Povežite se sa nama

Izdvojeno

PLANINE IZRANJAVANE TOČKOVIMA TERENACA: Nadležni ignorišu devastaciju

Objavljeno prije

na

Na planinama se isprobavaju performance vozila, a na “četiri točka” stiže se čak i do najviših vrhova, ali i zaštićenih područja.   Ekolozi godinama upozoravaju na šetu, a nadležni ignorišu devastaciju prostora i uništavanje biljnog svijeta

 

Kretanje  terenskih vozila po planinama sjevera Crne Gore niko ne kontroliše.  Zbog toga, svakodnevno,  na desetine džipova i ATV vozila špartaju pašnjacima, a  iza sebe ostavljaju tragove točkova. Tim improvizovanim putevima planine  su godinama išarane  i izranjavane. Štetu nastalo zbog nesavjesnog “divljanja” vozača i nedostaka kontrole i sankcija  odavno konstatuju   konstatuju ekolozi, ali niko je ne prniti procjenjuje niti sprječava.

Na udaru su, naročito, planine do kojih se lako stiže,  a često i zaštićena područja.   Prolazak vozila kroz Nacionalni park (NP)  Biogradska gora, kaže za  Monitor direktorica Marija Dulović, urušava biodiverzitet, plaši i tjera divljač. Šteta  od takve ponašanja turista i domicilnog stanovništva, kaže ona,   neprocjenjiva je.  Služba zaštite NP često nema podršku ostalih institucija u nastojanju da se sankcionišu oni koji  se vozilima kreću van postojećih putava.

“Nezamislivo mi je da neko terenskim vozilima ide u zaštićeno područje.  Pogotovo kada je u pitanju NP Biogradska gora, jedna od posljednje tri prašume u Evropi. Neko ko je istinski ljubitelj prirode, neće koristiti bilo kakvo prevozno sredstvo, već će biti orijentisan isključivo na pješačke ture. Ipak, stanje na terenu okazuje da je, nažalost, drugačije. U NP Biogradska gora se trudimo da turiste  usmjerimo da idu tačno odredjenim putevima i stazama, da ne “iskaču” sa njih i sačuvaju prirodu od devastavije”, kaže Dulović.

Učesnici, preko agencija, organizovanih džip tura,,  u pratnji vodiča, tvrdi ona, uglavnom poštuju pravila zaštićenog područja.  Međutim, gosti koji dolaze u Park “u svojoj režiji”, najčešće, “četvorotočkašima” , objašnjava direktorica,  ne prate staze i postojeće puteva, već “prave” nove.

“Pripadnici Službe zaštite NP  konstantno  su na terenu i trude se da, na najbolji mogući način sačuvaju i zaštite ovo područije. Najčešće e se problemi javljaju u dijelu Parka, koji pripada opštini Berane. Kod Šiškog jezera u setembru prošle godine  prostor  je devastiralo udruženje Off Road iz Bijelog Polja. Obaviještene su nadležne institucije, međutim, niko nije reagovao niti nam  je iko odgovarao  na dopise. U usmenoj komunikaciji su nam rekli da mi sami moramo reagovati ”, kaže direktorica NP.

Da je odavno praksa da se planinom  vozi kuda ko želi i  bez  straha od sankcija pokazuju i  fotografije sa nedavno održane  Džipijade na Bjelasici , u kojoj je učestvovalo preko 100 vozila. U izvještajima sa tog događaja moguće je vidjeti džipove parkirane na vrhovima planine usred borovnjaka i kleka.  Planinu, kaže za Monitor direktor NVO Natura Milan Mikan Medenica  vozači često  koriste i za isprobavanje performansi svojih terenskih automobile.

“Stanje na crnogorskim planinama,  kada je riječ o kretanju vozila van postojećih puteva,  je odavno  nekontrolisano alarmantno. Bjelasica je naročito ugrožena, jer je  lako dostupna.  Godina upozoravamo na takvo stanje,   do sada,  uglavnom bez rezutata.  Štata koju trpi planina je neprocjenjiva  na više načina. Vlasnici ili oni koji iznajme terence  na planini, čak,  isprobavaju moć svojih vozila pa se kreću kuda žele, iznova “probijajući” nove puteve i praveći sve veću štetu”, kaže Medenica.

On objašnjava da  vozila, pored ostalog, ostavljaju tragove, koji kasnije, tokom kišnog perioda, postaju vododerine i jaruge, od kojih su neke i po metar duboke. Točkovima  se skida površinski sloj humusa sa travom, uništavaju borovnjaci i staništa kleke, al ii staništa drugih biljnih vrsta.   Svakom danom na planinama, kaže direktor NVO Natura, sve  više je i vozila i turista i krajnje je vrijeme da nadležni reaguju.

“Pozivam sve čija je nadležnost čuvanje prirode da reaguju. Ovom divljanju po planinama mora se stati na kraj  Mora se uvesti red, ali i sankcije za one koji ne poštuju propise.  Neshvatljivo je da se vozilima dolazi do svakog vidikovaca na Bjelasici, što se sada dešava . Valjda je planina za rekreaciju i pješačenje”,  objašnjava Medenica.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo