Povežite se sa nama

MONITORING

Tjerajući rode

Objavljeno prije

na

zena

,,Deset mjeseci tražim posao. Konkurisala sam tačno 54 puta i isto toliko puta bila odbijena s obrazloženjem da sam majka dvoje djece i da nijesam mlada “, priča za Monitor četrdesetogodišnja Podgoričanka, samohrana majka dvoje djece sa bogatim iskustvom menadžerke. ,,Radila sam u više kompanija, na važnim poslovima. Kada sam osnovala porodicu, posvetila sam joj se, i konačno ostala bez posla. Na kraju se i razvela. Iako imam puno radnog iskustva, to što sam razvedena, imam djecu i imam 40 godina razlozi su koje mi poslodavci otvoreno predočavaju što me odbijaju za posao”, priča naša sagovornica.

,,Nedavno sam primila pismo poslodavca u kom piše da ispunjavam sve uslove, ali da imam 40 godina i da u tim godinama ne bi trebalo da se bavim takvim stresnim poslom koji zahtijeva pun angažman. Pismo je bilo tako sročeno da sam na trenutak pomislila da bi možda trebalo da pozovem tu kompaniju i da im se izvinim što sam uopšte pomislila da se javim za posao”, smije se s pomalo gorčine samohrana majka.

,,Jednom mi je žena koja radi na ljudskim resursima u kompaniji gdje sam konkurisala objašnjavala preko telefona kako imam dvoje djece i da bi trebalo da im se posvetim, a ne da radim. Ja joj kažem, ženo Božja, ali meni treba posao da tu djecu prehranim. Ona će: ‘Pa onda se zaposlite u državnoj firmi da možete da izađete s posla kad hoćete'”, nastavlja kroz smijeh naša sagovornica. ,,Aha, samo što za posao u državnoj firmi ima jedan maleni problem – nije bitno jesi li žena, nego jesi li njihova i ko stoji iza tebe”.

Bogata su iskustva naše sagovornice sa diskriminacijom pri zapošljavanju. Ima tu svega. Od toga da su joj savjetovali da iz radne biografije izbriše bračni status i djecu i ,,malo slaže za godine, bar na 33”, do primijedbi da je prekvalifikovana za radno mjesto za koje je konkurisala. Ona kaže da su joj nerijetko u zvaničnim objašnjenjima navodili da je za to radno mjesto potrebno da ima 27 godina, te da se i u samim oglasima često otvoreno diskriminiše i traži osoba muškog pola, ili osoba sa određenim brojem godina, najčešće 27.

No, ako si majka, ne pomaže ni kad imaš 33. ,,Poslodavci mi nijesu nikada zamjerali na godinama, možda i zato što izgledam mlađe, ali to što imam dvoje djece bio je razlog da me odbiju za posao”, kaže za Monitor tridesettrogodišnja grafička dizajnerka bez posla, majka dvoje djece školskog uzrasta. ,,Posljedni put kada sam se javila na konkurs odbijena sam samo zbog toga što imam djecu. Kako su mi objasnili, potreban im je neko ko će u bilo koje doba moći da se javi na poziv i bude na usluzi. Citiram: ‘Zahvaljujemo se, ali vi imate previše privatnih obaveza, da biste se mogli skoncentrisati na posao”

Maja Raičević, dirketorica Centra za ženske studije za Monitor objašnjava da su žene u Crnoj Gori često žrtve dikriminacije na tržistu rada i da se radi o ozbiljnom problemu. ,,Nije tajna da se, iako to zakon zabranjuje, mnogi poslodavci ne libe da prilikom zapošljavanja žena pitaju o njihovim planovima kada je u pitanju materinstvo, kao i da nerado zapošljavaju mlade žene koje su u dobi kada se očekuje da zasnuju porodicu”.

Nekada se poslodavci ni ne trude da budu domišljati. Mlada majka koja je donedavno radila na benzinskoj pumpi morala je svaka tri mjeseca pred poslodavcem da radi test na trudnoću. Test su zaposlene kupovale od svog novca. ,,Sve zaposlene žene moraju da donesu i urade test na poslu, i onda pokažu rezultat poslodavcu”, objašnjava naša sagovornica. ,,Žene na tržištu rada nijesu poželjne ni stare, ni mlade, ni s djecom, ni dok ih čekaju”. Nerijetko se, objašnjavaju naše sagovornice, dešava da žene izgube posao jer su ostale trudne iako to zakonodavac izričito zabranjuje.

,,Država nije obezbijedila adekvatne mehanizme za zaštitu od ove vrste diskriminacije , ali ni za zaštitu onih osoba koje prijave diskriminaciju na radu i pored solidnih zakonskih normi koje regulišu ovu oblast. Postojeći podaci o ovoj pojavi su oskudni, a broj prijava mali i ne oslikava stvarno stanje, jer se diskriminisane osobe ne usuđuju da prijave, ili govore o tome, u strahu od gubitka posla i nedovoljnog povjerenja u rad institucija koje bi trebale da im obezbijede zaštitu”, objašnjava Maja Raičević.

Prema istraživanju UNDP koje je urađeno 2010. godine, u Crnoj Gori je evidentna niža stopa zaposlenosti i aktivnosti žena u odnosu na muškarce. Prema tim podacima stopa zaposlenosti u 2008. godini iznosila je 36.1 odsto za žene a 50, 8 odsto za muškarce. Podaci koje je 2011. prikupio Crnogorski ženski lobi pokazali su da su najčešći oblici diskriminacije žena na tržištu rada to što će poslodavac prije uposliti muškarca nego ženu, što će žena sporije napredovati u karijeri i plata će joj biti niža, i to što je starosna dob limitirajući faktor kod žena više nego kod muškaraca.

,,Čak 49 posto ispitanica navelo je da im je na razgovoru za posao bilo postavljeno pitanje o bračnom statusu i broju djece, a 35 posto je potencijalnom poslodavcu moralo da odgovori da li namjerava da rađa djecu i kada planira porodicu. Jer u slučaju da to planira prije nego poslodavac planira svoje poslove ona će naravno dobiti otkaz, iako to nigdje ne piše ni u zakonu, ni u bilo kakvom ugovoru”, objasnila je rezultate ankete Aida Petrović iz Crnogorskog ženskog lobija.

I iz Unije samostalnih sindikata upozorili su tada da na njihovu adresu češće nego ranije pristižu prijave žena koje su diskriminisane prilikom zapošljavanja. Aida Perović-Ivanović iz NVO Prima saopštila je da njihovo iskustvo pokazuje da se žene pri zapošljavanju sve češće diskriminišu ne samo u privatnom sektoru, već i u državnim preduzećima.

Prema izvještaju ombudsmana za 2012. godinu od ukupno 617 pritužbi žene su toj instituciji podnijele 145 pritužbi. Pritužbe su se u najvećem broju odnosile na zabranu diskiriminacije, prava na rad i prava iz radnog odnosa. U izvještaju ombudsmana navodi se da se toj instituciji građani nerijetko obraćaju jer čekaju na zaposlenje preko 10 godina do 20 godina.

Sve naše sagovornice kažu da ne žele da im se objavi identitet jer bi tako po njihovom uvjerenju smanjile ionako male šanse da se zaposle. Ne vjeruju u pomoć i zaštitu institucija sistema. ,,Kakvu zaštitu? Svi znamo u kakvoj državi živimo, a zaštita ne postoji ni u onom dijelu gdje se najviše očekuje. Ako ne mogu da me zaštite kao samohranu majku, kao kategoriju kojoj treba posebna pažnja nego me po tom osnovu diskriminišu, šta dalje da očekujem”, pita se naša sagovornica.

Umjesto mjera kojima bi se zaštitile i ojačale najranjivije kategorije u društvu, Vlada je nedavno planirala da budžet popuni zakidajući na trudnicama i budućim pokoljenjima, otvarajući dodatni prostor poslodavcima za diskriminaciju žena. Vlada blagonaklonost pokazuje prema tajkunima i sumnjivim investitorima. Od beba se, valjda, ne pune privatni džepovi.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZORAN BRĐANIN NA ČELU UPRAVE POLICIJE: Vršilac dužnosti podijelio vlast

Objavljeno prije

na

Objavio:

URA je „progurala“ jednog, premijer Krivokapić priželjkivao je drugog, dok je DF saopštio da neće podržati nijednog kandidata koga predloži Vlada, pošto smatraju da je njihov favorit nezakonito eliminisan iz trke za direktora UP

 

Vlada je u utorak imenovala Zorana Brđanina za vršioca dužnosti direktora Uprave policije. Dosadašnji rukovodilac Odjeljenja za analitiku i unaprjeđenje rada policije bio je favorit URA-e koja je isticala da je riječ o školovanom profesionalcu. Na drugoj strani, premijer Zdravko Krivokapić je navijao za Dragana Klikovca, jednako školovanog dugogodišnjeg policajca i aktuelnog rukovodioca Operativno-komunikacionog centra (OKC).

Javnosti nije poznato šta je, ili ko, presudio. Zato smo upoznati sa stavom Demokratskog fronta da neće podržati nijednog kandidata za zvanje prvog policajca u Crnoj Gori.

,,DF je organizacija koja se protivi svemu sve što nije apsolutno po njihovoj volji“, komentarisao je takvu odluku, uz osmijeh, potpredsjednik Vlade zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović navodeći „cijenim svačije mišljenje pa i njihovo, ali zaista ne bih imao neki specifičan komentar”. Iako su novinske stranice punili tekstovi o ozbiljnom sukobu čelnika izvršnih vlasti zbog imenovanja šefa policije, Abazović tvrdi da nije bilo riječi o većem mimoilaženju.

,,Bilo je različitih mišljenja i to je po meni demokratski, ne bi trebalo to da nas čudi. Mislim da je sada u Crnoj Gori s jednoumljem završeno i mi bilo kakve monopole ne možemo više da prihvatimo“, objašnjavao je Abazović. „U demokratskoj atmosferi smo razgovarali, razmijenili mišljenja, vodili dijalog i čini mi se došli do najboljeg rješenja. Na kraju to je prijedlog ministra Sergeja Sekulovića i smatram da je to krajnje primjereno“.

Zoran Brđanin se kao ozbiljan kandidat za direktora UP-a pominje još od avgustovskih izbora, čim je postalo jasno da će doći do sveobuhvatnih kadrovskih izmjene u bezbjednosnim strukturama. U borbi za to mjesto, tvrde naši dobro obaviješteni sagovornici, pomogao mu je i nekadašnji resorni ministar  u prelaznoj Vladi Goran Danilović, koji je kod svojih koalicionih  kolega urgirao da ukažu povjerenje čovjeku koji ima njegovo povjerenje. Kod DF-a mu, međutim, ta nastojanja nijesu prošla. Zato se Danilović oglasio i  ogradio od izjava čelnika DF-a koji su poručili da Koalicija za budućnost Crne Gore ne pristaje da pripadnici režima Mila Đukanovića, „pod jeftinim izgovorima i protivzakonitim radnjama“, eliminišu jedine ozbiljne i odgovorne kandidate za direktora UP-a. Iz Danilovićeve Ujedinjene Crne Gore tada je saopšteno da je DF iznio grubu i netačnu ocjenu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OD PEKINGA DO TUZI – ŽIVOT U SLUŽBI POLITIKE: Između nada i barikada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer tek treba da pojasni započetu priču o novim državljanima. A Vlada ima i prečeg posla. Za početak, valja ići u Tuzi. Pa u Nikšić (izbori). I Skupštinu (budžet). Potom  će već biti jasnije šta je kome činjeti

 

Ponovo živimo u zanimljivim vremenima.

„Dobro jutro svima sa slobodne crnogorske teritorije – iz Ambasade Crne Gore pri Svetoj Stolici i pri Malteškom redu!“, pozdravio je u srijedu ujutru svoje pratioce na Tviteru bivši ambasador u Vatikanu Miodrag Vlahović. Krajem  dana, nakon što je predsjednik Milo Đukanović potpisao ukaz o razrješenju osam ambasadora koji nijesu bili po volji novih vlasti, Vlahović stavlja tačku na pobunu: „Bila je časti da budem ambasador…“.

,,Bilo je veliko zadovoljstvo, izuzetna čast i ponos predstavljati Crnu Goru na poziciji ambasadora u Narodnoj Republici Kini“, oglasio se i Darko Pajović, najplaćeniji crnogorski diplomata, nakon što su do njega stigle vijesti o Đukanovićevoj otkomandi. „Na kraju, a zapravo na početku, hvala mojoj porodici, prijateljima i svim pristojnim građanima Crne Gore za svu vašu podršku“, poručio je Pajović. Tako se na sebi svojstven način osvrnuo i na  nepristojne koji nijesu  podržali  ono što je radio kao predsjednik Pozitivne CG, opozicione partije koja se podijelila, pa potčinila DPS-u i krupnom kapitalu, da bi potom pala u zaborav. Zato je Pajović nagrađen funkcijom predsjednika parlamenta a potom i ambasadorskim mjestom u Kinu.

Javni sukob Vlade i sada već i bivših, ambasadora iskoristio je Đukanović da ukaže na politički revanšizam novih vlasti,  pokaže  kako kao predsjednik  neće pokušavati da prepravlja izborni rezultat i naglasi da smijenjeni ambasadori koji su, uglavnom, njegovom voljom otišli u diplomatska predstavništva „ne smiju biti kvalifikovani kao osobe koje rade na štetu i protiv interesa države“. U saopštenju iz njegovog kabineta objašnjava se kako je predsjednik odluku o opozivu osam ambasadora donio „poštujući kohabitaciju vlasti“, a nakon „korekcije obrazloženja“ iz MVP.

Dugo znamo predsjednika DPS-a i njegove demokratske i ekonomske potencijale. Tu jedno saopštenje i (još) jedna afera neće mnogo promijeniti. Ali bi čelnici izvršne vlasti i iz ove priče trebalo da nauče koliko je važno da što prije formiraju stručne timove sposobne da posao obave zakonito i u skladu sa važećom procedurom i praksom. Da ne bi Miodrag Vlahović juče, ili Milivoje Katnić, sjutra, od svog razrješenja pravili novu bitku na Neretvi.

Sličnih priča imamo i na domaćem terenu.  

Nadležni iz Ministarstva zdravlja odlučili su da zatvore lokale u Tuzima, Danilovgradu i Baru uz obrazloženje da stanovnici Podgorice, nakon zatvaranja kafića, restorana i kafana u glavnom gradu zbog loše epidemiološke situacije, tamo idu u provod i šire zarazu. Ostalo je nejasno zašto nadležni ne zabrane međugradski saobraćaj iz Podgorice, nego sankcionišu ugostitelje i stanovnike mjesta u kojima je epidemiološka situacija mnogo bolja. (Ne)očekivano, uslijedila je reakcija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREPORUKA MISIJE UNESCO – UKLONITI KAFE RESTORAN NA TURSKOM RTU: VERIGE 65 NANOSE ŠTETU UNIVERZALNOJ VRIJEDNOSTI KOTORA

Objavljeno prije

na

Objavio:

Misija Centra za svjetsku baštinu u slučaju kafe-restorana Verige 65 sugeriše Državi ugovornici da bi mogućnost povratka u pređašnje stanje trebalo da bude ključna karakteristika

 

Da li će privremeni ugostiteljski objekat Verige 65 podignut na najatraktivnijem dijelu obale Bokokotorskog zaliva, na lokaciji Turski rt, na prolazu Verige, uskoro biti uklonjen? To zavisi od toga da li će nadležno Ministarstvo ekologije, planiranja prostora i urbanizma, ispoštovati preporuke iz izvještaja Zajedničke reaktivne monitoring misije Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a/ ICOMOS-a, sačinjen 2018. za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora.

Riječ je o posljednjem izvještaju koji je pripremio stručni tim pomenutih institucija, nakon što su krajem oktobra 2018. godine boravili u Boki i sagledali stanje zaštićenog dobra na licu mjesta.  Najvažnije pitanje sa kojim se dobro suočava u posljednjih nekoliko godina je pretjerana urbanizacija obala Boke Kotorske, prvenstveno Kotorsko-risanskog zaliva i duž prolaza Verige, konstatuje se, između ostalog u Izvještaju. Devastacija prostora Opštine Kotor, donošenje brojnih planskih dokumenata kojima je planirana izgradnja velikog broja neprimjerenih objekata, turističkih i stambenih naselja, prijetila je da se područje Boke skine sa UNESCO-ve Liste svjetske baštine, na koju je upisano 1979.

Zadatak misije je, da pored procjene ukupnog stanja konzervacije dobra, postavljanja opštih principa upravljanja i očuvanja Izuzetne univerzalne vrijednosti dobra, donese preporuke i sugestije za pravilno upravljanje dobrom. Jedna od brojnih preporuka, označena kao Ulaz u prolaz Verige, odnosi se na postupanje vezano za dvospratni kafe-restoran poznat pod imenom Verige 65, čijom je izgradnjom trajno oštećen dio do tada netaknute prirode Turskog rta i jednog od najljepših vidikovaca u Boki.

„Treba ograničiti ‘privremeno’ postojanje objekta na Turskom rtu. Definicije u Planu za postavljanje objekata ‘privremenog karaktera‘ treba izmijeniti kako bi se njegova primjena ograničila na istinski privremene strukture, koje se očigledno mogu vratiti u prvobitno stanje, a saglasnost na njih treba ograničiti”, navodi se u preporuci pod brojem 24 ovog izvještaja.

Iako je Uprava za zaštitu kulturnih dobara dala saglasnost na gradnju, eksperti misije smatraju da „zidana struktura objekta ima sve karakteristike stalnosti… ona je odgovor maloj katoličkoj kapeli iz venecijanskog perioda na suprotnoj tački, čineći da u upoređenju izgleda beznačajno… Njeno prisustvo uklanja ilustraciju istorijske distinkcije, pošto je ova strana (Turski rt) istorijski neizgrađena. Prema mišljenju misije ona nanosi štetu Izuzetnoj univerzalnoj vrijednosti dobra”.

Odgovorni u nadležnim institucijama Crne Gore nisu tako razmišljali. Tokom burnih događaja koji su obilježili izgradnju kafea Verige 65, iza kojeg stoji firma Hefesta DOO iz Herceg Novog, u vlasništvu Aleksandra Šćepanovića i njegove sestre, crnogorske manekenke Jelene Šćepanović, navodno bliske prijateljice predsjednika Mila Đukanovića, značajnu ulogu ilmala je tadašnja direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Anastazija Miranović. Ona je u decembru 2015. izdala konzervatorske uslove za izradu projekta kafe-restorana. Zatim je u martu 2016, istoga dana kada je investitor podnio zahtjev za davanje saglasnosti na projekat, isti odobrila. Iako firma Hefesta tada nije imala ugovor o zakupu sa JP Morsko dobro.

Branka PLAMENAC
foto: verige65
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo