Povežite se sa nama

OKO NAS

PORT MILENA U ULCINJU: OPASNO PO ZDRAVLJE: Od simbola do problema

Objavljeno prije

na

Preko jednog vijeka prekrasna laguna, najveće mrjestilište ribe na Mediteranu i atrakcija Ulcinja, kanal Port Milena postao je ogroman problem Ulcinja, sinonim za otpadne vode i fekalije. Kalimere, te lijepe starinske naprave za ulov ribe, ostali su samo nijemi svjedoci nekada bogatog izlova ribe na tom kanalu.

,,Nažalost, danas riba koja uspije da preživi i da se mrijesti u tom kanalu gotovo je otrovna od fekalija, koje se neprekidno ulijevaju i talože u Port Mileni. Riba ima neprijatan miris i rijetko je ko jede. Ulcinjani su alergični na ribu s Port Milene, i sigurno je niko neće kupiti na pijaci, osim po neki turista koji ne poznaje ribu”, kaže za Monitor hroničar ulcinjskih (ne)prilika Ismet Karamanaga.

Mnogo je faktora doprinjelo ovom tužnom stanju: decenijska divlja gradnja, kanalizacioni ispusti iz nekoliko stotina kuća, apartmana, restorana i hotela, koji direktno idu u Port Milenu, deponovanje šuta i zemlje na njenim obalama kako bi se proširile kupljene ili uzurpirane parcele. Ko više pamti da je taj kanal bio prosječne širine od oko 80 metara i prosječne dubine od oko četiri metra. Sada se na pojedinim mjestima čak može preskočiti.

U Port Milenu se iz najvećeg dijela grada slivaju otpadne vode riječicom Bratica, prepune raznih ulja i opasnih otpada od desetak auto-servisa. Tokom sezone tom području gravitira oko pet hiljada turista, a kanal se pretvara u svojevrsnu septičku jamu.

Zbog interesa vlasnika Solane crnogorska Vlada je odlučila da se na ranjenoj Port Mileni izgradi velelepni most, koji je koštao čak 14 miliona eura. Primjerenije je, svakako, bilo da se most sagradi za tri do četiri miliona eura, a da se ostala sredstva ulože u rješavanje ekoloških i infrastrukturnih problema kako bi se mogli valorizovati najveći turistički resursi države. To se posebno odnosi na područje Štoja, đe nema kanalizacije, pa se još uvijek koriste septičke jame. A ljeti na tom području svakodnevno boravi najmanje 50 hiljada turista, što predstavlja pravu ,,tempiranu bombu”.

,,Svaki normalan čovjek koji vidi takvu zagađenost, osjeti taj nesnosni miris, a još zna da se radi i o izuzetno štetnim materijama po zdravlje ljudi, i to u sezoni, naprosto mora pomisliti: koji me je đavo ovđe doveo?”, dodaje stari turistički radnik Džo Abazović i ističe da se čitav ovaj nered odvija praktično na samoj pjeni od mora, na prostoru gdje se nalaze predivne kuće, hoteli, apartmani.

Još ako se imaju u vidu rezultati ispitivanja relevantnih institucija, uključujući i Institut za javno zdravlje, prema kojima je voda u tom kanalu izuzetno zagađena, te da ima visoku koncentraciju kancerogenih materija i teških metala, onda je to već znak za alarm. ,,Siguran sam da danas u kanalu na dnu postoji najmanje metar toksičnog taloga koji je ubio i još ubija preostali biljni i životinjski svijet. To je otvorena kanalizacija”, kaže čelnik Ekološkog društva Zeleni korak Dželal Hodžić.

U tom kontekstu svakako je razumljivo što je kompanija Capital Estate, koja je kupila hotel Lido, odnosno oko 90 hiljada kvadratnih metara, na drugom kilometru Velike plaže, postavila kao uslov za početak gradnje i investicije od oko 40 miliona eura, rješavanje problema Port Milene. ,,Finansijske institucije i operateri koji bi upravljali budućim hotelom visoke kategorije zainteresovani su za ulazak u taj projekat samo kada sanacija Port Milene bude u završnoj fazi”, poručili su iz te kompanije.

Sličan je stav i svih drugih investitora, posebno sa Zapada, koji se ne mogu načuditi kako je taj prekrasan prostor devastiran. Jer, Port Milena nema samo ekološku vrijednost, već i kulturnu i istorijsku.

Jasno je to i lokalnoj vlasti u Ulcinju: dok se ta bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati! Zato je van pameti što se zbog bijednih političkih poena dovodi u pitanje realizacija projekta s njemačkom KfW bankom oko izgradnje kanalizacione i vodovodne mreže, vrijedna već u prvoj fazi čitavih 21 milion eura, a koja bi znatno relaksirala čitaj ovaj problem. To takođe podrazumijeva odstranjivanje sedimenata i mulja iz kanala i izgradnju kanalizacionih postrojenja za tretman komunalnih i otpadnih voda, kako bi se cijeli taj prostor, između Solane i obale mora, mogao koristiti u turističke svrhe, što se, uostalom, predviđa Prostorno-urbanističkim planom Ulcinja, koji je u završnoj fazi usvajanja.

„Kanalizacija na otvorenom i svakojaki otpad nijesu slika koju gosti treba da gledaju. To su problemi koji traju predugo i koji se moraju rješavati ako mislimo razvijati turizam”, kaže Hodžić i zaključuje: ,,Sve ovo što se događa sramota je za sve nas. Rekao sam to i princu Nikoli, jer kanal nosi ime po njegovoj babi kraljici Mileni”.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo