Povežite se sa nama

DRUŠTVO

BEZ UČEŠĆA U INVESTICIONOM PAKETU EU VRIJEDNOM 2,1 MILIJARDE EURA: Crna Gora u društvu Kosova i Republike Srpske

Objavljeno prije

na

Evropska komisija nije odobrila nijedan projekat koji je Crna Gora kandidovala jer su bili ,,preuranjeni i nepodobni”. Na listi odobrenih projekata nema ni Kosova jer su obustavljeni svi finansijski programi, budući da zvanična Priština nije ispoštovala evropske zahtjeve kada su u pitanju koraci ka smirivanju tenzija na sjeveru zemlje

 

Iz Evropske komisije je 3. jula saopšteno da Crnoj Gori nije odobren nijedan projekat koji je predala u okviru Investicionog plana za Zapadni Balkan.

Evropska komisija je 30. juna objavila finansijski paket vrijedan 2,1 milijardu eura. Cilj je ubrzanje evropske perspektive Zapadnog Balkana. ,,Ovim novim investicionim paketom glasno i jasno poručujemo našim partnerima na Zapadnom Balkanu da je njihova budućnost unutar EU i da ostvarujemo stalni napredak u prevladavanju postojeće razlike u ekonomskom razvoju”, izjavio je je Oliver Varhelji, komesar EU za susjedstvo i proširenje.

Novi finansijski paket predviđa i bespovratna sredstva EU u vrijednosti 528 miliona eura iz Instrumenta za predpristupnu pomoć (IPA III). Novac  za 14 investicionih projekata koje je Komisija odobrila za oblasti saobraćaja, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru dobile su Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Evropska komisija nije odobrila nijedan projekat koji je Crna Gora kandidovala jer su bili ,,preuranjeni i nepodobni”. Na listi odobrenih projekata nema ni Kosova jer su obustavljeni svi finansijski programi, budući da zvanična Priština nije ispoštovala evropske zahtjeve kada su u pitanju koraci ka smirivanju tenzija na sjeveru zemlje.

Iz oblasti održivog saobraćaja podržana je izgradnja dionica i poddionica auto-puta na koridoru 5c u Bosni i Hercegovini i koridoru VIII u Sjevernoj Makedoniji. U sektoru ,,čista energija” biće finansirana sanacija hidroelektrana u Srbiji i BiH u cilju smanjenja emisije gasova staklene bašte i poboljšanja energetske efikasnosti u Sjevernoj Makedoniji. Ostali projekti iz ovog sektora uključuju jačanje prenosne mreže u Sjevernoj Makedoniji ili postavljanje zelenog prevoza u Tirani.

Podržana je i rehabilitacija sarajevskog vodovodnog sistema (životna sredina i klima), kao i projekat unapređenja energetske efikasnosti i integrisano upravljanje energijom na Univerzitetu u Beogradu (ljudski razvoj).

Od četiri odobrena projekta, za koje je od bespovratnih sredstava dobijeno 303 miliona, za Bosnu i Hercegovinu, svi su iz entiteta Federacija BiH, a nijedan iz Republike Srpske. Tumači se da je to vid pritiska na predsjednika RS Milorada Dodika zbog njegovog destruktivnog djelovanja u BiH. Dodik je ,nakon vijesti o nedobijanju podrške za projekte iz RS, najavio blokadu EU novca za entitet Federacije BiH.

Razloge neprolaska projekata iz Crne Gore, objasnila je portparolka EK Ana Pisonero Hernandez: ,,Crna Gora je dostavila investicione projekte u oblastima energetike, životne sredine i saobraćaja koje je Investicioni okvir za Zapadni Balkan ocijenio kao preuranjene za finansiranje ili nepodobne za finansiranje”.

U EK, kako je objasnila, vjeruju da će Crna Gora nastaviti sa pripremom i da će ovi investicioni predlozi sazreti za potencijalno ponovno podnošenje u narednim pozivima. ,,U tom kontekstu Crna Gora ima koristi od tri projekta tehničke pomoći (3,5 miliona eura) u okviru ovog poziva za pripremu investicija u sektoru saobraćaja i energetike”, rekla je Pisonero Hernandez.

Crnogorske zvaničnike preuranjenost i nepodobnost projekata ne brine puno. ,,U ovom krugu vjerovatno nismo uspjeli, ali već 5. jula ima novi ciklus, samo nekom treba iz političkih razloga da naglasi da nešto nije prošlo”, izjavio je premijer Dritan Abazović.

Pohvalio se Abazović da je prije nedjelju dana Crna Gora dobila iz istog fonda (od 2,1 milijardu eura) 5,4 miliona eura i upitao ,,je li Pisonero tvitovala kad se dobilo 5,4 miliona”.

,,Nijesam do sada reagovao na sve što je g. Pisonero govorila, oko toga da treba da se održe izbori, da ne valja Zakon o predsjedniku, da ovo-ono. Mislim da mi na neki način pokušavamo da unizimo Crnu Goru. Ja neću učestvovati u tome”, neke su od zamjerki koje je iznio Abazović.

Da nijesu za sve krivi u Briselu, priznao je Abazović i ukorio prije svega Ministarstvo kapitalnih investicija – ,,ljudi ne mogu da rade bolje kad se bave izborima, kad ne idu na posao, nego po terenu”.

Ubrzo je stigao odgovor  iz ovog ministarstva, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović. Tvrdi da je riječ o netačnoj informaciji da Crna Gora nije dobila sredstva kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir. Da ponovimo, od 2,1 milijardu eura, Crna Gora je uspjela da povuče 5,4 miliona. A Ibrahimović ističe da su pare dobijene jedino u oblastima za koje je aplikacije pripremalo Ministarstvo kapitalnih investicija.

I sam ministar kaže da je novac dobijen za povećanje zrelosti projekata. Uglavnom za pripremu projektne dokumentacije i pripremu glavnih projekata.

Ibrahimović preporučuje medijima da interesovanje usmjere ka resorima koji su takođe mogli, a nijesu uopšte aplicirali.

Da informacija koja je stigla iz Brisela i koju su prenijeli svi domaći i regionalni mediji nije tačna tvrde i iz Ministarstva evropskih poslova, koje je nadležno za koordinaciju procesa pristupanja Crne Gore EU. Objasnili su da Crna Gora još nije dostavila nikakve predloge projekata, tako da je dezinformacija da su isti odbijeni.

,,Percepcija Evropske komisije o nedovoljnoj spremnosti predloga projekata koje je Crna Gora kandidovala za finansiranje ne znači propuštenu šansu, već dodatni period za pripremu dokumentacije i ostalih preduslova za projekte”, navodi se u reagovanju koje je povodom saopštenja EK objavilo Ministarstvo evropskih poslova. Na čelu tog resora je ministarka Ana Novaković-Đurović, koja je zamijenila potpredsjednicu Vlade i ministarku evropskih poslova Jovanu Marović, koja je u novemebru podnijela ostavku.

I dok se premijer i čelnici ministarstava bezuspješno samozavaravaju, iz Centra za građansko obrazovanje je ocijenjeno da je nedobijanje finansijske podrške od Evropske komisije potvrda Vladine nestručnosti, neposvećenosti i nedostataka kadra.

,,Agresivno partijsko zapošljavanje, koje je marginalizovalo ili otjeralo ograničen broj profesionalaca u državnoj upravi, sada rezultira i direktnim negativnim finansijskim učinkom u povlačenju EU fondova za prijeko potrebne investicije”, ocijenila je Milica Zindović iz CGO.

Svako ministarsto u okviru Vlade ima projektne organizacione jedinice namijenjene za IPA projekte. Da sa ovim kadrom, koji treba državi mukotrpnim radom da donese milione eura, škripi jasno je bilo i prošle godine. Tada je, krajem maja, objavljeno  da je Crna Gora izgubila grant od 41,2 miliona eura u okviru Instrumenta pretpristupne finansijske podrške (IPA) namijenjenih za izgradnju obilaznice oko Budve u sklopu Jadransko-jonskog koridora, zbog nepotpune dokumentacije projekta.

U Izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, navodi se da je poništen investicioni grant ,,jer su se radovi na idejnom projektu na dionici budvanske obilaznice Jadransko-jonske brze ceste odvijali veoma sporo.” Kašnjenje je evidentirano i kod projekta koji je trebalo da poboljša smještajne kapacitete za migrante, a koje je finansirala EU, kao i kod pripreme projekta za izgradnju crnogorskog dijela Jonsko-jadranskog gasovoda.

Crna Gora je pregovore o članstvu u EU počela 2012. godine, otvorila je svih 33 poglavlja, a privremeno zatvorila tri. Prije šest godina je otvorila posljednje pregovaračko poglavlje. Crna Gora je iz fondova Evropske unije od 2007. povukla preko 800 miliona eura.

Partijsko zapošljavanje za povlačenje novca iz EU fondova očigledno odmaže. Znaju to i u Briselu pa je u novom izvještaju jasno rečeno da je Crna Gora izgubila fokus na ključnim EU reformama. Nedobijanje novca zbog nepodobrnosti projekta, može da se protumači i kao kazna za političku nepodobnost kojom je, pored Kosova i Republike Srpske, kažnjena i Crna Gora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GLOBALNI INDEKS ORGANIZOVANOG KRIMINALA ZA 2023. : Na lošem glasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

„Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju kojim smo, prema indeksu  organizovanog kriminala, rangirani kao 5. u Evropi i 54. na svijetu

 

Crna Gora je rangirana kao peta u Evropi na Globalnom indeksu organizovanog kriminala za 2023. godinu. Od 193 države u svijetu, Crna Gora je na 54 mjestu.  To piše u Indeksu transnacionalnog organizovanog kriminala u svijetu koji je prije tri dana predstavila Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC).

Ni ovo istraživanje nije moglo proći bez onih koji su zaslužni za ovaj (ne)zavidan položaj – kotorskih kriminalnih klanova.

“Grupe formirane u mafijaškom stilu su dominantna vrsta kriminalnih mreža u Crnoj Gori. Klanovi “Škaljari” i “Kavači” su najistaknutiji akteri i prvenstveno se bave pranjem novca i trgovinom kokainom iz Latinske Amerike. Dva klana su koristila značajne količine nasilja, koje se preko granice prelilo u Srbiju i Evropu. Vođe kriminalnih grupa ili visokopozicionirani članovi koji služe kazne u Crnoj Gori često regrutuju nove snage u zatvorima. Sofisticiranost kriminalnih mreža je u porastu. Porast tokova kokaina u luci Bar i široko rasprostranjene veze mreža sa grupama iz Latinske Amerike, EU i Zapadnog Balkana pokazuju da su organizovane kriminalne grupe porijeklom iz Crne Gore uspostavile konsolidovanu kriminalnu mrežu“, piše u Izvještaju.

Oni ukazuju i na ono što odbija da prizna vladajuća elita koja neumorno prst krivice upire u svoje prethodnike. „Kriminalne mreže su uglavnom povezane sa mafijaškim grupama i trgovinom kokainom i povezane su sa korumpiranim lokalnim političarima i policijom. Postoji značajan politički uticaj u kriminalnim aktivnostima, koji potiče iz najviših ešalona države. Policija je takođe često uključena u zaštitu kriminalnih aktera, a u nekim slučajevima i pripadnici tajne službe. Državni akteri štite imovinu kriminalaca. Široko rasprostranjen politički uticaj i veze sa organizovanim kriminalcima stvaraju strah među organima reda, čineći ih nevoljnim da efikasno djeluju protiv organizovanih kriminalaca, čime se povećava nekažnjivost. Pored toga, korupcija osigurava zaštitu kriminalnih mreža unutar javnih institucija. Čini se da je prisustvo stranih domaćih i privatnih kriminalnih aktera u Crnoj Gori nisko u odnosu na druge kriminalne aktere. Prvi uglavnom učestvuju na tržištu krijumčarenja ljudi, dok se drugi fokusiraju na finansijske zločine i šeme pranja novca.”, navodi se u izvještaju koji je, naglašavaju autori, sačinjen na osnovu podataka iz ove godine.

Kada je riječ o političarima, u Izvještaju se posebno ističe da je zemlja gurnuta u duboku političku nestabilnost otkako je manjinska vlada zbačena izglasavanjem nepovjerenja u avgustu 2022. godine.

“Uprkos kontinuiranim političkim krizama, privremena vlada je uložila napore u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u borbi protiv trgovine kokainom i šverca cigareta. Međutim, tenzije i nepovjerenje unutar vladajuće koalicije i nedostatak konstruktivnog učešća svih političkih partija na plenarnim sjednicama, doveli su do kašnjenja i neefikasnosti u poboljšanju ključnih zakona. Parlament tek treba da pokaže u praksi svoju posvećenost reformskoj EU agendi i da poboljša svoju koordinaciju sa vladom u pogledu zakonodavnih inicijativa”, navodi se u izvještaju.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Vesko Pejak iz partije Alternativa tvrdi da događaj predstavlja nastavak pritiska na ono malo ljekara koji pružaju otpor javašluku i neredu koji vlada u ,,elitnoj” zdravstvenoj instituciji Crne Gore: ,,Nije bio dio tima koji naplaćuje operacije, tima koji namjerno odlaže termine pacijentima da bi se liječili u privatnim klinikama, tima koji piše lažne prekovremene! Dr Nikola radi kao savjestan ljekar, ne uzima mito, svakog pacijenta savjesno prima i pomaže”.

U periodu kada je KCCG rukovodio Jevto Eraković, Fatić je 2018. dobio otkaz. Početkom ove godine, postala je pravosnažna presuda kojom je KCCG dužan da Fatiću isplati 32.000 eura zbog nezakonitog otkaza i suspenzije.

Prije ove Osnovni sud u Podgorici je donio presudu kojom je utvrđeno da je Fatić pretrpio zlostavljanje na radu kod poslodavca Kliničkog centra Crne Gore od avgusta 2017. do juna 2018. godine neraspoređivanjem  na radno mjesto u zakonom propisanom roku, uz neosnovano obavezivanje na obavljanje probnog rada i neopravdanim izolovanjem zaposlenog.

U vrijeme kada je bio pred otkazom, Monitor je u martu 2018. pisao o problemima u KCCG: ,,Pacijentkinja J. S. primljena je u Centar za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra CG 9. marta. Dr Nikola Fatić procijenio je da se radi o bolesnici koja je za hitnu operaciju, jer je nakon pretraga ustanovio trombozu abdominalne aorte i kompletnog aortoilijakalnog segmenta. Međutim, nadležni zabranjuju operaciju uz obazloženje da pacijent nije hitan slučaj. Na urgenciju porodice i pismenu preporuku dr Fatića da se liječenje nastavi van KCCG, J. S. dobija uput za nastavak liječenja u Klinici za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije. U Beogradu je tretiraju kao hitan slučaj i u roku od jednog sata primaju u operacionu salu i uspješno operišu”.

Sada se čeka nalaz obdukcije da se vidi u kojem smjeru će tužilaštvo usmjeriti ovaj slučaj.

Patoanatomski otpad

Iz Kliničkog centra Crne Gore su objasnili da se hirurški odstranjeni djelovi krvnih sudova i organa uništavaju kremiranjem ili sahranjivanjem.

,,Prema članu 167 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sa djelovima ljudskog tijela koji su hirurškim zahvatom ili na drugi način odstranjeni, postupa se na način koji propisuje Ministarstvo, uz saglasnost nadležnog organa opštine. Za svaki hirurški odstranjeni dio ljudskog tijela obavezno se vrši patomorfološka i histološka obrada”, navode iz KC CG. Pojasnili su da je patoanatomski otpad medicinski otpad koji uključuje djelove tijela, amputate, tkiva i organe odstranjene tokom hirurških zahvata, tkiva uzeta u dijagnostičke svrhe, fetuse, placente i drugi anatomski otpad koji zahtijeva posebne uslove zbrinjavanja.

,,Radi se o ljudskim organima i djelovima tijela koji se kasnije skladište u posebnom prostoru na niskim temperaturama do konačnog odlaganja, odnosno, sahranjivanja u grobnici u vlasništvu Kliničkog centra”, naveli su iz KCCG.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo