Povežite se sa nama

OKO NAS

PODGORICA: NOVI ZAKON O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA STUPIO NA SNAGU: Promjene dobrodošle

Objavljeno prije

na

Prije oko sedam dana na snagu je stupio novi Zakon o komunalnim djelatnostima koji propisuje oštru kaznenu politiku. Većina novih pravila je dobrodošla, jer Podgorica baš i ne odiše kulturom i čistoćom.

Tako će se novčano kažnjavati (od 150 do 1.500 eura), između ostalog, uklanjanje poklopaca sa šahtova, lomljenje klupa, stolova, stolica, korpi za otpatke, dječjih rekvizita, uništavanje saobraćajnih znakova, rasvjete, kidanje ili vađenje cvijeća. Ista kazna predviđena je i za vanpijačnu prodaju ili kampovanje bez odobrenja, a 100 eura će platiti oni koji budu uhvaćeni dok bacaju žvake, opuške ili flaše.

Međutim, postoje i djelovi zakona koji su mnogima dali materijala za šalu, jer malo ko vjeruje da će se zaista poštovati. Među pojedinim novim zabranama, koje bismo najblaže mogli nazvati čudnim, nalazi se korištenje prečica. Ako ne možete sebi da priuštite prevoz, a skraćujete put jer vam fali vremena da stignete na posao ili pokupite dijete iz škole, moraćete izdvojiti petinu prosječne crnogorske plate.

Iako snijeg u Podgorici možemo vidjeti tek par dana godišnje, novi zakon zabranjuje klizanje, smučanje ili sankanje na mjestima koja za to nijesu predviđena. Pošto u Podgorici, je li, postoje mnoga mjesta koja su predviđena za upražnjavanje zimskih sportova. Posebno je zastupljeno ekstremno smučanje.

Novčano će se kazniti (zelenom novčanicom) oni koji igraju fudbal na mjestima koja nijesu za to predviđena. To bi bilo u redu da u minuloj deceniji na mjestu velikog broja terena i dječijih igrališta nijesu nikle stambene zgrade ili garaže. Računica je sljedeća – ukoliko vaše dijete popodne provodi „igrajući lopte” ispred zgrade, na privatnom terenu će vas to sada koštati desetak eura dnevno. Kažnjivo je i penjanje na drveće. Ako dijete, prilikom ilegalne igre ispred zgrade loptu pošalje na drvo, i odluči da se popne po nju, bićete u ozbiljnom problemu (ako ga uhvate) – ode polovina prosječne plate.

Novi zakon tretitra i vlasnike kućnih ljubimaca. Ko bude „uhvaćen” dok šeta psa po zelenoj površini, izdvojiće petinu prosječne plate. Kako druge nema, zaključujemo da nadležni poručuju da pas treba da vrši nuždu po trotoaru.

Iz udruženja Prijatelji životinja reagovali su na dio novog zakona koji se odnosi na kućne ljubimce. „Ako uzmemo u obzir to da u Podgorici postoji samo park na Ćemovskom polju, onda nam je jasno da ćemo ubuduće naše ljubimce morati da držimo zatvorene u stanovima i dvorištima”, kaže Dragoje Vlahović. „Da bi ovaj zakon mogao da se primjenjuje, nadležni su u obavezi da u svakom kvartu i naselju obezbijede, makar po jedan ograđeni dio, na kome bismo mogli da šetamo svoje ljubimce. U suprotnom nećemo dozvoliti da bilo ko, ko bude šetao svog ljubimca u parku ili na zelenoj površini, bude kažnjen”, pojašnjava on.

Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine Glavnog grada, smatra da su propisane kazne novog zakona nerealne i da se taj zakon zbog toga neće primjenjivati, te da Podgorica mora biti najorganizovanija lokalna samouprava.

On je na zanimljiv način objasnio sve probleme ovog zakona: „Kada krenete da sprovodite bilo koji zakon onda to ide teško jer je potrebno vremena da on zaživi. Da bi ovaj zakon mogao da se sprovodi moguće je da će biti potrebna reorganizacija službi. Mi nažalost, često donesemo zakon pa kada vidimo da se on ne sprovodi onda ga mijenjamo.Tako promijenjeni zakon je takođe, teško sprovoditi”. Suhih dalje pojašnjava: „Treba vremena da se ljudi na neke stvari naviknu, najvažnije bi bilo da neke stvari koje su se pokušale zakonom regulisati postanu navika građana, da uđe u način razmišljanja i ponašanja a ne da vi kažnjavanjem sprovodite zakon. Ako zakon sankcionisanjem treba da funkcioniše onda to nije dobar zakon. Kazne koje je predvidio Zakon o komunalnim djelatnostima su drakonske jer ko će da plati kaznu od 7.500 eura”.

Zakon o komunalnim djelatnostima predviđa i da se poslovima vodosnabdijevanja, čistoće, javnom rasvjetom, organizovanjem pijaca, parkinga i ostalih komunalnih poslova mogu baviti i privatna preduzeća koja posao mogu dobiti na javnom oglasu.

Ti poslovi će biti oročeni na najmanje pet, a najviše deset godina. Suhih smatra da to tako neće moći : „Ne mislim da to može da funkcioniše jer je pitanje i kako bi javna preduzeća funkcionisala da ih Glavni grad ne pomaže. Privatnici moraju da nađu način kako će da naplaćuju od građana, što je uvijek problematično. Ako se to svede ne ekonomsku računicu ne znam kako će to ići. Uvijek sam govorio da imamo mogućnost da napravimo komunalnu firmu koja će da funkcioniše na dva načina. Jedan način je da im date ekonomske cijene i da oni povećaju cijenu vode ili čistoće i da zarađuju pare na osnovu toga što plaćaju svoju uslugu. Drugi je da držite neekonomske cijene, to jeste niže od realnog, a sufinansirate sa druge strane. I na jedan i na drugi način uzimate pare od građana”, objašnjava Suhih.

Novi komunalni zakon, svojim pojedinim odredbama, podsjeća na zakone grada-države Singapura. Njihovi komunalni zakoni predviđaju basnoslovne kazne za, na primjer, pušenje (1.000 dolara) ili jelo u javnom prevozu (500 dolara). Podsjetimo, Singapur je do 1960. godine važio za jednu od najprljavijih, najkorumpiranijih i državu sa jednom od najvećih stopa kriminala. Posebno u posljednjoj deceniji, korištenjem mjera koje su u svijetu nazivali radikalnim i represivnim, istrijebljena je korupcija i stvoreno društvo zasnovano na kulturi i oštrim zakonima.

Nadajmo se da će nas naš novi komunalni zakon, ukoliko izostavimo neke banalne djelove, makar malo povesti u smjeru u kojem je Singapur otišao. Makar što se tiče čistoće, a korupcija i kriminal kad i ako dođu na red.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo