Izdvojeno
PROBLEMI OPŠTINSKIH PREDUZEĆA NA SJEVERU: Drži vodu dok direktori odu

Nekoliko preduzeća na sjeveru Crne Gore, koja su zadužena za gradske vodovode, posluju uz ogromne izazove, a pojedina su na samo korak od stečaja. Za takvo stanje novi menadžment traži krivca i način da preduprijede dalje propadanje kompanija
Ukupan neraspoređeni gubitak opštinskog preduzeća Vodovod u Pljevljima iz prethodnih godina je oko 2,65 milona eura. Samo tokom minule godine, ta firma je poslovala sa gubitkom od 235.000 eura. Finansijskim izvještajem preduzeća uskoro će se baviti i odbornici lokalnog parlamenta. Do tog neslavnog poslovnog bilansa, kako su tvrdili iz ranijeg menadžementa, došlo je, između ostalog, zbog isplate razlike u zaradi zaposlenima i troškova advokata i vještačenja za period od 2017 .do 2021. godine. Naime, kako je sud odlučio, u tom periodu, pogrešno su primjenjivane odredbe Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, što je preduzeće papreno koštalo.
“Najveći broj trenutno zaposlenih, ali i bivši zaposleni (114) lani je potpisao sporazume o vansudskom poravnanju zbog pogrešne primjene odredbe Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru za umanjenje fonda zarada pet odsto i dodatnih 10 odsto. Budući da su nalazi vještaka urađeni za razliku u neto iznosu koji treba isplatiti zaposlenima, potrebno je bilo obračunati i pripadajuće poreze i doprinose ”, objašnjano je i u izvještaju o poslovanju pljevaljskog Vodovoda.
Dugovanja za poreze su pozamašna, a dio njih star je devet godina. Pa tako po osnovu reprograma poreskog duga iz 2014. preduzeće duguje 905.000, a iz minule godine 976.000 eura. Obaveze za tekuće poreze i doprinose – 110.000 eura. Preduzeće nije uplatilo nijedan cent po osnovu obaveza iz ugovora o reprogramu poreskog duga , koji je potpisan u novembru prošle godine na iznos 976.134 eura. Pljevaljski vodovod ima 118 radnika , a u obavljanju poslova njima se pridružilo još 15, anagažovanih preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih. Od ukupnih rashoda, koji su oko 2,1 miliona eura, skoro polovinu otpada na zarade, iako anagažovanima na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, troškove bruto zarada nadokanđuje Opština.
U izvještaju o poslovanju navodi se i da je to preduzeće imalo još brojne nematerijalne troškove . Recimo, usluga Agencije za privremeno ustupanje zaposlenih koštala je 7.520, operativnog centra i tehničke zaštite 9.722, fiskalizacije 1.484 eura…. Prihod po osnovu usluga javnog vodosnabdijevanja i prihvatanja i odvođenja komunalnih otpadnih voda u prošloj godini iznosio je 810.892 eura.
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nedavno je zatražio od novog rukovodstva “da javnost informišu o finansijskoj situaciji koju su zatekli i označe krivce koji su preduzeće doveli u skoro bezizlaznu situaciju”. On je obećao da preduzeće, iako ima ogromna dugovanja, ne smije otići u stečaj i da će Opština kao osnivač, “preduzeti sve zakonom dozvoljene mjere kako bi pomogli rad preduzeća i spriječili najgori scenario”. Biljana Đondović , nova vd direktorica ,smatra da je jedino rješenje da se obavi dokapitalizacija.
Obimna ulaganja u opremu i mehanizaciju i do sada su karakteriala odnos osnivača i Vodovoda. Opština je tu firmu opremila novom mehanizacijom, vozni park kupovinom nove cisterne za vodu, kombinovane mašine, dostavnog vozila, uređaja za snimanje vodovodne i kanalizacione mreže. Najavljena je i isporuka isporuka novog kombinovanog vozila kanal džete za crpljenje komunalnih otpadnih voda , kao i multi džet kombi vozila koje se koristi za održavanje manjih kanalizacionih profila. No, očigledno, da bi spasila Vodovod od propasati, lokalnoj upravi će biti potrebno mnogo više truda.
Pored finansijskih teškoća, pljevaljskom vodovodu ima i drugih izazova. Među najvećim je oko 25 kilometara azbestnih cijevi, koje se zbog štetnosti odavno ne koriste za vodosnabdijevanje u zemljama Evropske unije. Najviše azbestno-cementnih cijevi ima od izvorišta u Odžaku do postrojenja za preradu vode, nepunih 19 kilometara. Od azbestno-cementnih cijevi izgrađen je i kompletan dovodni vodovod od izvorišta Jugoštica do bazena na Bogiševcu.
Iako su daleko od stečaja i u kolašinskom preduzeću Vodovod i kanalizacija novi menadžment zatekao je brojne probleme. Novi direktor Miloš Peković za Monitor kaže da su teškoće višestruke, a da će za njihovo rješavanje biti potrebne godine.
“Investicioni bum, ekspanzija hotelskih kompleksa i stambenih objekata praćena postojećim problemima vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda. Međutim, nakon imenovanja susreo sam se i sa unutrašnjim problemima preduzeća. Zastarjelost ili potpuno odsustvo propisa , akata i uredbi koje dovode u pitanje cjelokupno funkcionisanje preduzeća. Loša unutrašnja organizacija i sistematizacija preduzeća. Od oko 30-ak zaposlenih koliko broji preduzeće , u tehničkoj službi rade svega dva fizička radnika i dva vodoinstalatera što je premalo za održavanje postojeće vodovodne i kanalizacione mreže, a kamoli za ovoliki investicioni bum”, objašnjava on.
Peković kaže da poslovanje opterećuju i neusklađeni koeficijenti, obračunske vrijednosti zarada zaposlenih, nestabilne finansije, jer je mjesečni iznos bruto zarada gotovo jednak mjesečnoj naplati. Od novčanih problema, kaže, teži su oni u sistemu vodosnabdijevanja i neracionalna potrošnja vode.
“U ovom momentu u vodovodnom sistemu Kolašina u funkciji je jedan rezervoar zapremine 800 metara kubnih. U njegovoj blizini izgrađen je novi rezervoar sa dvije komore zapremine 3.000 metara kubnih. Projektom je obrađeno rešenje prema kojem će se i ovaj rezervoar uključiti u sistem. Uključivanjem novog rezervoara u sistem povećaće se značajno zapremina rezervoarskog prostora . Rješavanje tog problema tek predstoji”, kaže Peković.
Osim tih projekata preduzeće će krenuti, objašnjava direktor, sa ugradnjom oko 400 vodomjera na priključcima u namjeri da se u početku smanji, a u narednom periodu i potpuno eliminiše neracionalna potrošnja vode. Takođe, ove godine je planirano postavljanje kontrolnih mjernih instrumenata na pojedinim djelovima grada kako bi se kvalitetnije pratio protok i pritisak vode po zonama. Peković je uvjeren da neće biti potrebna “finansijska injekcija” Opštine, ali hoće odgovorniji odnos, trud i zalaganja svih zaposlenih da se “problemi dugo gurani pod tepih riješe”. Prije svega, problem pozamašnih potraživanja. Potrošači iz kategorije domaćinstva Vodovodu i kanalizaciji duguju 390.000, a oni iz ostalih kategorija 191.340 eura.
Dug mojkovačkog opštinskog preduzeća Komunalne usluge “Gradac”, koje obavlja i usluge vodosabdijevanja iznosio je, nakon dolaska novog mendžementa, 850.000 eura. Novi direktor Bojan Mišnić, kaže da je u preduzeću zatekao i mnogo ostalih problema, a među njima je i “katastrofalno stanje deponije na obali Tare”.
Neredovno izmirivanja obaveza prema dobavljačima, opterećenja reprogramom kredita i ratama za mašine u mjesečnom iznosu od preko 5.000 eura, samo su neki od izazova te mojkovačke firme. Dug prema dobavljačima iznosi preko 80.000, a po osnovu neizmirenih obaveza za doprinose preko 765.000 eura.
Kako Mišnić kaže,tu izuzetno nepovoljnu situaciju počeli su da rješavaju podizanjem procenta naplate komunalnih usluga za pravna i fizička lica. Godinama, objašnjava, preduzeće je minimalno prihodovalo. Prema njegovim riječima, “mehanizacija je u prethodnom periodu zloupotrebljavana i u većini slučajeva neadekvatno naplaćivana”. Do lokalnih izbora održanih 5. decembra 2021. godine na vlasti u Mojkovcu bila je Demokratska partija socijalista.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Komentari
FOKUS
MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis
Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.
Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.
“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.
Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.
Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija: “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak
Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.
,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.
Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.
U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.
Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.
Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
HORIZONTI
POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški izazovi za Beograd i Prištinu

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana pronašla ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“ i rekao da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“
U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska, dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.
Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića.
Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
-
Izdvojeno1 sedmica
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
FOKUS4 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
DRUŠTVO1 sedmica
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava
-
Izdvojeno3 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU4 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
Izdvojeno4 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine
-
FOKUS2 sedmice
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
DANAS, SJUTRA2 sedmice
Rupa pravde