Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRODAJA POBJEDE: Privatno, a režimsko

Objavljeno prije

na

Nakon jedanaest godina otkako je po zakonu trebala da bude privatizovana, i od kada posluje nelegalno, državna novina će, sve su prilike, preći u privatne ruke. Privatne, ali pouzdane.

Stečajni upravnik Pobjede Mladen Marković potvrdio je za taj list ono što se prethodnih dana nezvanično znalo – kompanija Media Nea, u čijem su vlasništvu podgoričke Dnevne novine, uputila je ponudu za kupovinu Pobjede koja je u stečaju, a odbor povjerilaca Pobjede prihvatio je tu ponudu. Vijesti su objavile da je Media Nea ponudila za Pobjedu oko 700 hiljada eura, što je približno vrijednosti na koju je procijenjena njena imovina, ne računajući nekretnine koje su u vlasništvu Vlade. Media Nea navodno neće isplatiti cjelokupan iznos već samo pola miliona eura, pošto ima potraživanja od Pobjede u iznosu od 280 hiljada eura. Za taj novac Media Nea će praktično dobiti štampariju državne novine. A crnogorsko tržište dvije dnevne novine u vlasništvu iste kompanije.

O detaljima ponude za Monitor nijesu htjeli da govore ni Marković, kao ni direktor firme Media Nea Boris Darmanović. Ni jedan ni drugi nijesu odgovarali na naše pozive i SMS poruke.

Prema podacima Privrednog suda, većinski vlasnik firme Media Nea je grčka kompanija First financial holdings iza koje stoji Petros Statis, partner Đukanovićeve Vlade na Svetom Stefanu. Vlasnik kompanije Adriatic properties koja je zakupac Svetog Stefana je of šor firma Aidway investments limited sa britanskih Djevičanskih ostrva, u čijem su bordu vlasnik Restis grupe Viktor Restis i njegov predstavnik za Crnu Goru Statis. Restis je, kao što je poznato, uhapšen u Grčkoj prošle godine zbog sumnji za pranje novca i pronevjeru. Nakon njegovog hapšenja Statis je preuzeo neke od kompanija u kojima su bili skupa. Adriatic properties i njegovi vlasnici uživaju povlašćeni položaj kod Đukanovićeve Vlade, koja im je više puta na različite načine (finansijske) izlazila u susret – odobravala garancije za desetine miliona eura kredita, smanjivala cijenu zakupa, povećavala period tokom kog će gazdovati najljepšim crnogorskim hotelima, aminovala divlju gradnju… Krivičnu prijavu protiv odgovornih u Vladi zbog svega toga koju je podnio MANS, tužilaštvo nije procesuiralo.

Iako se, kada je osnovana, Media Nea vodila kao stopostotno vlasništvo Borisa Darmanovića, sada tek 0,1 odsto vlasništva pripada Darmanoviću, koji je ranije izričito dematovao pisanje Monitora da iza te kompanije i Dnevnih novina stoje Grci. Na optužbe da je dug Grka za zakup na Svetom Stefanu možda prebijen preko te novine čiji je jedan od zadataka, po toj verziji, bio da uništi konkurenciju kritički nastrojenu prema Đukanoviću dampinškim cijenama i propagandom u rukavicama, Darmanović je odgovarao da on nema nikakve veze sa Restisom i Đukanovićem. Nije negirao poslovnu saradnju sa Statisom, ali je tvrdio da je ona tek u planu.

„Media Nea se u ponudi obavezala da će preuzeti dio zaposlenih. Oni koji budu tehnološki višak ili budu odlučili da sami napuste posao dobiće otpremninu prema ranijem dogovoru”, saopštio je za Pobjedu Mladen Marković. U toj kompaniji ima 197 radnika, od čega je prema ranijim procjenama, polovina višak. Iz Vlade nijesu pojašnjavali zašto se prekobrojnim radnicima Pobjede otpremnine isplaćuju novcem poreskih obveznika, pošto to nije zakonska obaveza, a Pobjeda je iz budžeta tokom protekle decenije nezakonitog poslovanja povukla milione, a Vlada joj izdavala milionske garancije. Njen dug na kraju 2012. godine iznosio je 19,77 miliona eura. Nakon što je uvedena u stečaj, Vlada kao najveći povjerilac sada potražuje 7,6 miliona eura duga. U međuvremenu je na konto dugovanja preuzela zgradu Pobjede, iako je svakako kao osnivač ionako imala pravo na nju.

Media Nea se na posljednjem tenderu Vlade za prodaju Pobjede pojavila kao zainteresovana strana i otkupila tendersku dokumentaciju, iako nije ispunjavala uslove tendera. Media Nea, kako je za Monitor tada tvrdio Darmanović, planirala je da uključi strane partnere u kupovinu državne novine, kako bi zadovoljila uslove tendera. Darmanović je za naš list tada kazao da ,,računa na partnerstvo Petrosa Statisa”, da skupa preuzmu Pobjedu.

Tada je za privatizaciju državne novine bio zainteresovan još jedan Đukanovićev prijatelj, Fahrudin Radončić, odnosno njegov bosanski Avaz. Radončić je prethodno za Monitor kazao da nije zainteresovan za državnu novinu „jer je neprofitabilna, u ogromnim dugovima i nije lider na tržištu”. Za budućeg vlasnika Pobjede tada su mogle biti interesantne njene vrijedne nekretnine u centru grada, pod uslovom da se sa Vladom dogovorio o smanjenju dugova, što nije bilo nemoguće ni prvi put. Radončić je tada preuzeo tendersku dokumentaciju. Na kraju je ipak odustao. Zašto ne zna se.

Sada je Pobjeda u stečaju, što mijenja pravila igre, pa tender ne mora biti raspisan. Ipak sagovornici Monitora ukazuju da se neposrednoj pogodbi kao vidu prodaje po Zakonu o stečaju pribjegava tek nakon što se iscrpe druge mogućnosti, pa i prodaja putem tendera. Izgleda da se nije razmišljalo o drugim partnerima.

Statis je, preko svoje kompanije Adcapital Montenegro, tokom 2013, u nekoliko mjeseci kupio 15 odsto akcija Kombinata aluminijuma. Vlasnik je firme Adriatic properties 2, koja je jedina opštini Budva dostavila ponudu da sa lokalnim vlastima gradi vile na Svetom Stefanu. Na svadbi Statisa, u Crnoj Gori, u svatovima je prema pisanju medija navodno bio i Milo Đukanović. Statis stoji i iza kompanije Balkan energy koja je učestvovala u kupovini Rudnika uglja u Beranama, a za koju je više izvora tvrdilo da je firma familije Đukanović. Član odbora direktora Statisove Balkan energy 2009. godine bio je Predrag Drecun, koji je bio direktor Prve banke, u vlasništvu braće Đukanović. Da se radi o tješnjoj saradnji Đukanovića i njegovih sa Grcima, ukazuje i to da su akcije First financial banke (FFB), koja je bila u većinskom vlasništvu Restisa, kupili Statis i Drecun.

Ima još znakova da se prodajom Pobjede ništa neće suštinski promijeniti na medijskoj sceni, na kojoj je ta novina služila kao sredstvo napada na kritičare Đukanovićevog režima. Možda će se to ubuduće samo raditi u svilenim rukavicama. Prema izvorima Monitora, u Pobjedi se govori da bi direktor državne novine, ako je preuzme Media Nea, navodno mogao biti Draško Đuranović, urednik portala Analitika i član Savjeta RTCG. Đuranović je ovih dana i viđan u državnoj novini.

Đuranović je bio direktor WAC-a za Crnu Goru, medijskog koncerna koji je povezivan sa Stankom Subotićem i njegovim pokušajima da kupovinom ućutka medije koji nijesu po ukusu njega i njegovog prijatelja sa crnogorskih optužnica, crnogorskog premijera, što je Subotić demantovao. Đuranovićeva Analitika istakla se više puta u hajkama protiv Đukanovićevih kritičara, kao fina ruka koja pokazuje put pravdanja zločina.

Đuranović ili neko iz druge ekipe režimu odanih novinara, privatna ili državna, svejedno je, Pobjeda je – Đukanovićeva.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo