Povežite se sa nama

OKO NAS

PETNJICA: DOTRAJALA ELEKTRODISTRIBUTIVNA MREŽA: Struja na bateriju

Objavljeno prije

na

Kada se nedavno neko u Petnjici našalio i po čitavoj varoši izlijepio „umrlic” za elektrodistributivni sistem, to je izgledalo komično, ali je, u suštini, ukazalo na činjenicu da je stanje elektrodistributivne mreže na području najmlađe crnogorske opštine katastrofalno.

„S neizmjernim bolom i posljednjim izmirenim računom za struju obavještavamo građane Petnjice da je poslije teškog stanja i dugotrajnog nemara nadležnih elektrodistributivna mreža u Petnjici mrtva”, pisalo je na plakatu.

Kao ožalošćeni, potpisani su građani Petnjice „koji redovno izmiruju račune za struju i koji već pedeset godina trpe ovakvo stanje”.

Petnjičani kažu da je „umrlica” nastala iz revolta, uz tvrdnju da skoro svakodnevno imaju problema sa snabdijevanjem električnom energijom.

Oni ističu da su zbog dotrajale mreže, kao i starih transformatora, učestali ispadi na elektromreži. Naglašavaju da posljedice takvog stanja osjećaju svi. Od fabrike za obradu mliječnih proizvoda Radmančica, čija proizvodnja isključivo zavisi od električne energije, pa do novootvorene fabrike peškira na Boru.

Trpe, kako ističu, i ugostiteljski objekti, zdravstvena ustanova, kao i brojni građani koji se, zbog strujnih udara, suočavaju sa čestim kvarovima na kućanskim aparatima.

Mještani Petnjice već se duže vremena obraćaju nadležnim službama, Elektroprivredi i Crnogorskom elektrodistributivnom sistemu (CEDIS) zbog neurednog elektrosnabdijevanja. Međutim, sve se završavalo na obećanjima, iako Petnjičani spadaju u grupu potrošača koji redovno izmiruju račune za struju.

U lokalnoj upravi u Petnjici ističu da su reakcije mještana opravdane i da je krajnje vrijeme da se na prostoru Bihora stvore uslovi za adekvatnije napajanje električnom energijom. Osnovni problem je u tome što se opština napaja sa 10 KW elektro-vodom, što nije dovoljno, objašnjavaju i ističu da se urgencije i inicijative prema CEDIS-u svode na to da se u Petnjici mora graditi više energetskih objekata.

„Zato očekujemo da će se u ovoj godini više ulagati u elektro-energetske objekate kao što su takozvane stubne trafostanice, jer bi to znatno doprinijelo stabilnosti u napajanju električnom energijom”, kažu u lokalnoj upravi.

Oni smatraju da u Petnjici mora postojati neki organizacioni oblik pružanja usluga od strane CEDIS-a ili Elektroprivrede Crne Gore, kako bi ekipe električara mogle da brže intervenišu na otklanjanju kvarova.

„Nakon prijavljivanja kvara, ekipe iz Berana reaguju brzo, ali sam dolazak do Petnjice ili eventualno angažovanje na drugom mjestu, izaziva duže čekanje i stvara neprijatnost potrošačima”, – objašjavaju u Opštini Petnjica.

Iz CEDIS-a, međutim, saopštavaju da je napajanje električnom energijom na područja Petnjice, uglavnom uredno, osim u slučajevima loših vremenskih prilika.

„Tvrdnje da su prekidi u napajaju električnom energijom na područja Petnjice svakodnevni, nijesu tačne. Prema podacima naših nadleznih službi, u udarnim zimskim mjesecima, kada su inače najčešći prekidi na mreži zbog lošeg vremena, bilo je manje od 20 sati neplaniranih prekida na području opštine Petnjica”, saopštili su iz CEDIS-a.

Oni tvrde da je na području Petnjice prošle godine ugrađeno više od dvije stotine stubova, oko pet kilometara kablova i ostalih elemenata distributivnog sistema te istovremeno najavljuju da su za ovu godinu, pored radova u niskonaponskoj mreži, predviđeni i radovi u trasama dalekovoda Trpezi i Petnjica kao i radovi na dalekovodu Petnjica-Tucanje.

Iz CEDIS-a takođe najavljuju da je za naredne tri godine, u cilju poboljšanja elektrosnabdijevanja na području Bihora, planom investicija predviđeno ulaganje od oko 250 hiljada eura.

Situacija s elektrodistributivnom mrežom na području Bihora samo je jedan od aspekata zapostavljanja ovog kraja od trenutka kada je Petnjici 1957. oduzet status opštine.

O neadekvatnoj situaciji govori i činjenica o potpuno neiskorištenim hidroenergetskim potencijalima ovog kraja. Dobra stvar je, kažu mještani Petnjice, što još nijedna rijeka s ovog područja nije data na koncesije privatnicima koji bi učinili ono što rade i u susjednim opštinama, ali je s druge strane loše što taj potencijal niko ne koristi.

„Nekada je na području Bihora bilo stotinu vodenica, od kojih nijedna nije sačuvana, ali je realna mogućnost da se na njihovim mjestima isntaliraju male protočne hidroelektrane. Struja koju bi proizvodile možda bi bila dovoljna za potrebe čitavog ovog kraja”, kaže hroničar malih elektrana Miodrag Barjaktarović.

„Jedan Petnjičanin koji radi u Švajcarskoj namjeravao je da gradi malu hidrocentralu na rijeci Popči. Kada sam mu objasnio šta mu sve treba od papira da bi ispunio birokratsku proceduru, odustao je od te ideje. S druge strane, vidimo kako tajkuni vrlo lako dobijaju koncesije po sjeveru i na nakaradan način, kakav je na zapadu prevaziđen, prave više štete nego koristi za lokalno stanovništvo. Oni se rukovode samo profitom i ničim drugim”, dodaje Barjaktarović.

Da apsurd u odnosu na današnju situaciju bude veći, Barjaktarović podsjeća da je upravo u Petnjici, kod sadašnjeg objekta motela, odmah poslije Drugog svjetskog rata bila izgrađena mala hidrolektrana, čiji su ostaci i sada vidljivi.

„Kao i sve druge iz tog doba, ova hidroelektrana nije bila velikog kapaciteta. Strujom je snabdijevala važnije zgrade u tadašnjoj opštini, kao i nekoliko destina kuća. Radila je nekoliko godina, dok nije napravljen dalekovod kojim je struja na područje Bihora dovedena iz Berana”, prisjeća se Barjaktarović.

Kako je tada dovedena, takva je, čini se i danas. Tako makar u šali kažu mještani Petnjice.

„Ožalošćeni građani Petnjice”, kojima zbog problema sa strujom svakodnevno ,,crkavaju” aparati, s mnogo prava i ne bez raloga postavljaju pitanje da li žive u devetnestom ili u dvadeset prvom vijeku.

Reklo bi se da struju imaju kao s početka prošlog vijeka, a plaćaju je papreno kao i svi građani Crne Gore. I osim šale i performansa, uglavnom uredno ćute. Kao i drugi.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo