Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POTRESI U HG BUDVANSKA RIVIJERA: Srpske i arapske kompanije preuzimaju hotele

Objavljeno prije

na

Na podgoričkoj berzi obavljena je, početkom sedmice, zanimljiva transakcija u kojoj je budvanska firma Stratex Development Doo, kupila paket od 21,07 odsto akcija hotelske grupe Budvanska rivijera, za iznos od 14,7 miliona eura.

Akcije su po pojedinačnoj cijeni od 20 eura prodali manjinski akcionari najvećeg hotelskog preduzeća u Crnoj Gori, u kome Vlada zajedno sa Fondom PIO i Zavodom za zapošljavanje, posjeduje 58,73 odsto kapitala.

Vlasnik Stratex-a je američki državljanin Nail Emilfarb, dok je, prema podacima Centralnog registra, osnivač njegove crnogorske kompanije istoimena firma Stratex F.Z.C., registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ulog arapskog kapitala u budvanske hotele popeo se na 30 odsto, nakon što je Emilfarb u februaru ove godine otkupio prvih 8,28 odsto ukupnih akcija ove hotelske grupe. Za nepunih sedam mjeseci kompanija čija ekonomska moć na Crnogorskom primorju munjevito raste, postala je vlasnik gotovo trećine preduzeća koje upravlja atraktivnim hotelima na budvanskoj rivijeri.

Milione za kupovinu akcija budvanske firme Stratex-u je pozajmio srpski biznismen Miodrag Kostić, putem kredita AIK Banke iz Niša, u kojoj je suvlasnik. Zalog za kredit bio je upravo kupljeni udio Stratex-a u Budvanskoj rivijeri, svih 30 odsto, uz dvije vile pride u turističkom kompleksu Zavala. Ukoliko eventualno Emilfarb ne izmiri dugovanje, može se dogoditi da i srpski kralj šećera postane suvlasnik budvanskih hotela,

Kupovina akcija uslijedila je uoči objavljivanja nove procjene vrijednosti Budvanske rivijere koju je uradio Ekonomski fakultet iz Podgorice. Manjinski akcionari, većinom stranci, koje je u Bordu direktora predstavljao Tripko Krgović, prodali su svoje akcije iako su znali da će imovina firme nominalno biti znatno veća.

Prema novoj, preliminarnoj procjeni podgoričkih ekonomista, Budvanska rivijera vrijedi 165 miliona eura. Toliko, po njihovoj računici, vrijede svi hoteli Budvanske rivijere, Sveti Stefan, Miločer, hoteli Palas i Castellastva u Petrovcu, Aleksandar i Mogren u Budvi, TN Slovenska plaža, hotel Piva u Plužinama i hotel Rivijera Crystal u Petrovcu u izgradnji, uz vrijedan zemljišni fond od 500.000 kvadrata.

Obnovljeni hoteli Sveti Stefan i Miločer procijenjeni su na iznos od 40-50 miliona, dok ostalih sedam hotela, čija je kategorizacija podignuta od 3 do 4+ zvjezdica, vrijede oko 100 miliona eura.

Dakle, šest hotela lociranih na atraktivnim pozicijama u Budvi i Petrovcu vrijede stotinu miliona eura, u vrijeme dok se hoteli na primorju prodaju za mnogo veće iznose.

Nevjerovatno zvuči podatak da su eksperti Ekonomskog fakulteta u potpunosti potcijenili vrijednost neizgrađenog zemljišta koje posjeduje HG Budvanska rivijera. Zemljište u okviru turističkog kompleksa Slovenska plaža, oko 177.000 kvadrata, u prvoj zoni pored mora, procijenjeno je 100 eura za kvadrat. U centru Budve, oko hotela Avala i Mogren kvadrat zemlje po ovoj računici vrijedi svega 200 eura. To je više nego duplo manje od opštinske cijene zemljišta koja, za istu zonu iznosi 500 eura.

Uprava preduzeća uputila je prigovor na ovakav elaborat Ekonomskog fakulteta, čiji eksperti procjene vrše po narudžbi, zavisno od toga ko je viđen za novog investitora.

Sa promjenom strukture vlasništva u hotelskoj kompaniji, arapska firma Stratex druga je po značaju iza Vlade. Zahvaljujući berzanskoj trgovini Nail Emilfarb je uspio da sa 16,8 miliona eura postane vlasnik trećine preduzeća vrijednog 165 miliona.

U razgovoru za Monitor predstavnici Stratex-a naveli su da novi suvlasnik Budvanske rivijere očekuje definitivnu procjenu preduzeća i podjelu hotelske grupe na dva dijela, koju je u avgustu ove godine najavio predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović.

Podjela na dvije kompanije neće, po svemu sudeći, proteći kako je prvobitno bilo planirano. A bilo je planirano da jednoj kompaniji pripadnu elitni hoteli Sveti Stefan i Miločer, koji se neće prodavati, sa većinskim udjelom države, dok bi druga kompanija objedinila hotele u Petrovcu i Budvi koji bi se privatizovali.

Sa novim akcionarima idu drugačiji planovi. Razmatra se nova kombinatorika po kojoj u prvu grupu elitnih hotela, pored Sveca i Miločera treba da uđu i hoteli Rivijera i Mogren, dok bi hoteli Palas, Castellastva, Aleksandar, Piva i TN Slovenska plaža, poslovali u sastavu druge kompanije.

Razlog novog razvrstavanja je finansijska računica i uticaj Stratex-a. Prilikom podjele preduzeća akcionarima će se pružiti prilika da razmijene akcije, da svoj udio u hotelima Sveti Stefan i Miločer, uz dodate Mogren i Rivijeru, zamijene za akcije u drugim hotelima. Za Stratex to znači povećanje udjela od 30 odsto na nivou sadašnje kompanije na mnogo veći nivo u novoj, čime praktično postaju većinski vlasnici preostalih hotela i druge imovine Budvanske rivijere. Preraspodjela moći u Budvanskoj rivijeri na taj način izvršila bi se bez novih ulaganja, tako reći bez centa. Sa uloženih nepunih 17 miliona eura moguće je, po toj logici, postati vlasnik niza hotela čija je vrijednost višestruko veća.

„Naš cilj je da učestvujemo u privatizaciji onoga dijela Budvanske rivijere koji država odredi za prodaju. Nije nam u interesu da ostanemo tamo gdje privatizacije neće biti, zato je opcija razmjene akcija izvjesna”, objasnili su za Monitor u Stratex-u. Istakli su takođe kako se protive pojedinačnoj prodaji hotela i da žele što uspješniju privatizaciju ostatka kompanije kao cjeline.

Na redu je izbor novog sastava uprave Budvanske rivijere. Ostavkom Tripka Krgovića čiji je mandat prestao prodajom akcija, okončan je mandat petočlanom Odboru direktora, na čijem je čelu Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a. Stratex-u pripadaju dva mjesta, a da li će neko od dosadašnjih zastupnika interesa Vlade, Marović, Dušanka Jeknić, Ratko Vukotić ili Mirko Stanić biti reizabran, znaće se uskoro.

Na krilima nacionalne kompanije

Arapska kompanija Stratex trenutno je jedan od najvećih investitora u Crnoj Gori. U posjedu firme su brojne nekretnine i atraktivni zemljišni posjedi duž primorja, od Petrovca, Reževića, Bečića, Budve, Kotora do Kolašina. Najznačajnije investicije locirane su u Budvi u kojoj Stratex zauzima glavninu prostora u priobalnog pojasu od Zavale do Avale. Pored stambenog kompleksa Dukljanski vrtovi na Zavali, u toku je izgradnja solitera u centru grada, u naselju Gospoština, sa stanovima za tržište. Firma Stratex odnedavno je vlasnik koncesije budvanske marine. Povoljan vjetar u razvijena jedra kompanije duva iz Vlade koja je nedavno donijela odluku o izradi Državne studije lokacije za marinu, što će omogućiti zakupcu gradnju dva hotela u luci, mnogih pratećih sadržaja i 400-600 vezova za jahte. Izgradnja manjeg, butik hotela, planirana je na lokaciji restorana Maša, pored bedema Starog grada. Dok će drugi biti smješten na suprotnom kraju luke. Treći hotel ove kompanije planiran je na Zavali, u zaleđu plaže Guvance, za koji je već urađen idejni projekat. U planu je i gradnja turističkog kompleksa na imanju firme u Reževićima. Jednog butik hotela sa 20-ak luksuznih vila. Investicije Stratex-a stigle su i do Kotora. Kupljena je zgrada Jugooceanije koja će se rekonstruisati u luksuzni hotel sa 70 soba. U posjedu ove firme je i atraktivna lokacija URC-a, na kojoj je uoči parlamentarnih izbora 2012. godine najavljena gradnja condo hotela, Kotor Bay Hotel, sa 120 apartmana. Kolika je moć i uticaj kompanije Stratex mogu se uvjeriti putnici koji koriste usluge crnogorskog avio-prevoznika. Na trupu svakog od šest aviona iz flote nacionalne avio-kompanije pored naziva države, Montenegro, ispisan je naziv stambenog naselja na Zavali, Dukley gardens, sa logom kompanije. Nije poznato da neka nacionalna avio-kompanija u svijetu na svojim avionima nosi reklamu firme za prodaju stanova, kao što je slučaj sa embraerima i fokerima Montenegro Airlines-a.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo