Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POTRESI U HG BUDVANSKA RIVIJERA: Srpske i arapske kompanije preuzimaju hotele

Objavljeno prije

na

hotel-umjesto-jugooceanija

Na podgoričkoj berzi obavljena je, početkom sedmice, zanimljiva transakcija u kojoj je budvanska firma Stratex Development Doo, kupila paket od 21,07 odsto akcija hotelske grupe Budvanska rivijera, za iznos od 14,7 miliona eura.

Akcije su po pojedinačnoj cijeni od 20 eura prodali manjinski akcionari najvećeg hotelskog preduzeća u Crnoj Gori, u kome Vlada zajedno sa Fondom PIO i Zavodom za zapošljavanje, posjeduje 58,73 odsto kapitala.

Vlasnik Stratex-a je američki državljanin Nail Emilfarb, dok je, prema podacima Centralnog registra, osnivač njegove crnogorske kompanije istoimena firma Stratex F.Z.C., registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ulog arapskog kapitala u budvanske hotele popeo se na 30 odsto, nakon što je Emilfarb u februaru ove godine otkupio prvih 8,28 odsto ukupnih akcija ove hotelske grupe. Za nepunih sedam mjeseci kompanija čija ekonomska moć na Crnogorskom primorju munjevito raste, postala je vlasnik gotovo trećine preduzeća koje upravlja atraktivnim hotelima na budvanskoj rivijeri.

Milione za kupovinu akcija budvanske firme Stratex-u je pozajmio srpski biznismen Miodrag Kostić, putem kredita AIK Banke iz Niša, u kojoj je suvlasnik. Zalog za kredit bio je upravo kupljeni udio Stratex-a u Budvanskoj rivijeri, svih 30 odsto, uz dvije vile pride u turističkom kompleksu Zavala. Ukoliko eventualno Emilfarb ne izmiri dugovanje, može se dogoditi da i srpski kralj šećera postane suvlasnik budvanskih hotela,

Kupovina akcija uslijedila je uoči objavljivanja nove procjene vrijednosti Budvanske rivijere koju je uradio Ekonomski fakultet iz Podgorice. Manjinski akcionari, većinom stranci, koje je u Bordu direktora predstavljao Tripko Krgović, prodali su svoje akcije iako su znali da će imovina firme nominalno biti znatno veća.

Prema novoj, preliminarnoj procjeni podgoričkih ekonomista, Budvanska rivijera vrijedi 165 miliona eura. Toliko, po njihovoj računici, vrijede svi hoteli Budvanske rivijere, Sveti Stefan, Miločer, hoteli Palas i Castellastva u Petrovcu, Aleksandar i Mogren u Budvi, TN Slovenska plaža, hotel Piva u Plužinama i hotel Rivijera Crystal u Petrovcu u izgradnji, uz vrijedan zemljišni fond od 500.000 kvadrata.

Obnovljeni hoteli Sveti Stefan i Miločer procijenjeni su na iznos od 40-50 miliona, dok ostalih sedam hotela, čija je kategorizacija podignuta od 3 do 4+ zvjezdica, vrijede oko 100 miliona eura.

Dakle, šest hotela lociranih na atraktivnim pozicijama u Budvi i Petrovcu vrijede stotinu miliona eura, u vrijeme dok se hoteli na primorju prodaju za mnogo veće iznose.

Nevjerovatno zvuči podatak da su eksperti Ekonomskog fakulteta u potpunosti potcijenili vrijednost neizgrađenog zemljišta koje posjeduje HG Budvanska rivijera. Zemljište u okviru turističkog kompleksa Slovenska plaža, oko 177.000 kvadrata, u prvoj zoni pored mora, procijenjeno je 100 eura za kvadrat. U centru Budve, oko hotela Avala i Mogren kvadrat zemlje po ovoj računici vrijedi svega 200 eura. To je više nego duplo manje od opštinske cijene zemljišta koja, za istu zonu iznosi 500 eura.

Uprava preduzeća uputila je prigovor na ovakav elaborat Ekonomskog fakulteta, čiji eksperti procjene vrše po narudžbi, zavisno od toga ko je viđen za novog investitora.

Sa promjenom strukture vlasništva u hotelskoj kompaniji, arapska firma Stratex druga je po značaju iza Vlade. Zahvaljujući berzanskoj trgovini Nail Emilfarb je uspio da sa 16,8 miliona eura postane vlasnik trećine preduzeća vrijednog 165 miliona.

U razgovoru za Monitor predstavnici Stratex-a naveli su da novi suvlasnik Budvanske rivijere očekuje definitivnu procjenu preduzeća i podjelu hotelske grupe na dva dijela, koju je u avgustu ove godine najavio predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović.

Podjela na dvije kompanije neće, po svemu sudeći, proteći kako je prvobitno bilo planirano. A bilo je planirano da jednoj kompaniji pripadnu elitni hoteli Sveti Stefan i Miločer, koji se neće prodavati, sa većinskim udjelom države, dok bi druga kompanija objedinila hotele u Petrovcu i Budvi koji bi se privatizovali.

Sa novim akcionarima idu drugačiji planovi. Razmatra se nova kombinatorika po kojoj u prvu grupu elitnih hotela, pored Sveca i Miločera treba da uđu i hoteli Rivijera i Mogren, dok bi hoteli Palas, Castellastva, Aleksandar, Piva i TN Slovenska plaža, poslovali u sastavu druge kompanije.

Razlog novog razvrstavanja je finansijska računica i uticaj Stratex-a. Prilikom podjele preduzeća akcionarima će se pružiti prilika da razmijene akcije, da svoj udio u hotelima Sveti Stefan i Miločer, uz dodate Mogren i Rivijeru, zamijene za akcije u drugim hotelima. Za Stratex to znači povećanje udjela od 30 odsto na nivou sadašnje kompanije na mnogo veći nivo u novoj, čime praktično postaju većinski vlasnici preostalih hotela i druge imovine Budvanske rivijere. Preraspodjela moći u Budvanskoj rivijeri na taj način izvršila bi se bez novih ulaganja, tako reći bez centa. Sa uloženih nepunih 17 miliona eura moguće je, po toj logici, postati vlasnik niza hotela čija je vrijednost višestruko veća.

„Naš cilj je da učestvujemo u privatizaciji onoga dijela Budvanske rivijere koji država odredi za prodaju. Nije nam u interesu da ostanemo tamo gdje privatizacije neće biti, zato je opcija razmjene akcija izvjesna”, objasnili su za Monitor u Stratex-u. Istakli su takođe kako se protive pojedinačnoj prodaji hotela i da žele što uspješniju privatizaciju ostatka kompanije kao cjeline.

Na redu je izbor novog sastava uprave Budvanske rivijere. Ostavkom Tripka Krgovića čiji je mandat prestao prodajom akcija, okončan je mandat petočlanom Odboru direktora, na čijem je čelu Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a. Stratex-u pripadaju dva mjesta, a da li će neko od dosadašnjih zastupnika interesa Vlade, Marović, Dušanka Jeknić, Ratko Vukotić ili Mirko Stanić biti reizabran, znaće se uskoro.

Na krilima nacionalne kompanije

Arapska kompanija Stratex trenutno je jedan od najvećih investitora u Crnoj Gori. U posjedu firme su brojne nekretnine i atraktivni zemljišni posjedi duž primorja, od Petrovca, Reževića, Bečića, Budve, Kotora do Kolašina. Najznačajnije investicije locirane su u Budvi u kojoj Stratex zauzima glavninu prostora u priobalnog pojasu od Zavale do Avale. Pored stambenog kompleksa Dukljanski vrtovi na Zavali, u toku je izgradnja solitera u centru grada, u naselju Gospoština, sa stanovima za tržište. Firma Stratex odnedavno je vlasnik koncesije budvanske marine. Povoljan vjetar u razvijena jedra kompanije duva iz Vlade koja je nedavno donijela odluku o izradi Državne studije lokacije za marinu, što će omogućiti zakupcu gradnju dva hotela u luci, mnogih pratećih sadržaja i 400-600 vezova za jahte. Izgradnja manjeg, butik hotela, planirana je na lokaciji restorana Maša, pored bedema Starog grada. Dok će drugi biti smješten na suprotnom kraju luke. Treći hotel ove kompanije planiran je na Zavali, u zaleđu plaže Guvance, za koji je već urađen idejni projekat. U planu je i gradnja turističkog kompleksa na imanju firme u Reževićima. Jednog butik hotela sa 20-ak luksuznih vila. Investicije Stratex-a stigle su i do Kotora. Kupljena je zgrada Jugooceanije koja će se rekonstruisati u luksuzni hotel sa 70 soba. U posjedu ove firme je i atraktivna lokacija URC-a, na kojoj je uoči parlamentarnih izbora 2012. godine najavljena gradnja condo hotela, Kotor Bay Hotel, sa 120 apartmana. Kolika je moć i uticaj kompanije Stratex mogu se uvjeriti putnici koji koriste usluge crnogorskog avio-prevoznika. Na trupu svakog od šest aviona iz flote nacionalne avio-kompanije pored naziva države, Montenegro, ispisan je naziv stambenog naselja na Zavali, Dukley gardens, sa logom kompanije. Nije poznato da neka nacionalna avio-kompanija u svijetu na svojim avionima nosi reklamu firme za prodaju stanova, kao što je slučaj sa embraerima i fokerima Montenegro Airlines-a.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo