Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Posao se sanja

Objavljeno prije

na

Na sva zvona je objavljeno: Socijalni savjet je dao pozitivno mišljenje na Predlog izmjena i dopuna zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti, kojim je regulisana visina primanja osobama koje dobijaju određenu naknadu od države. Nije lako prevesti, ali ministar rada i socijalnog staranja Suad Numanović pojasnio je da su, recimo, do sada postojale kategorije invalida koje ne primaju ništa ili koji su primali 33, a sada će primati 58 eura. I tako do penzije – puna kapa.

Predloženim izmjenama predviđeno je da visina novčane naknade za sve osobe koje primaju naknade od Zavoda za zapošljavanje iznosi 40 odsto minimalne zarade. Unija slobodnih sindikata tražila je 80 odsto i nadala se da će se naći na 60. Uzalud. Druga sindikalna centrala – SSSCG – zadovoljna je.

Dok se Socijalni savjet usaglašavao da bude kako Vlada kaže, ministar je objasnio da podaci govore da u Crnoj Gori ima oko 36 hiljada nezaposlenih, koji primaju razne vrste novčane naknade. Koji i čiji podaci to govore, nije precizirao.

Tradicionalno, u Crnoj Gori postoje dvije vrste podataka o broju nezaposlenih. Jedne objavljuje Zavod za zapošljavanje, druge Monstat. Razlikuju se za dvadesetak hiljada.

Prema najnovijim podacima Zavoda za zapošljavanje, u Crnoj Gori nezaposlenih je 29,8 hiljada. Stopa nezaposlenosti je 12,9 odsto.

Podaci iz Ankete o radnoj snazi Zavoda za statistiku kažu da nezaposlenih ima 50,3 hiljade, a da ih je u Zavodu za zapošljavanje registrovano preko 44,2 hiljade. Stopa nezaposlenosti, prema Monstatu, je 20,7 odsto. Na primorju ona iznosi 12,5, u središnjem regionu 18,3, a na sjeveru 35,3 procenata. Stopa nezaposlenosti mladih koji imaju od 15 do 24 godine je 37,3 procenta, učešće dugoročno nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih je 80,3 odsto.

Monitor godinama piše o tome kako poreski obveznici plaćaju činovnike u dvije institucije koje, o tako važnoj stvari kao što je broj nezaposlenih, objavljuju drastično različite podatke. Uz broj nezaposlenih registrovanih u Zavodu za zapošljavanje, Monstat objavljuje da su podaci dobijeni iz odgovora ispitanika, ali naglašava da “u svakom regionu registrovani nezaposleni odgovaraju broju lica koja ostvaruju zdravstveno osiguranje kao nezaposleni i registrovani su kod Fonda zdravstva”. Na pitanje kako neko može imati zdravstveno osiguranje kao nezaposleni, a da nije zvanično nezaposlen, to jest da ga Zavod za zapošljavanje kao takvog ne poznaje, nikad nije stigao kvalifikovan odgovor nadležnih.

Pijačni pristup utvrđivanju broja nezaposlenih znači dubok, sistemski problem, koji ukazuje na neodgovornost u razmjerama koje se graniče sa kriminalnom. Ukoliko ne znamo koliko nezaposlenih u državi imamo, kako možemo znati koliko radnih mjesta treba otvoriti, koje su prioritetne oblasti u kojima treba ulagati u nove kadrove… Nikako.

Naravno, postoji i treći način da se sagleda broj nezaposlenih – pogledati oko sebe. Nije precizno, ali je vrlo uvjerljivo.

Ovih dana pedesetak radnika nikšićke Željezare ostalo je bez posla. Prethodno smo se Turcima obradovali ko braći rođenoj. Novi vlasnik Željezare, turski Toščelik, najavio je da će za tri godine broj radnika sa sadašnjih 308 povećati na 550. Polako.

Iz Vlade su saopštili da Toščelik nije otpustio radnike već pokrenuo proceduru zapošljavanja, ako se zna da su u Željezari kroz postupak stečaja svi ostali bez posla. „Turski investitor je ponudio zaposlenja za preko 260 radnika koji su bili radno angažovani u Željezari u stečaju. Prema sadašnjim potrebama, Toščeliku je potrebno samo oko 130 radnika do pokretanja ozbiljnije proizvodnje, ali su, na inicijativu Vlade, ipak odlučili da zaposle preko 260 radnika i, što je veoma važno, da sa njima sklope ugovor na neodređeno vrijeme”, saopštili su iz Vlade. Kada je uveden stečaj, Željezara je brojala 1.412 radnika. Fala Vladi.

Bivši zaposleni će, kaže Vlada, biti tretirani kao tehnološki višak, biće im obezbijeđena otpremnina i sva pripadajuća prava na socijalnu i zdravstvenu zaštitu po osnovu nezaposlenosti.

Navikli smo. Iz vrtloga propalih privatizacija, strateških partnerstava, investicionih planova i Kajmanskih ostrva isplivaju ljudi sa milionima, vilama i jahtama, Donjim i Gornjim Goricama. One druge, sa bijednim otpremninama i radnim knjižicama, mutna voda vuče na dno. I uglavnom se niko ne buni, jer uvijek može i gore. U zemlji u kojoj je riječ radnik pretvorena u sinonim za riječ prosjak, niko više ne primjećuje da je otpremnina zakonsko pravo zaposlenih koje im niko ne može oduzeti, ne vladin poklon.

Važno je da mi imamo najnoviju strategiju. Krajem prošle godine Vlada je usvojila Nacionalnu strategiju zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za period 2012 -2015. godine. Ona predstavlja, zapisano je, nastavak prethodne Strategije. ,,Baš kao i prethodna, i ova Strategija je zasnovana na sveobuhvatnoj i međusektorskoj definiciji politike zapošljavanja, koja obuhvata kako mjere na strani ponude, tako i mjere na strani potražnje, razvojne ciljeve zapošljavanja i opšteg razvoja ljudskih resursa.”

Prema nalazima Strategije, glavni krivac za nezaposlenost u Crnoj Gori je, normalno, globalna ekonomska kriza. Premda, zabilježeni su i uspjesi: veća fleksibilnost na tržištu rada, osnovane su dvije nove institucije – Agencija za mirno rješavanje radnih sporova u cilju pojednostavljivanja i smanjenja troškova rješavanja radnih sporova, kao i Fond rada u cilju zaštite radnika za čijim radom je prestala potreba. Uprkos tim dirljivim naporima ovdje je i dalje lakše proglasiti čovjeka tehnološkim viškom nego kupiti burek.

Skroz je odlično napisana Strategija. Ima i ciljeve, i prioritete i indikatore i stimulisanje generisanja zaposlenosti poboljšanjem biznis okruženja i sve. Uključuje i ocjenu Ministarstva finansija da će ukupna vrijednost domaće proizvodnje do 2015. godine rasti po stopi od 2,5 do četiri odsto i to ,,prije svega zahvaljujući prilivu stranih direktnih investicija i povećanju kreditne aktivnosti bankarskog sektora”. Jedan od ciljeva je da se dogodine ostvari budžetski i suficit javnog sektora. Svijet je lijep, kada sanjamo, kaže stari muzički hit.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo