Povežite se sa nama

OKO NAS

POŽAR U ULCINJSKOJ MASLINADI: Uzaludne pouke?

Objavljeno prije

na

„Osam godina sam bio čuvar u Maslinadi. Sa ponosom kažem da u to vrijeme nije bio zabilježen nijedan incident. Radio sam naporno, sa ljubavlju, jer sam znao vrijednost tog blaga iako nijesam bio vlasnik nijednog stabla masline”, kaže 81-ogodišnji Nazmi Džureta.

I on je kao i mnogi Ulcinjani bio radostan u utorak, jer je padala kiša koja je ugasila požar koji je šest dana bjesnio na ovom području širokom oko tri kilometra. U akciji gašenja učestvovali su vatrogasci Ulcinja, njihove kolege iz velikog broja crnogorskih gradova, pripadnici Vojske, Uprave pomorske sigurnosti, ulcinjskih preduzeća… Bilo je tu aviona i helikoptera, brodova i cistijerni, kamiona i bagera, djelovalo se sa kopna, vazduha i mora. Ali, teško pristupačan teren, uz jak vjetar koji je duvao svih tih dana, onemogućavali su da akcije budu efikasne.

Stabla masline protkana uljanim sastojcima, posebno na terenu koji se rijetko čisti, lako se zapale, brzo gore i još brže prenose vatru. Slično je i sa makijom.

,,Sada kada se praktično sve okončalo moramo, ipak, biti zadovoljni. Nema ljudskih žrtava, nijedna kuća nije izgorjela, sreća pa na maslinama nije bilo roda. Maslinova mušica je ranije uništila plodove”, kaže potpredsjednica Opštine Hadidža Đoni, koja je koordinisala čitavom akcijom.

Šteta od ovog najvećeg do sada zabilježenog požara u Maslinadi će se tek procjenjivati, a šef ulcinjske Službe zaštite i spašavanja Saubih Mehmeti ističe da je u vatrenoj stihiji izgorjelo više od 500 stabala stoljetnih maslina, kao i preko 30 hektara zemlje.

Nezvanične procjene ukazuju da je u požaru stradalo gotovo hiljadu maslina, ili više od jedan odsto čitavog kompleksa koji broji oko 86.000 stabala.

Veliki dio Maslinade u dijelu zvanom Bašbuljuk, te uzani dio kamenite obale između Starog grada i Valdanosa, izgubio je u požaru svoja obilježja. Taj dragulj prirode potpuno se izmijenio. Tužna je slika tog prostora koji ostavlja osjećaj potištenosti i izgubljenosti.

,,Ne znam kada mi je bilo teže: prije ili poslije kiše kada ostaci izgorjelih stabala i makije strše kao crne aveti na ispucalom kršu. Kao da je sve izgubilo dušu. Maslinada u kojoj sam ja rastao, koja je mene odgojila i školovala, koju sam ja poznavao čitavog života, više ne postoji. Bolje da sam umro, da ovo nijesam vidio”, kaže nam jedan stariji Ulcinjanin.

Tokom čitave istorije građani ove opštine su bili ponosni na svoje masline i djevičansko ulje koje se od njih dobijalo, na čitav taj prostor koji nije imao nikakve žice ili pregrade između posjeda, ali se tačno znalo što je čije, gdje se uvijek slobodno išlo, šetalo i uživalo, ali gdje su postojala stroga pravila ponašanja i djelovanja.

Džureta ističe da se posebno pazilo na loženje vatre, a da su sankcije bile rigorozne. „Znali smo da bi nastale ogromne i dugotrajne štete po ekonomiju, tlo, život ljudi i životinja. Ništa ne može tako grubo narušiti ljepotu i bogatstvo pejsaža kao požar”, dodaje on.

Ono što je izvjesno jeste da je požar krenuo sa prostora u Maslinadi koji su, uprkos snažnom vjetru, čistili angažovani i nekvalifikovani radnici. Policija je saopštila da traga za vlasnikom imanja, za koga se tek navodi da je strani državljanin, te da je Crnu Goru napuštio preko graničnog prijelaza Sukobin dan nakon što je krenula vatrena stihija. Ostaje da se utvrdi da li je bio u pitanju nemar, neodgovornost i neznanje ili se pak radilo o namjeri.

Interesantno je svakako da je prije tačno deset godina na istom prostoru takođe izbio požar, ali da su posljedice bile znatno blaže. Tada se vjerovalo, a riječ je o vremenu tzv. ekonomskog buma, da se radi o namjernom izazivanju požara, kako bi se očistio teren u pokušaju dobijanja nove građevinske zone na pjeni od mora. No, do toga nije došlo. Malo je takođe naznaka da će se sada obaviti prenamjena tog zemljišta u građevinsko.

S druge strane, bio je evidentan nedostatak solidarnosti među građanima Ulcinja da se aktivno uključe u borbu protiv vatrene stihije. Gotovo su bez odjeka ostali apeli i molbe pripadnika Službe zaštite i spašavanja da im se pomogne u toj strašnoj bitki.

Međutim, najveća sreća je bila što je danima duvao sjeverni vjetar koji je požar nosio prema moru. Jer, da su kojim slučajem tih dana duvali zapadni ili južni vjetrovi vatra bi zahvatila veliki dio Maslinade, a ugrožena bi bila i gradska naselja.

U svakom slučaju, ovaj požar je rezultat decenijskog odnosa prema ovom prostoru i ovoj blagoslovenoj biljci, a posljedice će se izliječiti za nekoliko godina. Ako za to bude volje i spremnosti maslinara i čitave zajednice.

Jer, dokazano je da je maslina naprosto neuništiva. Dovoljno je da ostane samo djelić panja, pa da se nakon nekog vremena na tom mjestu pojave novi izboji. Da ako se obnova stručno obavi, nakon pet godina dobiju se nova, mlada, rodna stabla niske krošnje. Ali, i posade mlade sadnice i nove sorte. Da se, kako pokazuju iskustva iz mediteranskih zemalja, podignu savremeniji i rodniji maslinjaci.

Ova katastrofa i posljedice koje je ostavila trebalo bi da bude pouka i da se konačno izgrade putevi kroz Maslinadu, da se zasadi redovno čiste i održavaju, da opet moraju postojati pouzdani čuvari kakav je bio Nazmi Džureta.

Uostalom, tako se nešto treba očekivati od lokalne samouprave na čijem grbu stoji maslinova grančica i na čijoj teritoriji djeluje čak četiri udruženja maslinara.

Solidarnost barskih maslinara

“Barski maslinari žele javno da sa svojim prijateljima i komšijama maslinarima Ulcinja podijele žaljenje za velikim brojem stabala maslina koja su izgorjela u požaru proteklih dana u Ulcinju”, izjavio je predsjednik Društva maslinara Bara Ćazim Alković.

Prema njegovim riječima, izgorjela stabla su velika materijalna, prirodna i kulturna šteta kako za maslinare Ulcinja tako i za crnogorsko maslinarstvo, poljoprivredu i kulturu.

“Pored materijalne štete, još veća je i nenadoknadiva šteta u dušama ulcinjskih maslinara koji su ta stabla generacijama gajili, naslijeđivali od svojih pradjedova i čuvali za unuke”, rekao je Alković nadajući se da će “institucije sistema u Crnoj Gori pomoći našim komšijama da prevaziđu materijalni gubitak i ekonomsku štetu dok se gubitak u dušama i srcima maslinara teško može nadoknaditi”.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo