Povežite se sa nama

DRUŠTVO

POTRESI U HG BUDVANSKA RIVIJERA: Srpske i arapske kompanije preuzimaju hotele

Objavljeno prije

na

Na podgoričkoj berzi obavljena je, početkom sedmice, zanimljiva transakcija u kojoj je budvanska firma Stratex Development Doo, kupila paket od 21,07 odsto akcija hotelske grupe Budvanska rivijera, za iznos od 14,7 miliona eura.

Akcije su po pojedinačnoj cijeni od 20 eura prodali manjinski akcionari najvećeg hotelskog preduzeća u Crnoj Gori, u kome Vlada zajedno sa Fondom PIO i Zavodom za zapošljavanje, posjeduje 58,73 odsto kapitala.

Vlasnik Stratex-a je američki državljanin Nail Emilfarb, dok je, prema podacima Centralnog registra, osnivač njegove crnogorske kompanije istoimena firma Stratex F.Z.C., registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Ulog arapskog kapitala u budvanske hotele popeo se na 30 odsto, nakon što je Emilfarb u februaru ove godine otkupio prvih 8,28 odsto ukupnih akcija ove hotelske grupe. Za nepunih sedam mjeseci kompanija čija ekonomska moć na Crnogorskom primorju munjevito raste, postala je vlasnik gotovo trećine preduzeća koje upravlja atraktivnim hotelima na budvanskoj rivijeri.

Milione za kupovinu akcija budvanske firme Stratex-u je pozajmio srpski biznismen Miodrag Kostić, putem kredita AIK Banke iz Niša, u kojoj je suvlasnik. Zalog za kredit bio je upravo kupljeni udio Stratex-a u Budvanskoj rivijeri, svih 30 odsto, uz dvije vile pride u turističkom kompleksu Zavala. Ukoliko eventualno Emilfarb ne izmiri dugovanje, može se dogoditi da i srpski kralj šećera postane suvlasnik budvanskih hotela,

Kupovina akcija uslijedila je uoči objavljivanja nove procjene vrijednosti Budvanske rivijere koju je uradio Ekonomski fakultet iz Podgorice. Manjinski akcionari, većinom stranci, koje je u Bordu direktora predstavljao Tripko Krgović, prodali su svoje akcije iako su znali da će imovina firme nominalno biti znatno veća.

Prema novoj, preliminarnoj procjeni podgoričkih ekonomista, Budvanska rivijera vrijedi 165 miliona eura. Toliko, po njihovoj računici, vrijede svi hoteli Budvanske rivijere, Sveti Stefan, Miločer, hoteli Palas i Castellastva u Petrovcu, Aleksandar i Mogren u Budvi, TN Slovenska plaža, hotel Piva u Plužinama i hotel Rivijera Crystal u Petrovcu u izgradnji, uz vrijedan zemljišni fond od 500.000 kvadrata.

Obnovljeni hoteli Sveti Stefan i Miločer procijenjeni su na iznos od 40-50 miliona, dok ostalih sedam hotela, čija je kategorizacija podignuta od 3 do 4+ zvjezdica, vrijede oko 100 miliona eura.

Dakle, šest hotela lociranih na atraktivnim pozicijama u Budvi i Petrovcu vrijede stotinu miliona eura, u vrijeme dok se hoteli na primorju prodaju za mnogo veće iznose.

Nevjerovatno zvuči podatak da su eksperti Ekonomskog fakulteta u potpunosti potcijenili vrijednost neizgrađenog zemljišta koje posjeduje HG Budvanska rivijera. Zemljište u okviru turističkog kompleksa Slovenska plaža, oko 177.000 kvadrata, u prvoj zoni pored mora, procijenjeno je 100 eura za kvadrat. U centru Budve, oko hotela Avala i Mogren kvadrat zemlje po ovoj računici vrijedi svega 200 eura. To je više nego duplo manje od opštinske cijene zemljišta koja, za istu zonu iznosi 500 eura.

Uprava preduzeća uputila je prigovor na ovakav elaborat Ekonomskog fakulteta, čiji eksperti procjene vrše po narudžbi, zavisno od toga ko je viđen za novog investitora.

Sa promjenom strukture vlasništva u hotelskoj kompaniji, arapska firma Stratex druga je po značaju iza Vlade. Zahvaljujući berzanskoj trgovini Nail Emilfarb je uspio da sa 16,8 miliona eura postane vlasnik trećine preduzeća vrijednog 165 miliona.

U razgovoru za Monitor predstavnici Stratex-a naveli su da novi suvlasnik Budvanske rivijere očekuje definitivnu procjenu preduzeća i podjelu hotelske grupe na dva dijela, koju je u avgustu ove godine najavio predsjednik Tenderske komisije Branko Vujović.

Podjela na dvije kompanije neće, po svemu sudeći, proteći kako je prvobitno bilo planirano. A bilo je planirano da jednoj kompaniji pripadnu elitni hoteli Sveti Stefan i Miločer, koji se neće prodavati, sa većinskim udjelom države, dok bi druga kompanija objedinila hotele u Petrovcu i Budvi koji bi se privatizovali.

Sa novim akcionarima idu drugačiji planovi. Razmatra se nova kombinatorika po kojoj u prvu grupu elitnih hotela, pored Sveca i Miločera treba da uđu i hoteli Rivijera i Mogren, dok bi hoteli Palas, Castellastva, Aleksandar, Piva i TN Slovenska plaža, poslovali u sastavu druge kompanije.

Razlog novog razvrstavanja je finansijska računica i uticaj Stratex-a. Prilikom podjele preduzeća akcionarima će se pružiti prilika da razmijene akcije, da svoj udio u hotelima Sveti Stefan i Miločer, uz dodate Mogren i Rivijeru, zamijene za akcije u drugim hotelima. Za Stratex to znači povećanje udjela od 30 odsto na nivou sadašnje kompanije na mnogo veći nivo u novoj, čime praktično postaju većinski vlasnici preostalih hotela i druge imovine Budvanske rivijere. Preraspodjela moći u Budvanskoj rivijeri na taj način izvršila bi se bez novih ulaganja, tako reći bez centa. Sa uloženih nepunih 17 miliona eura moguće je, po toj logici, postati vlasnik niza hotela čija je vrijednost višestruko veća.

„Naš cilj je da učestvujemo u privatizaciji onoga dijela Budvanske rivijere koji država odredi za prodaju. Nije nam u interesu da ostanemo tamo gdje privatizacije neće biti, zato je opcija razmjene akcija izvjesna”, objasnili su za Monitor u Stratex-u. Istakli su takođe kako se protive pojedinačnoj prodaji hotela i da žele što uspješniju privatizaciju ostatka kompanije kao cjeline.

Na redu je izbor novog sastava uprave Budvanske rivijere. Ostavkom Tripka Krgovića čiji je mandat prestao prodajom akcija, okončan je mandat petočlanom Odboru direktora, na čijem je čelu Svetozar Marović, potpredsjednik DPS-a. Stratex-u pripadaju dva mjesta, a da li će neko od dosadašnjih zastupnika interesa Vlade, Marović, Dušanka Jeknić, Ratko Vukotić ili Mirko Stanić biti reizabran, znaće se uskoro.

Na krilima nacionalne kompanije

Arapska kompanija Stratex trenutno je jedan od najvećih investitora u Crnoj Gori. U posjedu firme su brojne nekretnine i atraktivni zemljišni posjedi duž primorja, od Petrovca, Reževića, Bečića, Budve, Kotora do Kolašina. Najznačajnije investicije locirane su u Budvi u kojoj Stratex zauzima glavninu prostora u priobalnog pojasu od Zavale do Avale. Pored stambenog kompleksa Dukljanski vrtovi na Zavali, u toku je izgradnja solitera u centru grada, u naselju Gospoština, sa stanovima za tržište. Firma Stratex odnedavno je vlasnik koncesije budvanske marine. Povoljan vjetar u razvijena jedra kompanije duva iz Vlade koja je nedavno donijela odluku o izradi Državne studije lokacije za marinu, što će omogućiti zakupcu gradnju dva hotela u luci, mnogih pratećih sadržaja i 400-600 vezova za jahte. Izgradnja manjeg, butik hotela, planirana je na lokaciji restorana Maša, pored bedema Starog grada. Dok će drugi biti smješten na suprotnom kraju luke. Treći hotel ove kompanije planiran je na Zavali, u zaleđu plaže Guvance, za koji je već urađen idejni projekat. U planu je i gradnja turističkog kompleksa na imanju firme u Reževićima. Jednog butik hotela sa 20-ak luksuznih vila. Investicije Stratex-a stigle su i do Kotora. Kupljena je zgrada Jugooceanije koja će se rekonstruisati u luksuzni hotel sa 70 soba. U posjedu ove firme je i atraktivna lokacija URC-a, na kojoj je uoči parlamentarnih izbora 2012. godine najavljena gradnja condo hotela, Kotor Bay Hotel, sa 120 apartmana. Kolika je moć i uticaj kompanije Stratex mogu se uvjeriti putnici koji koriste usluge crnogorskog avio-prevoznika. Na trupu svakog od šest aviona iz flote nacionalne avio-kompanije pored naziva države, Montenegro, ispisan je naziv stambenog naselja na Zavali, Dukley gardens, sa logom kompanije. Nije poznato da neka nacionalna avio-kompanija u svijetu na svojim avionima nosi reklamu firme za prodaju stanova, kao što je slučaj sa embraerima i fokerima Montenegro Airlines-a.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

CRNA GORA, NAJBIROKRATSKIJA ZEMLJA NA SVIJETU: Svaki četvrti radi za državu

Objavljeno prije

na

Objavio:

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih je  bio preko 250 hiljada. Kada se tom broju  dodaju i privredna društva,  ispada sa svaki četvrti zaposleni u Crnoj Gori radi za državu

 

 

Crna Gora je konačno postala svjetski lider u nečemu. Naime, nedavni izvještaj World of Statistics, koji se poziva na podatke Yahoo Finance-a, donosi listu najbirokratskijih zemalja svijeta – na kojoj naša zemlja zauzima prvo mjesto.

Ovom ,,uspjehu” svakako je doprinijelo to što imamo jednu od najglomaznijih Vlada sa 32 člana, sedam potpredsjednika, 25 ministarstava i 26 ministara bez portfelja.

U posljednje četiri godine, od promjene vlasti u avgustu 2020, javna uprava na državnom i lokalnom nivou pojačana je sa oko tri hiljade novozaposlenih.

Da ovolika birokratija ne ispunjava očekivanja građana svjedoče i podaci Svjetske banke. Po njima Crna Gora zauzima tek 50. mjesto u svijetu po lakoći poslovanja. Dok se u kategorijama poput dobijanja građevinskih dozvola i sprovođenja ugovora, nalazi na znatno lošijim pozicijama. Jedan od razloga je što imamo manjak digitalizacije, a višak radnika.

Problem je, bolje od navedenih lista, nedavno objasnio sam premijer Milojko Spajić. On je za TVCG izjavio da je broj trenutno zaposlenih u javnoj upravi prevelik – ,,mnogi ljudi ne rade, ne pojavljuju se na poslu, neadekvatno rade i slilčno. Imamo državnu upravu koja ne odgovara potrebama ni privrede ni građana”.  Zato je najavio da će država naći način da otpusti 20 odsto ljudi iz javne uprave.

Na sajtu Vlade mogu se naći podaci o broju zaposlenih u javnoj upravi. Podaci su podijeljeni u dvije grupe, centralni i lokalni nivo.Prezentovani su podaci od novembra 2021. kada je na centralnom nivou bilo 44.936 zaposlenih. Za tri godine i dva mjeseca broj zaposlenih na centralnom nivou se povećao za 2.348, i u decembru 2024. je iznosio 47.284.

Do povećanja zaposlenih došlo je i na lokalnom nivou – sa 6.665 u novembru 2021, na 7.092 u decembru 2024. Razlika 427 novozaposlenih.

U javnoj upravi radi blizu 55 hiljada ljudi, a prema podacima Ministarstva finansija tokom decembra 2024. ukupan broj zaposlenih u Crnoj Gori bio je preko 250 hiljada. Ispada, da skoro svaki peti zaposleni radi za državnu upravu i prima platu iz budžeta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVE DUŽI SPISAK OSUMNJIČENIH ZA UBISTVO SRPSKIH DRŽAVLJANA ČIJA TIJELA DO DANAS NIJESU PRONAĐENA: Uhapšen Sekulović,potraga za Čarapićem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvostruko ubistvo crnogorski istražitelji  rasvijetlili su analizrajući skaj prepisku koju su vodili pripadnici kavačkog kriminalnog klana, ali tijela ubijenih ni do danas nijesu pronađena

 

 

Pripadnik kriminalnog škaljarskog klana Milovan Sekulović uhapšen je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je povezan sa ubistvima srpskih državljana Filipa Marjanovića i Vukašina Gošovića u danilovgradskom naselju Jelenak 2019. godine. Istovremeno,istražitelji intezivno tragaju za Ivanom Čarapićem, za kojeg se sumnja da je bio član kriminalne grupe koja je ubila srpske državljane.

Prethodno su, zbog istog krivičnog djela, prošle subote, uhapšeni Goran Milašinović i Milan Brajović zvani Fitilj i to prilikom napuštanja spuškog pritvora, koji im je ukinut u okviru drugog postupka jer u zakonskom roku od tri godine nije donijeta presuda.

Zbog dvostrukog ubistva srpskih državljana u oktobru prošle godine, podsjetimo, podnijeta je krivična prijava i protiv  Stefana Đukića- Mandića i Emila Tuzovića koji je nalaze u ukrajinskom zatvoru zbog optužbe da su u maju 2020.godine u Kijevu pokušali da ubiju vođu kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera koji je u bjekstvu.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva tada je saopšteno da je Specijalno policijsko odeljenje podnijelo krivičnu prijavu protiv pripadnika barskog ogranka “škaljarskog klana” Đukića Mandića, Brajovića, Tuzovića i Milašinovića zbog sumnje da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo u saizvršilaštvu.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura.  Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je  novac u vrijednosti –  18 novih zgrada vlade

 

 

U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.

Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.

No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.

U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…

Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG)  su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.

U neposrednoj blizini ovog hotela je kompleks Vektre u kojoj svoje sjedište imaju brojna ministarstva. Vektra Montenegro Dragana Brkovića, kuma bivšeg premijera, predsjednika i lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića,  koja je gradila ovaj kompleks je odavno u stečaju. A Državna revizorska institucija (DRI) je još 2018. dala preporuku da se službena zgrada koju koristi Ministarstvo prosvjete upiše u list nepokrenosti, ali državi se ne žuri da to učini.

Šema zakupa izabranih privatnih objekata za potrebe institucija datira odavno. Tako smo krajem 2016. saznali da je Uprava za imovinu iz dr­žavne kase isplatila 89.160 eura firmi Prohaus Montenegro, vlasništvo Dušana Bana, takođe Đukanovićevog kuma, na ime zakupa poslovnih prostorija u Podgorici, iako one nijesu u funkciji, odnosno niko ih ne kori­sti. U međuvremenu, u zgradu Prohausa uselila se Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.

Prema ne baš  potpunom Registru nepokretnosti državne imovine u Crnoj Gori je preko 400 hiljada nepokretnosti u državnom vlasništvu. Iako zvuči nevjerovatno da pored toliko državnih nepokretnosti moraju da se iznajmljuju privatni poslovni prostori za institucije, sve dosadašnje vlasti su više preferirale privatno na uštrb državnog.

A to košta. Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata  plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Građani su za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojili novac u vrijednosti-  18 novih zgrada vlade.Za taj novac moglo se renovirati i privesti namjeni mnogo više objekata koji su u državnom vlasništvu.

Na sajtu Moj novac, Instituta alternativa, može se pratiti odliv novca iz državnog budžeta, po godinama, od najranije 2011. otkada su perezentovani dostupni podaci.  U rubrici Šta plaćamo iz državnog budžeta jedna od kategorija je Renta. Ona obuhvata tri potkategorije – Zakup objekata, Zakup opreme i Zakup zemljišta.

Pod Zakupom objekata uračunata su izdvajanja iz budžeta koja se odnose na: Subvencije za proizvodnju i pružanje usluga, Zakup objekata, Zakup zgrada i poslovnog prostora, Zakup skladišnog prostora i Zakup ostalog prostora. Sve te stavke od 2011. do danas su nas koštale preko 191 milion eura.

Rekordne su bile godine DPS vlada – 2011. je za Zakup objekata iz budžeta plaćeno čak 45,4 miliona, sljedeće godine za te svrhe je otišlo 25,8 miliona. Nakon toga, za zakup objekata se u prosjeku po godinama troši od sedam do osam miliona, da bi se 2018. taj izdatak povećao na preko 10 miliona. Od 2020. do do 2023, dolaskom nove vlasti, povećava se na preko 11 miliona, da bi se prošle godine popeo na 13,5 miliona eura.

Plaćanje rente iz državnog budžeta, u drugoj stavci navodi Zakup opreme. Pod ovim se pored opreme, podrazumijeva i zakup kancelarijske, računarske i ostale opreme. Od 2013. do kraja protekle godine za opremu je iz budžeta plaćeno 3,7 miliona eura.

Najmanje novca dato je za treću stavku Zakup zemljišta – od 2013. do danas – 178.752 eura.

Najviše novca iz budžeta za zakup u posljednjih 14 godina platilo je Ministarstvo vanjskih poslova, preko 50 miliona eura. I taj trošak se može računati u opravdan jer su zakupi u inostranstvu za ambasade i konzulate skupi. Međutim da se i tu ne štedi govori informacija s kraja  prošle godine koja je navedena u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) o reviziji završnog računa budžeta za 2024. U izvještaju piše da iako je Ambasadi Crne Gore u Beogradu data na korišćenje, bez naknade, vila u naselju Savski venac, diplomatsko-konzularno predstavništvo se i dalje nalazi u zakupljenom poslovnom prostoru za koji se na mjesečnom nivou izdvaja više od 6.000 eura mjesečno. .

Nakon Ministarstva vanjskih poslova, najviše novca za zakup izdvojilo je Ministarstvo ekonomije – 45,5 miliona. Slijedi Uprava za katastar i državnu imovinu preko 20 miliona, Uprava za imovinu 18,6 miliona, Ministartsvo poljoprivrede i ruralnog razvoja 17,8 miliona…

Prema sajtu Moj novac, najviše novca za zakup je otišlo Crnogorskoj komercijalnoj banci 69,8 miliona, EPCG preko 16 miliona, Prvoj banci , čiji je vlasnik Đukanovićev brat – Aco, 15,5 miliona, zatim Nikšić Guard Security 10,9 miliona…

Zanimljivo je da je sjedište firme za zaštitu promet, obejzbjeđenje i druge usluge Nikšić Guard Security u Budvi. Vlasnik ove firme Darko Perović je optužen u postupku koji se vodi protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića i više osoba i pravnih lica zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja. Perović je izjavio je da je imao firmu koja se bavila poslovima obezbjeđenja mnogo prije nego što je Jovanić izabran za predsjednika Privrednog suda. Potvrdio je da je u kumovskoj vezi sa njim , ali i da uprkos toj činjenici nikada nijesu razgovarali o poslovima obezbjeđenja u stečajnim postupcima.

Pored banaka i EPCG, na listi privatnih firmi koje iz budžeta naplaćuju zakup objekta su Savana Commercial Retail – 1,9 miliona, pomenuti Pro House 1,5 miliona, Simsic Montmilk 1,3 miliona, Bemaks 1,2 miliona, Normal Company 785 hiljada… Država plaća zakup i Demokratskoj partiji socijalista – 275 hiljada, kao i firmi sina bivšeg predsjednika Đukanovića BB Solar – 131 hiljada, kao i Srpskoj kući 123 hiljade.

Tokom prošle godine Agencija za duvan preselila se u Bemaksovu zgradu u Siti kvartu. Ima simbolike.

 

Registar državne imovine

Monitor je uputio pitanja o zakupu objekata za potrebe državnih institucija Upravi za državnu imovinu, na čijem čelu je Koča Đurišić, ali odgovore nijesmo dobili do izlaska ovog broja u štampu.

Stručnjaci odavno upozoravaju da država ne zna sa kakvim prostorima raspolaže, u kakvom su stanju i kolike vrijednosti. Ne zna se ni na koji način se državne nekretnine mogu valorizovati, prodati ili privesti namjeni za rad državnih organa. Poznato je da država preko poslovnih prostora prebija dug brojnih firmi koje su poreski dužnici.

Registar državne imovine trebalo je da bude u funkciji do ljeta 2010. godine. Sačinjen je tek u maju 2023. godine, kada je završen popis zemljišta i objekata u vlasništvu Crne Gore i formirana elektronska baza.

U Registru nepokretnosti državne imovine, koji je objavljen od strane Uprave na portalu E-katastar, podaci su o 416.912 nepokretnosti u državnom vlasništvu na dan 17.02.2023. godine, navodi se u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI).

U izvještaju DRI iz 2023. navodi se da popisana državna imovina ne sadrži i informacije o tome kolika je njena vrijednost. Kao i da je Uprava za katastar i državnu imovinu u postupku kompletiranja registra imovine potrošačkih jedinica na centralnom nivou u najvećem obimu koristila podatke o nepokretnostima koji su već bili evidentirani u Katastru nepokretnosti. Odnosno, Uprava za katastar je izvršila obilazak 6.347 nepokretnosti ili samo 1,5 odsto nepokretnosti koje su bile evidentirane u dostavljenoj bazi podataka.

Zbog toga je DRI ocijenila da postupak uspostavljanja i upravljanja Registrom nepokretnosti državne imovine još uvijek nije u dovoljnoj mjeri uspješan.

Predrag NIKOLIĆ

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo