Povežite se sa nama

OKO NAS

PODGORICA: NOVI ZAKON O KOMUNALNIM DJELATNOSTIMA STUPIO NA SNAGU: Promjene dobrodošle

Objavljeno prije

na

Prije oko sedam dana na snagu je stupio novi Zakon o komunalnim djelatnostima koji propisuje oštru kaznenu politiku. Većina novih pravila je dobrodošla, jer Podgorica baš i ne odiše kulturom i čistoćom.

Tako će se novčano kažnjavati (od 150 do 1.500 eura), između ostalog, uklanjanje poklopaca sa šahtova, lomljenje klupa, stolova, stolica, korpi za otpatke, dječjih rekvizita, uništavanje saobraćajnih znakova, rasvjete, kidanje ili vađenje cvijeća. Ista kazna predviđena je i za vanpijačnu prodaju ili kampovanje bez odobrenja, a 100 eura će platiti oni koji budu uhvaćeni dok bacaju žvake, opuške ili flaše.

Međutim, postoje i djelovi zakona koji su mnogima dali materijala za šalu, jer malo ko vjeruje da će se zaista poštovati. Među pojedinim novim zabranama, koje bismo najblaže mogli nazvati čudnim, nalazi se korištenje prečica. Ako ne možete sebi da priuštite prevoz, a skraćujete put jer vam fali vremena da stignete na posao ili pokupite dijete iz škole, moraćete izdvojiti petinu prosječne crnogorske plate.

Iako snijeg u Podgorici možemo vidjeti tek par dana godišnje, novi zakon zabranjuje klizanje, smučanje ili sankanje na mjestima koja za to nijesu predviđena. Pošto u Podgorici, je li, postoje mnoga mjesta koja su predviđena za upražnjavanje zimskih sportova. Posebno je zastupljeno ekstremno smučanje.

Novčano će se kazniti (zelenom novčanicom) oni koji igraju fudbal na mjestima koja nijesu za to predviđena. To bi bilo u redu da u minuloj deceniji na mjestu velikog broja terena i dječijih igrališta nijesu nikle stambene zgrade ili garaže. Računica je sljedeća – ukoliko vaše dijete popodne provodi „igrajući lopte” ispred zgrade, na privatnom terenu će vas to sada koštati desetak eura dnevno. Kažnjivo je i penjanje na drveće. Ako dijete, prilikom ilegalne igre ispred zgrade loptu pošalje na drvo, i odluči da se popne po nju, bićete u ozbiljnom problemu (ako ga uhvate) – ode polovina prosječne plate.

Novi zakon tretitra i vlasnike kućnih ljubimaca. Ko bude „uhvaćen” dok šeta psa po zelenoj površini, izdvojiće petinu prosječne plate. Kako druge nema, zaključujemo da nadležni poručuju da pas treba da vrši nuždu po trotoaru.

Iz udruženja Prijatelji životinja reagovali su na dio novog zakona koji se odnosi na kućne ljubimce. „Ako uzmemo u obzir to da u Podgorici postoji samo park na Ćemovskom polju, onda nam je jasno da ćemo ubuduće naše ljubimce morati da držimo zatvorene u stanovima i dvorištima”, kaže Dragoje Vlahović. „Da bi ovaj zakon mogao da se primjenjuje, nadležni su u obavezi da u svakom kvartu i naselju obezbijede, makar po jedan ograđeni dio, na kome bismo mogli da šetamo svoje ljubimce. U suprotnom nećemo dozvoliti da bilo ko, ko bude šetao svog ljubimca u parku ili na zelenoj površini, bude kažnjen”, pojašnjava on.

Đorđe Suhih, predsjednik Skupštine Glavnog grada, smatra da su propisane kazne novog zakona nerealne i da se taj zakon zbog toga neće primjenjivati, te da Podgorica mora biti najorganizovanija lokalna samouprava.

On je na zanimljiv način objasnio sve probleme ovog zakona: „Kada krenete da sprovodite bilo koji zakon onda to ide teško jer je potrebno vremena da on zaživi. Da bi ovaj zakon mogao da se sprovodi moguće je da će biti potrebna reorganizacija službi. Mi nažalost, često donesemo zakon pa kada vidimo da se on ne sprovodi onda ga mijenjamo.Tako promijenjeni zakon je takođe, teško sprovoditi”. Suhih dalje pojašnjava: „Treba vremena da se ljudi na neke stvari naviknu, najvažnije bi bilo da neke stvari koje su se pokušale zakonom regulisati postanu navika građana, da uđe u način razmišljanja i ponašanja a ne da vi kažnjavanjem sprovodite zakon. Ako zakon sankcionisanjem treba da funkcioniše onda to nije dobar zakon. Kazne koje je predvidio Zakon o komunalnim djelatnostima su drakonske jer ko će da plati kaznu od 7.500 eura”.

Zakon o komunalnim djelatnostima predviđa i da se poslovima vodosnabdijevanja, čistoće, javnom rasvjetom, organizovanjem pijaca, parkinga i ostalih komunalnih poslova mogu baviti i privatna preduzeća koja posao mogu dobiti na javnom oglasu.

Ti poslovi će biti oročeni na najmanje pet, a najviše deset godina. Suhih smatra da to tako neće moći : „Ne mislim da to može da funkcioniše jer je pitanje i kako bi javna preduzeća funkcionisala da ih Glavni grad ne pomaže. Privatnici moraju da nađu način kako će da naplaćuju od građana, što je uvijek problematično. Ako se to svede ne ekonomsku računicu ne znam kako će to ići. Uvijek sam govorio da imamo mogućnost da napravimo komunalnu firmu koja će da funkcioniše na dva načina. Jedan način je da im date ekonomske cijene i da oni povećaju cijenu vode ili čistoće i da zarađuju pare na osnovu toga što plaćaju svoju uslugu. Drugi je da držite neekonomske cijene, to jeste niže od realnog, a sufinansirate sa druge strane. I na jedan i na drugi način uzimate pare od građana”, objašnjava Suhih.

Novi komunalni zakon, svojim pojedinim odredbama, podsjeća na zakone grada-države Singapura. Njihovi komunalni zakoni predviđaju basnoslovne kazne za, na primjer, pušenje (1.000 dolara) ili jelo u javnom prevozu (500 dolara). Podsjetimo, Singapur je do 1960. godine važio za jednu od najprljavijih, najkorumpiranijih i državu sa jednom od najvećih stopa kriminala. Posebno u posljednjoj deceniji, korištenjem mjera koje su u svijetu nazivali radikalnim i represivnim, istrijebljena je korupcija i stvoreno društvo zasnovano na kulturi i oštrim zakonima.

Nadajmo se da će nas naš novi komunalni zakon, ukoliko izostavimo neke banalne djelove, makar malo povesti u smjeru u kojem je Singapur otišao. Makar što se tiče čistoće, a korupcija i kriminal kad i ako dođu na red.

Filip Đ. KOVAČEVIĆ

Komentari

Izdvojeno

DRŽAVNE INISTITUCIJE BEZBJEDNOST NOVINARA: Lijepa obećanja i nerazjašnjeni napadi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Brojni slučajevi ukazuju na ozbiljne sistemske probleme u zaštiti novinara u Crnoj Gori, kao i na nedostatak efikasne pravde za počinioce ovih zločina. Neefikasnost istraga i nekažnjivost su postali ključni problemi koji ugrožavaju slobodu medija u zemlji

 

 

U Crnoj Gori se od 2004. godine dogodilo na desetine napada na novinare i novinarke. Od prijetnji, preko verbalnih i fizičkih napada, a svi oni uslijedili su nakon neriješenog ubistva osnivača i glavnog urednika lista Dan Duška Jovanovića. Samo mali broj je riješen, što jasno ukazuje na izražen problem neadekvatne zaštite i nekažnjivosti zločina nad novinarima. Iako je postojala inicijativa o formiranju posebnih jedinica koje bi pomogle u rasvjetljavanju ovih nepočinstava, ona još nije zaživjela.

Istina, u okviru Sektora za borbu protiv kriminala Uprave policije imenovana su tri inspektora koji se bave slučajevima napada na novinare,  ali za sada nema javno dostupnih podataka da je njihov rad na bilo koji način doprinio pomacima kod  neriješenih slučajeva.Međunarodna praksa pokazuje da specijalizovane jedinice, imajući u vidu specifičnu prirodu slučajeva napada na novinare, mogu efikasnije sprovoditi istrage i procesuirati počinioce.

Medijski ekspert Mark Gruber kaže da bi uvođenje takve prakse bilo odlično pod uslovom, kako je naveo, da se uzme u obzir i opšti kontekst: obučenost policijske jedinice, saradnja s medijima i s tužilaštvom, možda s mehanizmom “brzog odgovora”.

Nekoliko napada na novinare u Crnoj Gori izdvajaju se kao posebno komplikovani – zbog brutalnosti, dugotrajnosti istraga i izostanka pravde.

Istraga o surovom ubistvu Jovanovića traje preko 20 godina i problematična je, jer odgovornosti izmiču ne samo naručioci, direktni izvršioci već i oni koji su je neuspješno vodili. Za saučesništvo u ubistvu osuđen je jedino Damir Mandić, kome je Apelacioni sud u aprilu 2017. potvrdio presudu na 19 godina zatvora, koji se okončava sredinom naredne godine.

Ranjavanje novinarke Olivere Lakić ispred njenog stana 2018. godine, izazvalo je veliku zabrinutost za njenu bezbjednost, ali i bezbjednost svih istraživačkih novinara i novinarki u Crnoj Gori. Ni u tom slučaju pravda nije postignuta, iako je Više državno tužilaštvo (VDT) dostavilo zahtjev za sprovođenje istrage protiv nekoliko osoba. Lakić je i ranije bila napadnuta i prijećeno joj je.

Novinar iz Berana Tufik Softić bio je takođe meta dva napada – 2007. i 2013. godine. Prvi put je palicom pretučen ispred kuće, dok je drugi put bomba postavljena ispred njegovog automobila. Istrage su dugo trajale, ali slučajevi su ostali nerazjašnjeni i zatvoreni zbog nedostatka dokaza.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVI STRATEŠKI PLAN RAZVOJA KOLAŠINA: Prepisivanje spiska želja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izgradnja autobuske stanice, tržnog centra sa pijacom i podzemnom parking garažom, rekonstrukcija Doma mladih i Gorštaka… To su samo  neki od projekata koji su iz dva prethodna prepisani u novi Strateški plan razvoja

 

 

Kolašinci već 15 godina nemaju  autobusku stanicu, a toliko dugo slušaju i obećanja lokalnih vlasti da će je dobiti.

Završetak davno započetih radova obećavali su učesnici svih kampanja za lokalne izbore tokom minule decenije i po. Predlog  Prostorno-urbanističkog plana (PUP), na čije se usvajanje još čeka,  dao je formalno mogućnost da se to stanje promijeni. Još nema konkretnih najava na koji način bi se i za koliko vremena taj projekat mogao okončati.

Lokacija na koju svraćaju pojedini međugradski autobusi u stvari je samo stajalište. Prostor koji se u tu svrhu koristi neuređen je, sa dotrajalim asfaltom, bez potrebene infrastrukture i mobilijara, pa ga izbjegavaju mnogi prevoznici. Zbog toga, putnici često čekaju autobus na improvizovanom stajalištu kod starog motela, na magistrali.

Privatno preduzeće Županovac, prije mnogo godina, započelo je gradnju objekta Autobuske, ali nije uspjelo da nađe način da nastavi radove. Izgradnju je omela, kako je ranije saopštavano, prvo ekonomska kriza, a zatim i činjenica da se objekat nije uklapao u predviđene planske dokumente, jer je za sprat viši.

Nakon što je izgorjela stara zgrada, Županovac je 2008. godine na istoj lokaciji započeo gradnju objekta, “koji je podrazumijevao sve karakteristike moderne autobuske stanice sa brojnim sadržajima”. Od svega toga, do sada je ozidana samo višespratna zgrada površine 2.000 metara kvadratnih. Putnicima je na raspolaganju nekoliko drvenih klupa postavljenih napolju, tik uz objekat u izgradnji.

U međuvremenu, inspekcija rada stavila je plombu na vrata trafičice u kojoj su se mogle dobiti informacije o redu vožnje. Telefon za informacije premješten je u obližnju kafanu, pa putnike o vremenu dolasaka i polaska autobusa obavještavaju zaposleni u tom ugostiteljskom objektu. No, ni to nije obaveza preduzeća “Županovac”, s obzirom na to da zvanično Autobuska stanica ne postoji.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAPLIJENE MARIHUANE NE PRESTAJU: Šverceri rade prekovremeno 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako je samo u nekoliko akcija na ilegalnim prelazima u Gusinju i Plavu zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, i nekoliko stotina na obalama Skadarskog jezera, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu

 

 

Kada je prije nekoliko dana Uprava policije saopštila da je Granična policija iz Ulcinja pronašla je oko 66 kilograma skanka, a dvije osobe pobjegle ka Albaniji, aktuelizovano je pitanje ilegalnih puteva kojima se marihuana i skank prebacuju u Crnu Goru.

Ovih 66 kilograma pronađeno je u rejonu ulcinjskog sela Sukobin.

Ne tako davno u priobalnom dijelu Skadarskog jezera, na obali kanala riječe Morače, u blizini željezničke stanice Zeta, pronađeno je 57 kilograma marihuane. Pretragom medijskih arhiva, može se pronaći još veliki broj policijskih saopštenja o zaplijenama marihuane koja se iz Albanije unosi ilegalno u Crnu Goru.

Iz policije je saopšteno da su postupali po operativnim saznanjima da se u prostoru sela Sukobin, iz Albanije u Crnu Goru krijumčari opojna droga skank.

“Pretragom terena od strane policijskih službenika i upotrebom službenog drona, policijski službenici su 27. septembra, u ranim jutarnjim časovima pronašli tri torbe sa 119 pakovanja, težine oko 66 kilograma, u kojima se nalazila biljna materija zelene boje nalik na opojnu drogu skank. Policijski službenici su na licu mjesta uočili dva nepoznata lica koja su se dala u bjekstvo u pravcu Republike Albanije”, navedeno je u saopštenju UP.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo