Povežite se sa nama

Izdvojeno

POPIS 2023.: Državni posao o kome ne treba govoriti  

Objavljeno prije

na

Možda do samog početka popisa nećemo znati kako izgledaju popisne liste, ko popisuje, kako se obrađuju prikupljeni podaci, kako se popisuju stranci a kako eliminišu duplo popisani državljani Crne Gore. Uostalom, ne znamo ni da li će popis, zaista, početi 1. novembra. Bili spremni ili ne

 

Ostalo je tek nešto više od petnaest dana do početka Popisa stanovnika, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori. Nedoumice se množe. Baš kao i predložena, trajna ili privremena, rješenja.

“Dajte da ne spominjemo popis”, apelovao je predsjednik Jakov Milatović. Pojasnio je: “Ja ga ne spominjem da ga ne bih politizovao.” Kasno.

Mi se o popisu baš raspričali. I raspisali. Ni manje ni više nego preko bilborda. Građaninu pokornom stižu poduke: ko je  u šta vjeruje i kojim jezikom govori.  Jezik, vjeroispovijest i nacija – tri nepostojeća ili fakultativna pitanja u popisima pristojnih država – ovdje su suština cijele priče. I jedini podaci kojima naši političari mogu pronaći upotrebnu vrijednost. Ukoliko im podaci odgovaraju.  Toliko o tzv. javnim politikama.

Za razliko od Predsjednika, političari nižeg ranga o popisu su se raspričali. Jedni smatraju da je popis pripremljen u skladu sa međunarodnim standardima i da ga treba sprovesti u planiranom roku. Drugi tvrde suprotno: da pripreme za popis nijesu obavljene kvalitetno i blagovremeno, te da ga zato treba odložiti, makar za 30 dana, kako bi se nadoknadilo propušteno. I primijenilo sve ono za što se 2011. godine  izborila tadašnja opozicija.

Ukoliko popis ne bude odložen, nepovjerljivi prema procesu pripremanom pod kontrolom aktuelne vlade i njenih namještenika u javnoj upravi, najavljuju kako će se od mogućih grešaka i zloupotreba braniti bojkotom, opstrukcijom (nije sasvim jasno šta ideja koja je došla iz poslaničkog kluba DPS podrazumijeva) i, konačno, postpopisnim aktivnostima koje bi trebale dovesti do poništenja dobijenih rezultata.

Činjenica da, za razliku od prethodnog, na predstojećem popisu (kad god bude) neće biti stručne pomoći i posmatrača Eurostata nije doprinijela povećanju povjerenja u započeti proces evidentiranja. “Uspješnost popisa zavisi od učešća svih koji žive u Crnoj Gori“, objašnjavali su zvaničnici Eurostata uoči posljednjeg  popisa. „ Zato je značajno da se popis ne politizuje, jer bi to moglo imati negativan uticaj na samo učešće stanovništva u popisu. Sa relevantnim rezultatima Crna Gora će biti u mogućnosti da formira valjanu statističku bazu i da ubuduće, od 2021. godine, popise radi samo na osnovu statističkog ispitivanja uzorka, kao što je to slučaj sa Slovenijom…“.

I pored odsustva međunarodnih posmatrača, mi smo našli način da predstojećem popisu damo internacionalnu dimenziju. Hrvatska je, naime, uputila protestnu notu crnogorskim vlastima zbog zloupotrebe “hrvatskih velikana i poznatih ličnosti iz hrvatske istorije” koje na bilbordima, u susret popisu, promovišu srpski identitet u Crnoj Gori. Hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za oko su zapali bilbordi sa likom Ruđera Boškovića i Baltazara Bogišića uglednih ličnosti dubrovačke historije koji se u predpopisnoj kampanji portala IN4S na bilbordima u Budvi predstavljaju kao Srbi. Šta je sledeće – vidjećemo.

Do tada, pozabavimo se pitanjem da li je popis, zaista, pripremljen kako treba. Ili makar u mjeri u kojoj je to bilo 2011. godine.

Opštinske granice između Podgorice, Tuzi i Zete još nijesu utvrđene. Sada, postoji bojazan da dio stanovnika jedne opštine i njihova nepokretna imovina budu pripisani “u vlasništvo” opštine u kojoj oni ne žive. A ti podaci bi, navodno, trebali da ukažu na potrebu izgradnje novih škola, domova zdravlja, saobraćajnica…

Prema Zakonu o popisu, opštinskom popisnom komisijom predsjedava predsjednik opštine (gradonačelnik). Budvanski gradonačelnik je u zatvoru. U Šavniku traje izborni proces započet u oktobru 2022, pa će popis voditi lokalna popisna komisija koju imenuje lokalni parlament kome je mandat istekao prije više od godinu dana. U Andrijevici glavnu riječ ima predsjednik opštine koga većina u lokalnom parlamentu ne može da smijeni zato što “grupa građana” mjesecima ne dozvoljava da se održi sjednica.

U opštinama gdje nema sličnih problema lokalna većina nije imala  obavezu da u rad popisne komisije uključi predstavnike opozicije. Slijedeći taj princip, prema tvrdnjama funkcionera DPS-a, oni su i popisne instruktore u svojim opštinama imenovali po principima porodične i partijske pripadnosti.

Pošto metodologija popisa nije poznata stručnoj i laičkoj javnosti (riječ je o pitanjima koja se postavljaju građanima, načinu rukovanja popisnim materijalom, zaštiti ličnih podataka anketiranih građana, kompjuterskom unosu i obradi dobijenih podataka) možemo samo da nagađamo da li će i u kojoj mjeri popisne komisije, njihovi instruktori i popisivači biti diskretni i nepristrasni. Odnosno, da li će kopirani popisni materijal, kao što govore aktuelne glasine, završavati i u podrumima pojedinih vjerskih objekata , gdje će ga kompjuterski stručnjaci sa već pripremljenom tehnikom podvrgnuti “dubinskoj analizi”.

Zagovornici održavanja popisa u zakazanom terminu tvrde kako su sve to izgovori bivših, ne bi li se izbjegla  prilika da se utvrdi “koliko stanova imaju zvaničnici bivših DPS vlasti”. Tako, zapravo, najavljuju moguće zloupotrebe popisa.

Zakon je, baš kao i međunarodni standardi, kristalno jasan: “Individualne podatke i upitnike za popis Uprava za statistiku ne može ustupati drugim fizičkim i pravnim licima. Podaci i upitnici za popis prikupljeni popisom ne mogu se koristiti u svrhu utvrđivanja obaveza građana, niti kao dokaz za ostvarivanje prava građana. Uprava za statistiku dužna je da preduzme mjere administrativne, tehničke ili organizacione prirode radi zaštite podataka prikupljenih popisom, od neovlašćenog pristupa tim podacima, njihovog otkrivanja ili zloupotrebe.”

Dakle, popis neće pomoći da saznamo koliko Milo Đukanović ili Branimir Gvozdenović imaju stanova. Ali postoji bojazan da će, zbog odsustva promotivno-edukativne kampanje, državni statističari ostati i bez tačnih podatka o broju podstanara i stanodavaca.

Ta kampanja je bila jedna od obaveza koju organizatori popisa, predvođeni Monstatom, nijesu realizovali. Ako ne računamo “one” bilborde.

“U okviru javne kampanje obezbijeđeno je potpuno, tačno i pravovremeno obavještavanje stanovništva o značaju i ciljevima popisa, načinu i vremenu njegovog sprovođenja, o pravima i dužnostima građana i načinu izvršavanja obaveza u popisu i zaštiti podataka“. Citat je iz završnog izvještaja nakon prošlog popisa. Poslije ovog dolazećeg, niko neće moći da napiše nešto slično. Ili neće pisati istinu.

Pride, imamo problem koji nijesmo imali 2011. Pretpostavlja se da u Crnoj Gori, trajno ili privremeno, boravi oko 100 hiljada stranaca, mahom Ukrajinaca, Rusa, Turaka koje bi trebalo popisati (popisuju se svi stanovnici države koji u njoj borave duže od šest mjeseci). Dobar dio njih ne zna naš jezik, pa je pitanje ko će njih obavijestiti a ko popisati?

Ili ćemo i njih popisivati metodom statističke procjene, iako je Zakon ne prepoznaje kao relevantnu popisnu metodu? Ista metoda je, prema zvaničnicima Monstata, spasonosno rješenje i za slučaj bojkota popisa od strane većeg ili manjeg dijela stanovnika Crne Gore. Pošto su, sjetili su se, na taj način u bivšim Jugoslavijama popisivali stanovnike Kosova. Odoka.

U srijedu veče, 20 dana pred početak popisa, od pomoćnice direktora Monstata Snežane Remiković  saznajemo kako pripreme za popis još nijesu završene.

Oglas za popisivače biće ponovljen, po treći put, pošto se u šest opština nije prijavilo dovoljno kandidata. Iako je ukupan broj prijavljenih , kaže, veći od potrebne 4.000 popisivača. Prije 12 godina kandidata za popisivače bilo je više nego dovoljno, pa je njihov konačni izbor izvršen tek nakon obuke i kontrolnog testa.

Ukoliko bude falilo popisivača spremni smo na tri alternativne opcije, objašnjava Remiković, „ produženje oglasa, prelivanje popisivača iz jedne opštine u drugu i treći krug aktivnosti – produžavanje perioda popisivanja“.

Popisna metodologija je, tvrdi, završena, ali će ostati tajna. Iako su prošle nedjelje iz Monstata poručili da će biti objavljena kad se za to steknu tehnički uslovi. Možda, dakle, do samog početka popisa nećemo znati kako izgledaju popisne liste, kako se obrađuju prikupljeni podaci, kako se eliminišu duplo popisani. Kao što ne znamo ni da li će popis, zaista, početi 1. novembra. Bili spremni ili ne.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Navodi iz saopštenju Stejt departmenta o Branislavu Branu Mićunoviću i Miodragu Daki Davidoviću,  nisu nikakva novost za crnogorsku i jugoslovensku javnost.  Monitor se nebrojeno puta bavio poslovima ove dvojice “kontroverznih biznismena”  koji su  bogatstvo stekli u vrijeme trodecenijske vladavine Mila Đukanovića

 

Prošlog četvrtka, 16. novembra, osvanula je vijest da su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije dvojici crnogorskih “kontroverznih biznismena”, kako ih najčešće opisuju kod kuće, – Miodragu Daki Davidoviću i Branislavu Branu Mićunoviću. Američki Stejt department je u saopštenju pored imena ove dvojice Nikšićana, naveo imena još osam osoba iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije koje je Kancelarija za kontrolu imovine stranaca (OFAC ), kao dio Ministarstva Finansija, stavila na crnu listu.

Od crnogorskih državljana na listi sankcionisanih osoba se od aprila prošle godine nalazi i Svetozar Marović, nekadašnji potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) i drugi čovjek režima u Crnoj Gori kome je srodna vlast u Srbiji pružila utočište od izdržavanja pravosnažnih zatvorskih kazni zbog organizovanog kriminala i korupcije.

Sankcije američkih finansijskih vlasti osim zabrane putovanja i zamrzavanja imovine koja se eventualno nalazi u SAD-u ili na teritorijama pod njenom jurisdikcijom povlači i zabranu poslovanja američkih kompanija sa kompanijama proskribovanih osoba. Ne postoji nalog za hapšenje, osim eventualno za pojedince i pravna lica iz Amerike ako se utvrdi da su svjesno kršili sankcije OFAC-a i drugih državnih institucija, ili ako je učinjeno krivično djelo u američkoj jurisdikciji. Sa te tačke gledišta  Mićunović i Davidović  mogu biti mirni jer im ne prijeti direktna opasnost zbog crne liste. No, propagandni i psihološki efekat se ne može zanemariti jer im negativna dezignacija američke vlade smanjuje manevarski prostor i stvara nelagodnosti.

Davidović je pomenut prvi u saopštenju Stejt departmenta kao osoba koja “decenijama pere novac za kriminalne grupe, jačajući svoj uticaj i oblikujući svoje kriminalno preduzeće” uz optužbe za “šverc cigareta, nafte i oružja”. Takođe se ističe da je korupcija koju širi pomogla “Rusiji da kompromituje nezavisnost demokratskih institucija i pravosuđa zemlje”, uz napore da “utiču na rezultate izbora”. Osim Crne Gore, Amerikanci ukazuju i na Dakine aktivnosti u Makedoniji i “skandala koji je doveo do hapšenja Dragija Raškovskog, generalnog sekretara Vlade, ključnog saradnika bivšeg premijera Zorana Zaeva”. Raškovski je navodno uzeo mito od Davidovića “u cilju promoviranja poslovnih interesa Davidovića” – što se na Balkanu, i šire percipira kao standardna praksa u poslovanju ili dobijanju poslova.

Za Mićunovića se kaže da je”decenijama vodeća figura u organizovanom kriminalu u Crnoj Gori, datirajući još od vremena bivše Jugoslavije” što se inače moglo puno puta pročitati u regionalnoj štampi.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz ormara ponovo ispadaju  kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja  prethodnika

Ponovo ispadaju orasi iz šinjela  bivših vlasti.

Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.

Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.

Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo.  Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao   da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.

Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.

Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život.  (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).

Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada  na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.

„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I FALSIFIKOVANE DIPLOME: U redu je to

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić ponovo nas je upozorila na činjenicu da ,,stručnjaka” u javnoj upravi, policiji, obrazovanju, zdravstvu i ostalim oblastima u kojima bilježimo nenapredak ima na hiljade. I nikom ništa

 

Afera oko lažne diplome pomoćnice direktorice Instituta za javno zdravlje (IJZ) Miljane Pavličić razobličila je svu nemoć države i institucija da se uhvate u koštac sa armijom zaposlenih u državnim institucijama kojima na osnovu kupljenih  ili falsifikovanih uvjerenja dobijaju posao i napreduju u službi.

O kakvom se haosu i nekoordinaciji između državnih službi radi govori podatak da je Pavličić za 12 godina koliko radi u IJZ konstantno napredovala u službi i radila na poslovima koji zahtijevaju stručnost. Pored falsifikovane diplome, niko u njenoj ustanovi ali ni u nadležnim ministarstvima kao da nije znao da je ona početkom 2014. proglašena krivom zbog krivičnog djela falsifikovanja isprave.

Prema presudi iz 2014, Pavličić je na sudu priznala krivično djelo lažiranja diplome Hemijskog fakulteta u Beogradu. Sud je tada ocijenio da je ona ,,bila svjesna svog djela, čije je izvršenje htjela, postupajući sa direktnim umišljajem”.  I pored toga sud je cijeneći olakšavajuće okolonosti ,,izrekao uslovnu osudu kojom je utvrdio kaznu zatvora od četiri mjeseca i istovremeno je odredio rok provjeravanja od dvije godine, odnosno da se utvrđena kazna neće izvršiti ako okrivljena za vrijeme od dvije godine od pravosnažnosti presude ne učini krivično djelo”. Kako su sud i ostali provjeravali, dovoljno govori podatak da je Pavličić napredovala u službi i došla do mjesta pomoćnice direktora. Možda bi bila izabrana i za direktoricu da nije bilo višemjesečnog istraživanja novinarki Vijesti koje su razobličile ovaj slučaj.

Da sve nije prošlo bez odjeka, potvrđuje ostavka dosadašnjeg direktora  Instituta za javno zdravlje Igora Galića. ,,Vezano za navode iz medija gdje se pominju falsifikovane diplome, želim jasno da stavim do znanja da se principijelno protivim svakom vidu malverzacija i molim da se istrage u ovom pravcu nastave u cijelom državnom sistemu”, saopštio je Galić.

I kako to obično biva nakon skandala ovakvih razmjera, iz Ministarstva prosvjete i ostalih su najavili da će sada podrobnije ispitivati diplome a iz tužilaštva da će prilježnije ispitati ovaj i ostale slučajeve lažnih diploma.

Za sada se tužilaštvu ne žuri u ispitivanju i kažnjavanju ovakve prakse. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su nakon izbijanja afere upozorili da su posljednjih godina podnijeli desetine krivičnih prijava protiv lica za koje je dobijena potvrda da su njihove diplome nevalidne, ali da nijedan slučaj nije procesuiran.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo