Povežite se sa nama

MONITORING

Pljačka ih je održala

Objavljeno prije

na

dubrovnik-crnogorci

Prošlo je petnaest dana od kako je ozvaničen Vladin zahtjev da se u Kombinat aluminijuma uvede stečaj. Tri državne energetske kompanije – Montenegrobonus, Elektroprenos i Elektroprivreda – istovremeno vraćaju struju koju je Crna Gora dva mjeseca krala iz sistema evropske interkonekcije. Do danas niko nije podnio ostavku, niko nije smijenjen, a nema ni uhapšenih.

Premijer Milo Đukanović kaže da za krađu nije znao, ali obećava da će država platiti struju koju je nezakonito potrošio Kombinat.

,,Nisam se udubljivao u sve detalje, ali sam znao da se neka struja troši”, kazao je. Neko će mu, možda, i povjerovati.

Za nas ostale, mnogo je zanimljivije ono što je Đukanović govorio zagledan u budućnost. ,,Formule kojima smo savladavali probleme u 20. vijeku su nevažeće za 21. vijek”, kazao je lider DPS na proslavi 22. rođendana vladajuće partije, objelodanivši da se „političkim tehnikama i instrumentima iz prošlog vremena ne mogu rješavati izazovi novog vremena”.

Šta će biti ako Đukanović svojim potonjim besjedama zaista priziva promjenu formula, političkih tehnika i ekonomskih instrumenata, kojima se on i njegova partija na vlasti drže gotovo četvrt vijeka? Da bi, posebno mlađi čitaoci, imali jasniju predstavu – evo nekoliko karakterističnih primjera tog političko-ekonomskog modela.

Uoči, tokom kampanje i neposredno nakon prvih višepartijskih izbora u Crnoj Gori (decembar 1990) vladajući DPS, tada pod imenom Savez komunista CG, zdušno je pomagao Slobodanu Miloševiću i njegovom režimu u Beogradu da obesmisli pokušaje savezne vlade Anta Markovića da ekonomskim i političkim reformama sačuva SFR Jugoslaviju. To je podrazumijevalo i ilegalan upad u monetarni sistem (iz zajedničkih deviznih rezervi isisane su gotovo dvije milijarde dolara), podršku trgovinskoj blokadi Srbije prema Sloveniji i Hrvatskoj, osporavanje nadležnosti Predsjedništva SFRJ sve dok u njemu nije obezbijeđena prevlast Miloševićevih sljedbenika…

Kreću, potom, DPS-ove ratne igre, a sa njima i švercerski biznisi, danas poznati kao – tranziti. Počelo je sa oružjem. Novak Kilibarda svjedoči kako je njegova Narodna stranka sa DPS-om dijelila odgovornost za šverc oružja u BiH. ,,Dragi moj profesore, kao što znaš, optužuje se Crna Gora da Srbima ubacuje oružje u Hercegovinu… Pa predlažem da NS preuzme odgovornost na sebe ako dođe do direktne optužbe da je naša vlast kriva”, prisjeća se Kilibarda zahtjeva koji mu je stigao iz vrha crnogorske policije. A on ga je prihvatio.

Vlast je sa švercom oružja nastavila i po završetku ratova. U oktobru 2002. u Rijeci je na crnogorskom brodu Boka Star, tek pristiglom iz Bokokotorskog zaliva, policija zaplijenila 17 kontejnera vojnog tereta namijenjenog Iraku. Kršeći međunarodne sankcije Vojska Srbije i Crne Gore je Sadamu spremila: eksplozivno punjenje za višecijevne bacače raketa Orkan, gorivo za rakete SCUD, rezervne djelove za topove i barutna punjenja za topovske granate… U Podgorici – muk.

Baš kao što je vlast ćutala i 1991. dok su vojne jedinice pod njenom komandom žarile i palile (i bukvalno) dubrovačkim zaleđem.

,,Odmah poslije početka dubrovačke operacije 1. oktobra 1991. bilo je vidljivo da vojska u Konavlima i okolini Dubrovnika nemilosrdno pljačka imovinu. Javno bez ikakvog stida po Boki i Crnogorskom primorju vršljale su mnogobrojne grupe razbarušenih i raskopčanih vojnika koji su vukli i dovozili razne opljačkane stvari sa područja ratišta”, svjedočio je o zločinima Nikola Samardžić, kapetan duge plovidbe i bivši ministar inostranih poslova Crne Gore. ,,Pored privatne pljačke, armija je organizovala pljačku po svojoj liniji i za svoje potrebe. Opljačkane su krave i oprema iz poljoprivredne farme u Konavlima i najveći dio predat u Danilovgradu. Opljačkan je organizovano međunarodni aerodrom Ćilipi i oprema predata aerodromima u Podgorici i Tivtu. U Budvi, Tivtu i Baru vidio sam jahte i motorne čamce, koji su opljačkani sa sidrišta i marine rijeke Dubrovačke…”.

U maju 1992. Srbiji i Crnoj Gori (tadašnja SRJ) uvedene su ekonomske sankcije UN, a tranzitni biznisi su procvjetali. Momir Bulatović se hvalio kako je on sa predsjednikom Albanije Salji Berišom, otvorio naftovod preko Skadarskog jezera. Domaći šverceri su mogli da se uključe u posao tek kada bi im firma Transart, u ime Vade izdala potvrdu na kojoj je pisalo: ,,Dozvola za prevoz nafte iz Albanije”. Zarada se dijelila po formuli: državi 70, a dobavljaču 30 odsto profita.Taj je posao proizveo prve crnogorske milionere.

Na red je stigao duvan. Ekonomista Mlađan Dinkić tvrdi da je sve započelo projektom crnogorski marlboro koji je, uz saglasnost ovdašnjih vlasti, organizovao i finansirao Jezdimir Vasiljević.

,,Realna proizvodna cijena”, tvrdi Dinkić, ,,iznosila je oko 0,2 marke po paklici, a on je na ulicama Italije prodavan po 2,5 marke”.

Posao je poprimio neslućene razmjere. Italijanski dnevni list Giornale objavio je da su plavuše, brzi gliseri u koje može da stane do 400 boksova cigareta (jedan boks – 500 paklica), samo tokom 1994. preko Jadrana plovili više od 1.500 puta. Nikad prazni.

Zahvaljujući Đukanoviću i njegovim saradnicima (jedan spisak tih ljudi ponudio je svojevremeno Đuzepe Šelzi) u Crnoj Gori je zaživjela nova turistička ponuda – uz udoban smještaj, korisnicima ovih usluga garantovana su originalna dokumenta sa lažnim imenima i stalna policijska zaštita. Paolo Savino, Frančesko Dela Tore i njihovi saradnici iz Camorre i Sacra Corona Unite prvi su se uvjerili u kvalitet ponude koju su kasnije koristili i Stanko Subotić, Zvezdan Terzić, Darko Šarić, Naser Keljmendi sa sinovima, Taksin Šinavatra (njegov aranžman bio je djelimično izmijenjen) i nepoznat broj ruskih biznismena sa moskovskih i Interpolovih potjernica.

Priča o švercu tu nije završena. Prije deset godina osiguravajuća društva su preko Interpola i Europola potraživala više od 130 hiljada ukradenih vozila za koja se pretpostavljalo da su na Balkanu. Prema njihovim procjenama, polovina ukradenog nalazila se na prostoru Crne Gore. Neka su tu i danas. Naši su imali objašnjenje: ,,Izbacivanjem Uprave carina SRJ iz Svjetske carinske organizacije, ni na koji način nijesmo bili u mogućnosti da vjerodostojnije provjeravamo vozila koja su sa aspekta Interpola ukradena ili utajena”. I tačka.

Neke druge priče nijesu ni komentarisali. Tako svojevrsni zavjet ćutanja prati tragediju putnika sa broda Miss Pat. Brod je sredinom 1999. krenuo ka italijanskoj obali sa stotinjak Roma iz Srbije i Kosova, koji su ilegalno, bez dokumenata, krenuli u ,,obećani svijet”. Brod je potonuo, more je mjesecima izbacivalo leševe nesretnih putnika, a crnogorsko pravosuđe do danas nije donijelo presudu protiv osumnjičenih za taj zločin.

U sjenci takvih događaja ostaje podsjećanje da je Rusija prije 12 godina Crnu Goru stavila na ,,crnu listu zemalja za of-šor poslovanje”, ili tvrdnje čeških obavještajaca da su preko Crne Gore oprali makar 100 miliona.

Uz blagoslov i organizaciju ovdašnjih vlasti godinama su švercovani – oružje, duvan, ljudi, droga, automobili… Redovno su kradeni izbori i temeljno opljačkani najznačajniji resursi. Sve im je to prolazilo zahvaljujući i žmurenju Evrope. Dobro je što je na red za krađu došla evropska struja – valjda im otvori oči.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo