostora.

Prema onome što je Vijestima nezvanično rečeno u lokalnim upravama, Žabljak i Plužine svoje lokalno planiranje povjeriće „regionalnoj“ agenciji, zajedno sa Nikšićem. U toj opštini je još prije skoro 20 godina formirana Direkcija za planiranje, koja od prošle godine funkcioniše kao društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO). Do 2017. godine bavili su se arhitektonskom djelatnošću, projektnom dokumentacijom i nadzorom, kako za opštinu Nikšić, tako i za druge opštine. Sa tim poslom su prestali 2017., kada je ukinuto planiranje na opštinskom nivou, a poslove preuzelo nadležno ministarstvo.

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, u saradnji sa Zajednicom opština, početkom aprila organizovalo je radionicu s ciljem unapređenja primjene Zakona o uređenju prostora. Razmatrana su, kako je ranije saopšteno iz tog resora, ključna pitanja, uključujući osnivanje privrednih društava za izradu planskih dokumenata.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ