Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BEZ UČEŠĆA U INVESTICIONOM PAKETU EU VRIJEDNOM 2,1 MILIJARDE EURA: Crna Gora u društvu Kosova i Republike Srpske

Objavljeno prije

na

Evropska komisija nije odobrila nijedan projekat koji je Crna Gora kandidovala jer su bili ,,preuranjeni i nepodobni”. Na listi odobrenih projekata nema ni Kosova jer su obustavljeni svi finansijski programi, budući da zvanična Priština nije ispoštovala evropske zahtjeve kada su u pitanju koraci ka smirivanju tenzija na sjeveru zemlje

 

Iz Evropske komisije je 3. jula saopšteno da Crnoj Gori nije odobren nijedan projekat koji je predala u okviru Investicionog plana za Zapadni Balkan.

Evropska komisija je 30. juna objavila finansijski paket vrijedan 2,1 milijardu eura. Cilj je ubrzanje evropske perspektive Zapadnog Balkana. ,,Ovim novim investicionim paketom glasno i jasno poručujemo našim partnerima na Zapadnom Balkanu da je njihova budućnost unutar EU i da ostvarujemo stalni napredak u prevladavanju postojeće razlike u ekonomskom razvoju”, izjavio je je Oliver Varhelji, komesar EU za susjedstvo i proširenje.

Novi finansijski paket predviđa i bespovratna sredstva EU u vrijednosti 528 miliona eura iz Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA III). Novac  za 14 investicionih projekata koje je Komisija odobrila za oblasti saobraćaja, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru dobile su Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Evropska komisija nije odobrila nijedan projekat koji je Crna Gora kandidovala jer su bili ,,preuranjeni i nepodobni”. Na listi odobrenih projekata nema ni Kosova jer su obustavljeni svi finansijski programi, budući da zvanična Priština nije ispoštovala evropske zahtjeve kada su u pitanju koraci ka smirivanju tenzija na sjeveru zemlje.

Iz oblasti održivog saobraćaja podržana je izgradnja dionica i poddionica auto-puta na koridoru 5c u Bosni i Hercegovini i koridoru VIII u Sjevernoj Makedoniji. U sektoru ,,čista energija” biće finansirana sanacija hidroelektrana u Srbiji i BiH u cilju smanjenja emisije gasova staklene bašte i poboljšanja energetske efikasnosti u Sjevernoj Makedoniji. Ostali projekti iz ovog sektora uključuju jačanje prenosne mreže u Sjevernoj Makedoniji ili postavljanje zelenog prevoza u Tirani.

Podržana je i rehabilitacija sarajevskog vodovodnog sistema (životna sredina i klima), kao i projekat unapređenja energetske efikasnosti i integrisano upravljanje energijom na Univerzitetu u Beogradu (ljudski razvoj).

Od četiri odobrena projekta, za koje je od bespovratnih sredstava dobijeno 303 miliona, za Bosnu i Hercegovinu, svi su iz entiteta Federacija BiH, a nijedan iz Republike Srpske. Tumači se da je to vid pritiska na predsjednika RS Milorada Dodika zbog njegovog destruktivnog djelovanja u BiH. Dodik je ,nakon vijesti o nedobijanju podrške za projekte iz RS, najavio blokadu EU novca za entitet Federacije BiH.

Razloge neprolaska projekata iz Crne Gore, objasnila je portparolka EK Ana Pisonero Hernandez: ,,Crna Gora je dostavila investicione projekte u oblastima energetike, životne sredine i saobraćaja koje je Investicioni okvir za Zapadni Balkan ocijenio kao preuranjene za finansiranje ili nepodobne za finansiranje”.

U EK, kako je objasnila, vjeruju da će Crna Gora nastaviti sa pripremom i da će ovi investicioni predlozi sazreti za potencijalno ponovno podnošenje u narednim pozivima. ,,U tom kontekstu Crna Gora ima koristi od tri projekta tehničke pomoći (3,5 miliona eura) u okviru ovog poziva za pripremu investicija u sektoru saobraćaja i energetike”, rekla je Pisonero Hernandez.

Crnogorske zvaničnike preuranjenost i nepodobnost projekata ne brine puno. ,,U ovom krugu vjerovatno nismo uspjeli, ali već 5. jula ima novi ciklus, samo nekom treba iz političkih razloga da naglasi da nešto nije prošlo”, izjavio je premijer Dritan Abazović.

Pohvalio se Abazović da je prije nedjelju dana Crna Gora dobila iz istog fonda (od 2,1 milijardu eura) 5,4 miliona eura i upitao ,,je li Pisonero tvitovala kad se dobilo 5,4 miliona”.

,,Nijesam do sada reagovao na sve što je g. Pisonero govorila, oko toga da treba da se održe izbori, da ne valja Zakon o predsjedniku, da ovo-ono. Mislim da mi na neki način pokušavamo da unizimo Crnu Goru. Ja neću učestvovati u tome”, neke su od zamjerki koje je iznio Abazović.

Da nijesu za sve krivi u Briselu, priznao je Abazović i ukorio prije svega Ministarstvo kapitalnih investicija – ,,ljudi ne mogu da rade bolje kad se bave izborima, kad ne idu na posao, nego po terenu”.

Ubrzo je stigao odgovor  iz ovog ministarstva, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović. Tvrdi da je riječ o netačnoj informaciji da Crna Gora nije dobila sredstva kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir. Da ponovimo, od 2,1 milijardu eura, Crna Gora je uspjela da povuče 5,4 miliona. A Ibrahimović ističe da su pare dobijene jedino u oblastima za koje je aplikacije pripremalo Ministarstvo kapitalnih investicija.

I sam ministar kaže da je novac dobijen za povećanje zrelosti projekata. Uglavnom za pripremu projektne dokumentacije i pripremu glavnih projekata.

Ibrahimović preporučuje medijima da interesovanje usmjere ka resorima koji su takođe mogli, a nijesu uopšte aplicirali.

Da informacija koja je stigla iz Brisela i koju su prenijeli svi domaći i regionalni mediji nije tačna tvrde i iz Ministarstva evropskih poslova, koje je nadležno za koordinaciju procesa pristupanja Crne Gore EU. Objasnili su da Crna Gora još nije dostavila nikakve predloge projekata, tako da je dezinformacija da su isti odbijeni.

,,Percepcija Evropske komisije o nedovoljnoj spremnosti predloga projekata koje je Crna Gora kandidovala za finansiranje ne znači propuštenu šansu, već dodatni period za pripremu dokumentacije i ostalih preduslova za projekte”, navodi se u reagovanju koje je povodom saopštenja EK objavilo Ministarstvo evropskih poslova. Na čelu tog resora je ministarka Ana Novaković-Đurović, koja je zamijenila potpredsjednicu Vlade i ministarku evropskih poslova Jovanu Marović, koja je u novemebru podnijela ostavku.

I dok se premijer i čelnici ministarstava bezuspješno samozavaravaju, iz Centra za građansko obrazovanje je ocijenjeno da je nedobijanje finansijske podrške od Evropske komisije potvrda Vladine nestručnosti, neposvećenosti i nedostataka kadra.

,,Agresivno partijsko zapošljavanje, koje je marginalizovalo ili otjeralo ograničen broj profesionalaca u državnoj upravi, sada rezultira i direktnim negativnim finansijskim učinkom u povlačenju EU fondova za prijeko potrebne investicije”, ocijenila je Milica Zindović iz CGO.

Svako ministarsto u okviru Vlade ima projektne organizacione jedinice namijenjene za IPA projekte. Da sa ovim kadrom, koji treba državi mukotrpnim radom da donese milione eura, škripi jasno je bilo i prošle godine. Tada je, krajem maja, objavljeno  da je Crna Gora izgubila grant od 41,2 miliona eura u okviru Instrumenta pretpristupne finansijske podrške (IPA) namijenjenih za izgradnju obilaznice oko Budve u sklopu Jadransko-jonskog koridora, zbog nepotpune dokumentacije projekta.

U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, navodi se da je poništen investicioni grant ,,jer su se radovi na idejnom projektu na dionici budvanske obilaznice Jadransko-jonske brze ceste odvijali veoma sporo.” Kašnjenje je evidentirano i kod projekta koji je trebalo da poboljša smještajne kapacitete za migrante, a koje je finansirala EU, kao i kod pripreme projekta za izgradnju crnogorskog dijela Jonsko-jadranskog gasovoda.

Crna Gora je pregovore o članstvu u EU počela 2012. godine, otvorila je svih 33 poglavlja, a privremeno zatvorila tri. Prije šest godina je otvorila posljednje pregovaračko poglavlje. Crna Gora je iz fondova Evropske unije od 2007. povukla preko 800 miliona eura.

Partijsko zapošljavanje za povlačenje novca iz EU fondova očigledno odmaže. Znaju to i u Briselu pa je u novom izvještaju jasno rečeno da je Crna Gora izgubila fokus na ključnim EU reformama. Nedobijanje novca zbog nepodobrnosti projekta, može da se protumači i kao kazna za političku nepodobnost kojom je, pored Kosova i Republike Srpske, kažnjena i Crna Gora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

PRIPREMNE RADNJE ZA NOVOG, STAROG DIREKTORA RTCG: Ostavka bez smjene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon pet presuda da je nezakonito izabran za generalnog direktora RTCG, Boris Raonić sada ima priliku da nakon ostavke na novom konkursu bude reizabran. Ovaj put zakonito.  Uz blagoslov političara i tužilaštva

 

 

 

Generalni direktor Radio televizije Crne Gore (RTCG) Boris Raonić podnio je u utorak ostavku, nakon čega ga je Savjet RTCG imenovao za vršioca dužnosti i raspisao konkurs za novog generalnog direktora.

,,Kako se sa nespornih uspjeha RTCG ne bi skretao fokus, nakon stupanja na snagu novog Zakona o nacionalnom javnom emiteru, odlučio sam da shodno članu 38 Zakona, podnesem ostavku na mjesto generalnog drektora i molim Savjet da ostavku konstatuje na prvoj sjednici. Vjerujem da je upravo ovo način da se reforme Javnog medijskog servisa stave u fokus i dodatno intenziviraju, a Savjet i menadžment relaksiraju od pritisaka koji se na njih vrše”, navodi se u ostavci Raonića.

Imenovanje Raonića za v.d. direktora podržali su svi članovi Savjeta, osim potpredsjednice tog tijela Marijane Camović-Veličković.

,,Boris Raonić se iživljava nad Javnim servisom na način koji mu padne na pamet i za sve ima podršku Savjeta čiji su članovi puki izvršitelji naloga koji uvijek djeluju organizovano i mimo logike, što je konstatovala i Agencija za sprječavanje korupcije koja je za takvo ponašanje rekla da ukazuje na korupcuju. Iživljavanje je podnošenje ostavke na funkciju koju je obavljao u nezakonitom mandatu sa objašnjenjem da će se tako stvari dovesti u red i momentalno samokandidovanje i imenovanje za vršioca dužnosti dok se ne završi konkurs za izbor novog generalnog direktora koji će biti raspisan u skladu sa Zakonom koji je pisao sam za sebe”, kaže za Monitor Camović-Veličković.

Zahvaljujući izmjenama Zakona o nacionalnom javnom emiteru, Raonić  sada ispunjava uslove da bude generalni direktor, sa pet umjesto kao do sada deset godina radnog iskustva na poslovima rukovođenja u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa (novinarstvo, umjetnost, kultura, audiovizuelna medijska djelatnost, sociologija, istorija, pravo, ekonomija…).

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 12. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SUD PONOVO VRAĆA BRĐANINA NA ČELO POLICIJE: Kontinuitet vladinih nezakonitosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zoran Brđanin je po treći put vraćen na mjesto direktora Uprave policije presudom Upravnog suda Crne Gore. Vlada je nastavila praksu prethodne u nezakonitostima u ovom slučaju

 

Presudom Upravnog suda Crne Gore Zoran Brđanin je po treći put vraćen na čelo Uprave policije.

Brđaninov zastupnik, advokat Siniša Gazivoda kazao je da je ova pravna stvar riješena i da se ne vraća Vladi na ponovno odlučivanje: ,,Tako je bilo i poslije druge smjene Brđanina, kada je on i vraćen na dužnost”. Da odluka suda ne ostavlja prostor za drugačije tumačenje osim da Brđanin bude vraćen na funkciju, potvrdio je i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Ipak se ogradio da ne može da prejudicira odluku Vlade kao kolektivnog organa.

Ipak, Šaranović je izrazio čuđenje zbog odluke suda: ,,Iako nikada ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je sa aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak ,najblaže rečeno čudna”.

Još čudnije je činjenje vlada koje već tri puta pada na sudu po istom pitanju. Brđanin je za   direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Na startu se suočio sa nezadovoljstvom političara. Njegovu, kao i smjenu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića tražio je bivši premijer Krivokapić zbog neslaganja po pitanju aktivnosti tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine.

Brđanin i Sekulović su smatrali da ustoličenje na Cetinju nosi visok bezbjednosni rizik i predlagali da se crkvena ceremonija obavi u Hramu SPC u Podgorici. Neslaganja je bilo i nakon što su izbili sukobi na Cetinju između protivnika ustoličenja i policije. Njih dvojica su se protivili prekomjernoj upotrebi sile protiv demonstranata. Tadašnji vicepremijer Dritan Abazović spriječio je formalizovanje Krivokapićevog zahtjeva za ostavkama Brđanina i Sekulovića.

Abazovićeva vlada krajem marta prošle godine ipak smjenjuje Brđanina.  Smjena je uslijedila nakon što je uhapšen Brđaninov pomoćnik zadužen za Sektor za borbu protiv kriminala Dejan Knežević. Specijalno državno tužilaštvo tereti Kneževića da je odavao tajne podatke kavačkom klanu. Knežević je početkom ove godine izašao iz pritvora, nakon što je Apelacini sud prihvatio jemstvo od 760.000 eura u nekretninama za bivšeg policajca, koje su njegovi prijatelji ponudili kao garanciju da neće pobjeći tokom sudskog postupka.

Brđaninu je pored hapšenja rukovodioca koje je on predložio, na teret stavljano i da je održavao kontakt sa visokopozicioniranim članovim organizovanih kriminalnih grupa.

Nakon što je Brđanin prvi put smijenjen, ministar pravde Marko Kovač kazao je da odluka Vlade da smijeni direktora policije može biti upitna sa stanovišta procedure i da će vjerovatno završiti pred sudom. Brđanin nije naime imenovan na funkciju direktora policije, već je izabran na javnom konkursu uz podršku parlamentarnog Odbora na petogodišnji mandat.

Upravni sud je u julu poništio Vladino rješenje o smjeni direktora UP. I pored sudske odluke, Abazovićeva vlada u tehničkom mandatu u avgustu prošle godine donosi novo rješenje o smjeni Brđanina. Na ponovnu odluku Vlade uslijedila je Brđaninova žalba koju je 7. decembra prošle godine ponovo uvažio Upravni sud i donio novu  odluku, kojom se šef policije vraća na posao, nakon što je dužnosti razriješen dotadašnji v.d. direktora policije Nikola Terzić.

Po povratku na čelo Uprave policije iz novoformirane vladajuće većine su poručili da Brđanin nema njihovo povjerenje, pa se krenulo u traženje načina da se ponovo smijeni.

Njegovo ponovno razrešenje zatražio je krajem decembra 2023. ministar unutrašnjih poslova Šaranović, nakon što Brđaninov izvještaj o radu policije za 2022. dok je bio na čelu tog resora, nije prošao skupštinski Odbor za bezbjednost. Brđanin je odbio da prisustvuje sjednici na kojoj su razmatrani njegovi izvještaji stari više od godinu dana, uz obrazloženje da je jasno da „njegovo prisustvo nije potrebno, te da su partije već dale svoj sud o tim izvještajima“. Kako je saopštio, tim izvještajima, i njihovim neblagovremenim razmatranjem, se samo „fingira“ njegova zakonita smjena.

Vlada je odlagala razrješenje Brđanina, koje je bilo  samo jedno od pitanja oko kog se spore Demokrate i Pokret Evropa sad, u okviru borbe za kontrolu sektora bezbjednosti. Nakon posljednje smjene Brđanina, Vlada je za v.d. direktora policije izrabrala Aleksandra Radovića. Takav rasplet rezultirao je mimoilaženjem u vladajućoj koaliciji jer nije prošao kandidat kojeg je tada predložio ministar unutrašnjih poslova iz redova Demokrata, Šaranović. I Brđanin je tada smijenjen „na odloženo“, s naumom da mu mandat traje do dogovora sukobljenih djelova vlade.

Sud je svu tu priču vratio na početak. Treći put.

Da Vladi sa zakonitim smjenama ne ide, potvrdila je i druga presuda Upravnog suda. Naime, sud je ocijenio da je Vlada nezakonito razriješila doskorašnju zastupnicu Crne Gore pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i poništio rješenje o njenoj smjeni.

Iz Upravnog suda su saopštili da je nezakonito rješenje Vlade Crne Gore od 2. februara ove godine, kojim je zastupnici Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentini Pavličić prestao mandat zbog stupanja na snagu nove Uredbe o zastupniku Crne Gore u Strazburu. Upravni sud je utvrdio da Vlada u spornom rješenju nije navela jasne i potpune razloge koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način, imajući u vidu da je u obrazloženju rješenja samo citiran predlog ministra pravde koji je podnijet izvršnoj vlasti, uz konstataciju da je Vlada navedeni predlog razmotrila i prihvatila i odlučila kao u dispozitivu rješenja.

I dok se čeka kako će iz Vlade reagovati na utvrđene nezakonitosti u njihovom radu, predsjednik države Jakov Milatović upozorio je da izvršna vlast i druge institucije trebaju svoje djelovanje uskladiti sa zakonom. Dodao je i da mora postojati jasan sistem odgovornosti za utvrđene nezakonitosti. Odgovornosti za sada nema. Slučaj Brđanin, kome mandat ističe u avgustu 2026, potvrđuje kontinuitet nezakonitih vladinih odluka.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NASTAVLJEN RAT NARKO KLANOVA: Pukla bomba na Cetinju, a bruka u policiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

U mafijačkom obračunu na Cetinju stradala su dva pripadnika škaljarskog klana, dvojica su ranjeni, a teže je povrijeđena i slučajna prolaznica. Prolazi vrijeme a  o  odgovornosti nadležnih, koji su trebali da spriječe slična zlodjela – od policije i ANB-a do pravosuđa – još se ne govori

 

 

Nakon privremenog zatišja, nastavljen je krvavi rat balkanskih kriminalnih klanova. Nove žrtve pale su na Cetinju.

Policija je, kažu, mjesecima strahovala da bi obračun zaraćenih  kriminalnih grupa mogao da se  nastavi i to baš na Cetinju, budući da se veliki broj pripadnika kriminalnih klanova i posljednjih pola godine domogao slobode. Većina njih su izašli iz pritvora jer im sud nije izrekao ni prvostepenu presudu tri godine nakon određivanja pritvora. Najveći broj osoba, koje je policija zavela kao pripadnike OKG, nalaze se u Prijestonici.

Pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala, Lazar Šćepanović, rekao je da su izvršioci dvostrukog ubistva, u određenom periodu pratili navike oštećenih. Ističe da su u prethodnom periodu imali informacije da se na Cetinju komplikuje bezbjednosna situacija, te da su u tom periodu u Prijestonici procesuirali 23 pripadnika organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanih osoba. To, očito, nije bilo dovoljno da se spriječe nove egzekucije. I žrtve među civilima.

Vršilac dužnosti direktora Uprave polcije Aleksandar Radović novinarima je kazao da je policija imala obavještajne podatke da može doći do obračuna kriminalnih grupa. “Set obavještajnih podataka već duže vremena govori da je obračun kriminalnih grupa u toku. Prethodno dva rasvijetljena krivična djela su takođe bila sukob organizovanih kriminalnih grupa, tako da – imali smo obavještajne podatke da može doći do ovoga. Nažalost, ostvarilo se”, kazao je Radović.

I to je, valjda, to. Višemjesečna borba za kontrolu sektora bezbjednosti unutar izvršne vlasti, predviđali su analitičari, mogla bi uticati na sposobnost policije da radi svoj posao.  Demokrate Alekse Bečića su, prema rasporedu potpredsjedničkih i ministarskih resora, formalno zadužene za upravljane bezbjednosnim sektorom. Međutim, ono što im je dao na mostu, rasporedom mandata u Vladi, Milojko Spajić i njegov PES, pokušavaju oduzeti na ćurpiji. Premijer je  praktično preuzeo ingerencije ministra, imenujući svog v.d. direktora Uprave policije. Nakon što su skupa, pokazalo se nezakonito, još jednom razvlastile poslednjeg zakonito izabranog direktora UP Zorana Brđanina (izabran 2021. u mandatu vlade Zdravka Krivokapića).

Kako je i aktuelni ministar pravde Andrej Milović na ledu, dok čeka da Skupština odgovori na Spajićevu inicijativu za njegovo razrješenje, bez institucionalne reakcije prolazi i očigledna nesposobnost pravosuđa da radi svoj posao. Višegodišnja suđenja bez izrečene presude pogoduju samo kriminalcima, i oni nakon boravka u Spužu, nastavljaju svoj posao. Kako vidimo, nedovoljno ometeni od strane nadležnih.

Nakon ubistva Jovana Vukotića, navodnog šefa škaljarskog klana, koje se dogodilo u Turskoj polovinom septembra 2022. godine, pojavile su se procjene da je rat klanova priveden kraju. Škaljarski klan je, cijenili su verzirani, obezglavljen, dok su kavčani redom završili iza rešetaka, ili u bjekstvu. Navodno, daleko van granica Crne Gore. Nije ostao niko da se bori, nadali su se nadležni.

Uzalud, pokazalo se. Prošlog četvrtka odjeknula je eksplozija na Cetinju.

Eksplozivna naprava je,  na licu mjesta usmrtila Cetinjanina Petra Kaluđerovića, dok je u bolnici preminuo njegov sugrađanin, bokser Dragan Roganović. Teško su ranjeni njihovi sugrađani Taso Jovanović i Mihajlo Borozan. Prema operativnim podacima policije – sva četvorica su pripadnici škaljarskog klana. U eksploziji je povrijeđena i slučajna prolaznica, koja je u tom trenutku prelazila ulicu.

Ubijeni Roganović u bezbjednosnim krugovima označavan je kao najbliži saradnik cetinjskog škaljarca Vladana Radomana. Sa bogatim dosijeom. Taj nekada profesionalni bokser, ranjen je u decembru 2017. godine na Cetinju. O njegovom ranjavanju dvije godine poslije toga sve je ispričao zaštićeni svjedok Specijalnog državnog tužilaštva, Bajram Pista.

Krajem 2019. godine on je u Specijalnom državnom tužilaštvu tvrdio da su mu članovi kavačkog klana u spuškom zatvoru ispričali za koja ubistva, pokušaje i podmetanje eksploziva su odgovorni, ali i da su planirali ubistvo Cetinjanina Ivana Vukotića, Beograđanke Biljane Mančić, neuspješno organizovali bjekstvo Maria Miloševića iz kosovskog zatvora, zapalili vikendicu Nikšićanina Ranka Radulovića, ubili čovjeka u zatvoru, ranili prošle nedjelje ubijenog Dragana Roganovića…

Ubijeni Petar Kaluđerović (20) i ranjeni Mihajlo Borozan (29) hapšeni su početkom aprila zbog sumnje da su izvršili krivična djela – nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Nakon mjeseca provedenog  iza rešetaka, sud im je ukinuo pritvor. Taso Jovanović (46) je nekolko puta bio akter vatrenih obračuna u Prijestonici. Još 2013. godine bio je meta, godinu kasnije zapaljen mu je automobil, a 2015. godine on je pucao u sugrađanina Neđeljka Perovića. Perović i Aleksandar Saša Jabučanin bili su njegova meta i 2018. godine, kada ih je teško ranio.

Prije ovoga, posljednje ubistvo kriminalnih klanova u Crnoj Gori bila je likvidacija Edmonda Mustafe u Baru početkom godine. Dvije godine prije toga dogodila se likvidacija Milića Minje Šakovića u Budvi. Riječ je o visokorangiranom članu „škaljarske“ grupa iz Podgorice. Ubica mu je prišao dok je sjedio sa društvom na terasi budvanskog kafića Korkovado, a zatim ispalio više hitaca, ne ostavljajući mu ni najmanju mogućnost da preživi. Mjesec kasnije istražitelji su na osnovu bioloških i drugih tragova došli do imena direktnih počinilaca. Kao ubica označen je 22-godišnji Beograđanin Luka Pilčević, a kao njegov pomagač Kragujevčanin Duško Tanasković.

Dešifrovana SKY ECC komunikacija između „kavčana“ pokazala je i da su brutalno ubijani pripadnici suprotstvljenog klana, koji su se vodili kao nestali. Tako su iz te aplikacije izuzete fotografije tijela „škaljarca“ Damira Hodžića i njegovog zeta Adisa Spahića, koje su u Spužu namamili i ubili pripadnici suprotstavljenog klana. Ista sudbina sačekala je i državljanina Srbije Mila Radulovića zvanog Kapetan.

Posljednji događaji na Cetinju, kaže Aleksandar Radović, bacaju sjenku na dobre rezultate koje je, kako tvrdi, policija imala u prethodnom periodu, tokom kog su isporučili konkretne rezulatate. Istakao je da je naložio angažovanje kompletnog sastava policije. “Razumijemo uznemirenost građana, posebno u situacijama kada imamo slučajne žrtve, ovo je crvena linija, Crna Gora ne može sebi dozvoliti nijednu slučajnu žrtvu. Dužni smo da se suprotstavimo svakom obliku nasilja i kriminala, na svakom mjestu, u svakom gradu, u svakoj ulici, u cijeloj Crnoj Gori. Borba protiv kriminala mora biti prioritet. Neće biti laka borba, ali država će pobijediti, a ne kriminal”, ističe Radović.

Slične priče slušamo desetak godina. Suštinskog napretka u borbi protiv organizovanog kriminala nema. Samo je žrtava sve više.

Ivan ČAĐENOVIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo