Povežite se sa nama

Izdvojeno

PODIGNUTA OPTUŽNICA U AFERI STANOVI: Stižu li rate za naplatu

Objavljeno prije

na

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv 12 visokih funkcionera bivše Vlade Duška Markovića, jer su kao članovi Komisije za stambena pitanja zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državni budžet za više od 2,6 miliona eura

 

Za vrijeme Vlade Duška Markovića, posljednje Demokratske partije socijalista, u javnosti je izašla informacija kako su neki  funkcioneri dobijali stanove i stambene kredite pod povoljnim uslovima. Vlada je, pod pritiskom javnosti, objavila spisak od 95 javnih funkcionera i državnih službenika koji su ili dobili stanove ili beneficirane kredite da mogu da ih kupe. Afera je stigla  i do Brisela, a tadašnji evropski komesar za proširenje Johanes Han najavio je da će se o njoj raspravljati pred Evropskom komisijom. Iz Evropske unije (EU) pozvali su tada crnogorske vlasti da stanove dodjeljuju na “transparentan način i po zaslugama.“.  Duško Marković je tada odgovorio da komesar Han treba da brine o standardima rješavanja socijalnih, stambenih potreba u njegovoj zemlji, u okviru EU, dok smo mi, kako se izrazio, dužni da to radimo u interesu naših građana. „Ovo nije politika koja zahtijeva standarde. Ovo je naša nacionalna politika i naše pravo. Ja mislim da je to dobro. Ako je bilo devijacija, te ćemo devijacije eliminisati”, kazao je Marković.

Na spiskovima povlašćenih javnih funkcionera kojima je Vlada obezbijedila “krov nad glavom” našli su se poslanici, ministri, sudije, tužioci, policijski funkcioneri… Među njima ima i onih koji su već imali kuće ili stanove, pa su opet dobijali bagatelne stambene kredite. Možda je najdrastičniji bio  slučaj Vesne Medenice, nekada prve dame crnogorskog pravosuđa, a danas optužene članice kriminalne grupe koja se bavila švercom cigareta. Ona je prvo u Podgorici 2005. godine dobila stan od 80 kvadrata. Potom je od Vlade dobila 20.000 eura, kako bi, kako je kazala, otkupila taj stan i postala njegova vlasnica. Taj stan je kasnije poklonila kćerki, da bi ponovo od Vlade tražila i dobila 30 hiljada eura za poboljšanje uslova stanovanja.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je  prošle godine pokrenulo istragu ovim povodom, a prije nekoliko dana tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv nekadašnjih visokih funkcionera vladajuće koalicije, koju je predvodio DPS. Optužnica je u podgoričkom Višem sudu, koji će nakon rasprave odlučiti da li će se na optuženičkoj klupi naći predsjednik i članovi nekadašnje Vladine Komisije za stambena pitanja i visoki državni zvaničnici zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj i oštetili državni budžet za više od 2,6 miliona eura. Portparol tog tužilaštva, specijalni tužilac Vukas Radonjić kaže da je SDT podigao neposrednu optužnicu protiv Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.

SDT sumnjiči nekadašnje visoke državne funkcionere da su u periodu od 2016. do 2020. godine, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade Crne Gore, učinili „produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, za koje je propisana kazna zatvora od dvije do 12 godina. Tužilac Radonjić pojasnio je da se funkcionerima stavlja na teret da su postupali suprotno Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Tom Odlukom propisano je da se rješavanje stambenih potreba ostvaruje prema planu koji sadrži iznos sredstava za dodjelu kredita za poboljšanje uslova stanovanja, ali i da se kredit za poboljšanje uslova stanovanja može dodijeliti u iznosu do 15.000 eura, a da se visina kredita utvrđuje na osnovu obima radova koje procjenjuje stručna komisija tadašnje Uprave za imovinu... “Da su…bez plana za rješavanje stambenih potreba i procjene stručne komisije Uprave, odobrili i dodijelili stambene kredite za poboljšanje uslova stanovanja za 119 javnih funkcionera i zaposlenih u državnim organima i organima državne uprave, u iznosima između 17.500 i 40.000 eura, te im tako pribavili korist, a budžetu Crne Gore nanijeli štetu, u ukupnom iznosu od 2.604,740,59 eura”, pojasnio je Radonjić. U saopštenju je precizirao i da je prethodno, tokom izviđaja, utvrđeno da je odobreno i dodijeljeno 49 kredita u iznosu od po 40.000 eura, pet kredita u iznosu od po 35.000, 20 kredita u iznosu od po 30.000 eura, 30 kredita u iznosu od po 20.000 eura, 10 kredita po 25.000 eura, ali i krediti u iznosima od 29.500 eura, 28.000 eura, 25.920,76 eura…

Svi optuženi ranije su, pred specijalnim tužiocem Radonjićem, negirali krivicu, tvrdeći da su zakonito postupali i da je riječ o političkom progonu. Predsjednik nekadašnje Komisije, Predrag Bošković, funkcioner DPS poručio je sada da su „sa zadovoljstvom i olakšanjem“ dočekali okolnost da je SDT podiglo optužnicu u slučaju poznatom kao Afera stanovi. “Jer ćemo konačno biti u prilici da kroz eventualni sudski postupak, a ne medijski progon, stavimo tačku na kompletan slučaj, jer niko od nas nije donio bilo kakvu odluku u slučajevima za koje nas terete”, saopštio je. U  saopštenju je naveo da niko od članova komisije “nije donio bilo kakvu odluku u slučajevima za koje nas terete”. Istakao je da je svaku odluku donijela tadašnja Vlada, čiji je bio ministar. „ I ovog puta ističem da sve što smo radili kao komisija bilo je u skladu sa pozitivnim-pravnim propisima koji su imali za cilj da omoguće ili pomognu u rješavanju stambenih pitanja zaposlenih u državnoj upravi”, naveo je Bošković.

Branilac Predraga Boškovića, advokat Mihailo Volkov, kaže da će na sudu dokazati da u radnjama optuženih nema elemenata krivičnog djela. On smatra da je tužilaštvo podiglo optužnicu, a da je izostao cijeli istražni proces. „Tužilaštvo je vjerovatno cijenilo da je ono što imaju u spisima dovoljno za takvu odluku. Sa druge strane, to će nam u bržoj proceduri pokazati da u radnjama mojih branjenika i drugih optuženih nema elemenata krivičnog djela koje im se stavlja na teret“, ocijenio je Volkov.

Krivične prijave protiv njih podnio je odlazeći premijer Dritan Abazović sredinom oktobra 2022, tvrdeći da je država na taj način oštećena za oko dva miliona eura. Komentarišući podizanje optužnice, Abazović je kazao da se nada da će država tražiti obeštećenje ako dobijemo konačni i sudski epilog. “Žao mi je da damo 500 stanova ljudima koji su politički oštetili Crnu Goru za milijarde eura”, kaže Abazović.

Vlada je prošle godine ukinula Odluku o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, po kojoj su ranije vlade dodijelile sporne stanove.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

INTERVJU

ANA VUKOVIĆ, SUTKINJA VRHOVNOG SUDA: Politika želi  pravosuđe po svojoj mjeri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osam neuspjelih  pokušaja izbora predsjednika Vrhovnog suda samo su  dodatna potvrda urušenosti crnogorskog sudstva. Odbijanjem da  vlastitog vođu izabere iz reda svojih kolega, crnogorsko sudstvo negiralo je sopstveni autoritet, dostojanstvo i poštovanje

 

 

MONITOR:  Od šestoro sudija Specijalnog odeljenja Višeg suda u Podgorici, četvoro se prijavilo u Apelacioni sud, nakon što  je Sudski savjet  raspisao konkurs. Kao kandidatkinja za poziciju predsjednice Vrhovnog suda ocijenili ste da to ne bi trebalo dozvoliti. Šta bi to značilo za Specijalno odeljenje i neke od ključnih procesa koji traju?

VUKOVIĆ: Značaj Specijalnog odjeljenja u ukupnim društvenim reformama nije potrebno posebno objašnjavati. Nedovoljan kadrovski potencijal Specijalnog odjeljenja mora  se hitno ojačati. U suprotnom, odliv kadra će neminovno dovesti do  zastoja u funkcionisanju ovog odjeljenja, a svaka sporost  je ozbiljna prijetnja pravdi.

MONITOR: Šta se može uraditi da Odeljenje koje inače ima problem sa kadrovskim kapacitetima ostane bez sudija?

VUKOVIĆ: Pravosuđe je u brojnim problemima. Nije ih moguće sve riješiti, ali  neke je moguće spriječiti. Napredovanje sudija  Specijalnog odjeljenja u višu instancu,u ovom trenutku,  sigurno nije  dio rješenja problema. U nove  procese izbora sudija ne smijemo  ući uz loše i sporo sprovođenje pravde. Ceh loše kreirane kadrovske politike,  koji već plaćamo, ne ostavlja puno mogućnosti da se upražnjena sudijska mjesta blagovremeno popune kadrovima odgovarajućih stručnih i iskustvenih kompetencija.

MONITOR: Kazali ste da ste čuli da je većina sudija koji su konkurisali to učinila iz inata, kako bi dobili reakciju na težinu posla i stanja u kom se nalaze.   Gdje leži odgovornost za takvo stanje, i na kome je da to riješi?

VUKOVIĆ: Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, već duže  funkcioniše u smanjenim kadrovskim i prostornim kapacitetima,  što se uz veliki priliv predmeta složene strukture odrazilo na dugo trajanje sudskih postupaka i mali broj prvostepenih presuda. Predstojeća izmjena  procesnog zakona (ZKP)omogućiće veću efikasnost u  postupanju i  eliminisati brojne zloupotrebe koje su  značajno uticale na ažurnost procedura. Ipak,  i u postojećim uslovima organizaciju rada  ovog odjeljenja moguće je unaprijediti  brižljivim planiranjem  svih aktivnosti sa jasno definisanim rokovima, uz uspostavljanje mehanizama kontrole djelotvornosti sprovedenih aktivnosti.

Odgovornost je na svakom sudiji pojedinačno. Profesionalac je onaj koji daje sve od sebe i  onda kada su postojeći uslovi za to daleko od zadovoljavajućih. Integritet, stručnost i lična posvećenost svakog sudije ponaosob, dodatna su  afirmacija garancije nezavisnog sudstva, čiju  potvrdu u hijerarhiji sudske vlasti, svojim ličnim primjerom mora obezbijediti Predsjednik suda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLAST I FINANSIJE: Nema para, ima problema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić ne haje za neispunjena obećanja. Umjesto toga najavljuje nove povišice. I investicije. Na sve strane. To što para nema nije, izgleda, njegov problem. Ali jeste građana

 

Dok se nadležni skupštinski odbori lagano pripremaju za predstojeću raspravu o prijedlogu zakona o budžetu za 2025. godinu, informacije sa raznih strana ukazuju da bi taj dokument (budžet) mogao imati ozbiljnih problema pri susretu sa realnošću. Najprostije, nema para. Odnosno, ako ih možda i ima onda one nijesu dobro raspoređene. Fali tamo gdje ne bi smjelo.

Krenimo iz Skupštine Crne Gore. Naumljeno je da se poslanicima, kao i svim drugim javnim funkcionerima, zarade uvećaju za 30 odsto. Tako bi predstavnici zakonodavne vlasti ubuduće imali, u prosjeku, startnu platu od približno 2,6 hiljada eura. Kada se doda dodatak na staž i raznorazne skupštinske naknade (predsjednici poslaničkih klubova, skupštinskih odbora…) izaći će to na tri hiljade eura.

Da narodni predstavnici budu još malo rasterećeniji, pomoći će i personalni asistenti/savjetnici. Na zahtjev predsjednika parlamenta Andrije Mandića novac za njihovo angažovanje predviđen je budžetom za narednu godinu. Mada se, izgleda, ministar finanasija Novica Vuković nada da  poslanici neće prihvatiti dar. “Oni kao posebna grana vlasti imaju mogućnost da sami donose zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Izvršna vlast u tom smislu nema uticaja na Skupštinu“, kazao je  Vuković. „Na poslanicima je da se odrede tokom glasanja da li ta sredstva njima trebaju u tu svrhu ili se to može preusmjeriti, recimo, za sanaciju nekog vrtića.” Biće to zanimljivo ispratiti.

Krenimo sada sa tanje strane. U prijedlogu budžeta za 2025. godinu  za rad MUP-a i Uprave policije predviđeno je blizu četiri miliona manje nego za ovu godinu, požalio se Zoran Brđanin, direktor UP, na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. To, po njegovoj računici, znači da neće biti novca za zapošljavanje novih policajaca. Njih, prema važećoj sistematizaciji, nedostaje makar 1.200. Zapravo, objasnio je direktor UP, u predloženom budžetu nema novca čak ni za zapošljavanje svršenih polaznika policijske akademije. „To nam je nekih milion i po“, kazao je, pa primijetio kako su ostali i bez traženih sredstava (138 hiljada eura) za nabavku uniformi. „Ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju i forenzički centar…”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DONACIJE VLADE I DRŽAVNIH PREDUZEĆA SPC: Blagoslov koji nas košta milione 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do ove godine Eparhiji budimljansko nikšićkoj iz budžeta je isplaćeno 1,9 miliona eura. Mitropoliji Crnogorsko primorskoj uplaćeno je 1,6 miliona eura. Najveći dio u posljednje četiri godine: 2021. godine 437 hiljada, 2022. – 654 hiljada eura, tokom protekle 208 hiljada i ove godine 106 hiljada eura

 

Vlada Crne Gore je u junu prošle godine odobrila 220.000 eura Eparhiji budimljanko-nikšićkoj za rekonstrukciju Saborne crkve Svetog Vasilija Ostroškog u Nikšiću. Državna revizorska institucija (DRI) je, u svom nedavnom Izvještaju o Budžetu za 2023, ustanovila da nema priložene propratne dokumentacije, kao i da nije navedena obaveza izvještavanja o utrošku navedenih sredstava.

U izvještaju DRI se navodi da im je Ministarstvo pravde proslijedilo dopis Eparhije budimljansko-nikšićke u kom je navedeno da je do 1. jula 2024. godine, utrošen iznos od 60.000, dok će se preostalih 160.000 eura biti utrošeno u narednom periodu.

Iz DRI su naveli da je ovim prekršeno niz pravila, te da su ,,Vlada i resorna ministarstva dužni da prije usvajanja zaključaka i plaćanja iz tekuće budžetske rezerve obezbijede relevantnu dokumentaciju kojom se vrši pravdanje odobrenog iznosa, kako je i predviđeno aktom o bližim kriterijumima za korišćenje sredstava tekuće i stalne budžetske rezerve i uputstvom o radu državnog trezora”.

U posljednje četiri godine, Vlada je za finansiranje vjerskih zajednica za četiri godine isplatila milion i 975 hiljada eura. Najviše novca je izdvojila za Mitropoliju crnogorsko-primorsku Srpske pravoslavne crkve – 930 hiljada, potom za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori – 331 hiljadu, dok je Eparhiji budimljansko-nikšićkoj SPC dala 278 hiljada eura. Crnogorska pravoslavna crkva je za isti period dobila 231 hiljadu eura. Ostalih 13 vjerskih zajednica dobilo je između hiljadu i po i 55 hiljada eura, koliko je dobila Jevrejska zajednica.

Raniji izvještaj DRI-ja je pokazao da je posebno sporno finansiranje srednjih vjerskih škola, za što je iz budžeta isplaćeno 4,9 miliona eura. Čak tri miliona i sto hiljada eura dobila je Medresa ,,Mehmed Fatih” Islamske zajednice u Tuzima, a milion i 800 hiljada Gimnazija ,,Sveti Sava” Mitropolije crnogorsko-primorske u Podgorici.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) je proteklog mjeseca podnio Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv NN lica koja su od 2019. do 2023. godine odobrili isplatu 4,9 miliona eura za finansiranje srednjih vjerskih škola u Crnoj Gori. ,,To je urađeno suprotno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, što je utvrdila i Državna revizorska institucija (DRI) i dala negativno mišljenje na usklađenost finansiranja srednjih vjerskih škola sa ovim zakonom, a što ukazuje i na zloupotrebu službenog položaja sa ogromnom štetom za Budžet Crne Gore”, naveli su iz CGO.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 6. decembra ii na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo