Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRODAJA POBJEDE: Privatno, a režimsko

Objavljeno prije

na

Nakon jedanaest godina otkako je po zakonu trebala da bude privatizovana, i od kada posluje nelegalno, državna novina će, sve su prilike, preći u privatne ruke. Privatne, ali pouzdane.

Stečajni upravnik Pobjede Mladen Marković potvrdio je za taj list ono što se prethodnih dana nezvanično znalo – kompanija Media Nea, u čijem su vlasništvu podgoričke Dnevne novine, uputila je ponudu za kupovinu Pobjede koja je u stečaju, a odbor povjerilaca Pobjede prihvatio je tu ponudu. Vijesti su objavile da je Media Nea ponudila za Pobjedu oko 700 hiljada eura, što je približno vrijednosti na koju je procijenjena njena imovina, ne računajući nekretnine koje su u vlasništvu Vlade. Media Nea navodno neće isplatiti cjelokupan iznos već samo pola miliona eura, pošto ima potraživanja od Pobjede u iznosu od 280 hiljada eura. Za taj novac Media Nea će praktično dobiti štampariju državne novine. A crnogorsko tržište dvije dnevne novine u vlasništvu iste kompanije.

O detaljima ponude za Monitor nijesu htjeli da govore ni Marković, kao ni direktor firme Media Nea Boris Darmanović. Ni jedan ni drugi nijesu odgovarali na naše pozive i SMS poruke.

Prema podacima Privrednog suda, većinski vlasnik firme Media Nea je grčka kompanija First financial holdings iza koje stoji Petros Statis, partner Đukanovićeve Vlade na Svetom Stefanu. Vlasnik kompanije Adriatic properties koja je zakupac Svetog Stefana je of šor firma Aidway investments limited sa britanskih Djevičanskih ostrva, u čijem su bordu vlasnik Restis grupe Viktor Restis i njegov predstavnik za Crnu Goru Statis. Restis je, kao što je poznato, uhapšen u Grčkoj prošle godine zbog sumnji za pranje novca i pronevjeru. Nakon njegovog hapšenja Statis je preuzeo neke od kompanija u kojima su bili skupa. Adriatic properties i njegovi vlasnici uživaju povlašćeni položaj kod Đukanovićeve Vlade, koja im je više puta na različite načine (finansijske) izlazila u susret – odobravala garancije za desetine miliona eura kredita, smanjivala cijenu zakupa, povećavala period tokom kog će gazdovati najljepšim crnogorskim hotelima, aminovala divlju gradnju… Krivičnu prijavu protiv odgovornih u Vladi zbog svega toga koju je podnio MANS, tužilaštvo nije procesuiralo.

Iako se, kada je osnovana, Media Nea vodila kao stopostotno vlasništvo Borisa Darmanovića, sada tek 0,1 odsto vlasništva pripada Darmanoviću, koji je ranije izričito dematovao pisanje Monitora da iza te kompanije i Dnevnih novina stoje Grci. Na optužbe da je dug Grka za zakup na Svetom Stefanu možda prebijen preko te novine čiji je jedan od zadataka, po toj verziji, bio da uništi konkurenciju kritički nastrojenu prema Đukanoviću dampinškim cijenama i propagandom u rukavicama, Darmanović je odgovarao da on nema nikakve veze sa Restisom i Đukanovićem. Nije negirao poslovnu saradnju sa Statisom, ali je tvrdio da je ona tek u planu.

„Media Nea se u ponudi obavezala da će preuzeti dio zaposlenih. Oni koji budu tehnološki višak ili budu odlučili da sami napuste posao dobiće otpremninu prema ranijem dogovoru”, saopštio je za Pobjedu Mladen Marković. U toj kompaniji ima 197 radnika, od čega je prema ranijim procjenama, polovina višak. Iz Vlade nijesu pojašnjavali zašto se prekobrojnim radnicima Pobjede otpremnine isplaćuju novcem poreskih obveznika, pošto to nije zakonska obaveza, a Pobjeda je iz budžeta tokom protekle decenije nezakonitog poslovanja povukla milione, a Vlada joj izdavala milionske garancije. Njen dug na kraju 2012. godine iznosio je 19,77 miliona eura. Nakon što je uvedena u stečaj, Vlada kao najveći povjerilac sada potražuje 7,6 miliona eura duga. U međuvremenu je na konto dugovanja preuzela zgradu Pobjede, iako je svakako kao osnivač ionako imala pravo na nju.

Media Nea se na posljednjem tenderu Vlade za prodaju Pobjede pojavila kao zainteresovana strana i otkupila tendersku dokumentaciju, iako nije ispunjavala uslove tendera. Media Nea, kako je za Monitor tada tvrdio Darmanović, planirala je da uključi strane partnere u kupovinu državne novine, kako bi zadovoljila uslove tendera. Darmanović je za naš list tada kazao da ,,računa na partnerstvo Petrosa Statisa”, da skupa preuzmu Pobjedu.

Tada je za privatizaciju državne novine bio zainteresovan još jedan Đukanovićev prijatelj, Fahrudin Radončić, odnosno njegov bosanski Avaz. Radončić je prethodno za Monitor kazao da nije zainteresovan za državnu novinu „jer je neprofitabilna, u ogromnim dugovima i nije lider na tržištu”. Za budućeg vlasnika Pobjede tada su mogle biti interesantne njene vrijedne nekretnine u centru grada, pod uslovom da se sa Vladom dogovorio o smanjenju dugova, što nije bilo nemoguće ni prvi put. Radončić je tada preuzeo tendersku dokumentaciju. Na kraju je ipak odustao. Zašto ne zna se.

Sada je Pobjeda u stečaju, što mijenja pravila igre, pa tender ne mora biti raspisan. Ipak sagovornici Monitora ukazuju da se neposrednoj pogodbi kao vidu prodaje po Zakonu o stečaju pribjegava tek nakon što se iscrpe druge mogućnosti, pa i prodaja putem tendera. Izgleda da se nije razmišljalo o drugim partnerima.

Statis je, preko svoje kompanije Adcapital Montenegro, tokom 2013, u nekoliko mjeseci kupio 15 odsto akcija Kombinata aluminijuma. Vlasnik je firme Adriatic properties 2, koja je jedina opštini Budva dostavila ponudu da sa lokalnim vlastima gradi vile na Svetom Stefanu. Na svadbi Statisa, u Crnoj Gori, u svatovima je prema pisanju medija navodno bio i Milo Đukanović. Statis stoji i iza kompanije Balkan energy koja je učestvovala u kupovini Rudnika uglja u Beranama, a za koju je više izvora tvrdilo da je firma familije Đukanović. Član odbora direktora Statisove Balkan energy 2009. godine bio je Predrag Drecun, koji je bio direktor Prve banke, u vlasništvu braće Đukanović. Da se radi o tješnjoj saradnji Đukanovića i njegovih sa Grcima, ukazuje i to da su akcije First financial banke (FFB), koja je bila u većinskom vlasništvu Restisa, kupili Statis i Drecun.

Ima još znakova da se prodajom Pobjede ništa neće suštinski promijeniti na medijskoj sceni, na kojoj je ta novina služila kao sredstvo napada na kritičare Đukanovićevog režima. Možda će se to ubuduće samo raditi u svilenim rukavicama. Prema izvorima Monitora, u Pobjedi se govori da bi direktor državne novine, ako je preuzme Media Nea, navodno mogao biti Draško Đuranović, urednik portala Analitika i član Savjeta RTCG. Đuranović je ovih dana i viđan u državnoj novini.

Đuranović je bio direktor WAC-a za Crnu Goru, medijskog koncerna koji je povezivan sa Stankom Subotićem i njegovim pokušajima da kupovinom ućutka medije koji nijesu po ukusu njega i njegovog prijatelja sa crnogorskih optužnica, crnogorskog premijera, što je Subotić demantovao. Đuranovićeva Analitika istakla se više puta u hajkama protiv Đukanovićevih kritičara, kao fina ruka koja pokazuje put pravdanja zločina.

Đuranović ili neko iz druge ekipe režimu odanih novinara, privatna ili državna, svejedno je, Pobjeda je – Đukanovićeva.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

DRUŠTVO

KONTROLA DRŽAVNIH PREDUZEĆA: Prepuštena sama sebi i partijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U nekim preduzećima pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta mijenjani su više puta tokom jednog mjeseca. ,,Kada čitate uslove za obavljanje pojedinih poslova, bude jasno fingiranje i način zapošljavanja, kaže Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a

 

 

Državna preduzeća prepuštena su samima sebi i država ni zakonski ni suštinski ne kontroliše ono što je državni udio, tj. vlasništvo, zaključak je istraživanja 177 državnih i opštinskih preduzeća koju je uradio Centar za građanske slobode (CEGAS).

CEGAS je u februaru uputio na adrese 177 državnih i opštinskih preduzeća zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kojim su tražili da im se dostave podaci o broju zaposlenih, zaključno sa 31. decembrom 2023. godine. Pored toga, traženi su i pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, uslovima i načinu korišćenja službenih vozila, o uslovima i načinu zapošljavanja.

Sva ova pitanja odnose se na preko 20 hiljada zaposlenih koji rade u državnim i opštinskim preduzećima.

Od ukupnog broja preduzeća, 52 odsto njih nije odgovorilo na zahtjev za slobodan pristup informacijama. Ispostavilo se da javna preduzeća različito tumače i odnose se prema Zakonu o SPI, pa su neki objašnjavali da nijesu u zakonskoj obavezi da to urade, dok drugi uopšte nijesu odgovarali na zahtjev.

,,Ukidanjem Zakona o javnim preduzećima, i njihova ‘zavisnost’ od Zakona o privrednim društvima, pravno dozvoljava potpune praznine, kada je odgovornost javnih preduzeća u pitanju. Naše istraživanje je pokazalo koliki je broj onih koji su u zakonskom roku odgovorili na Zahtjev o slobodnom pristupu informacijama, gdje brojka svakako nije pohvalna, ali ne čudi u odnosu na zakonska rješenja. Neki su tražili ‘pravni interes CEGAS-a’, dok su drugi tajnim proglašavali i interna akta, koja bi očekivali na sajtu tih preduzeća (Rudnik uglja, Pljevlja)”, kaže za Monitor  Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica CEGAS-a.

Bilo je i presedana, pa su dokumenta lično dostavljana u kancelarije ove nevladine organizacije. Odgovor na  SPI za kompaniju Zeta Energy nepoznato lice bacilo je na sto zaposlene u organizaciji uz pitanja: ,,Čime se vi bavite, ko vam je direktor?”, pa još ,,Ne treba da se bavite ovim stvarima i ovim poslom, batalite ta posla, to je vaš način da iznuđujete novac”.

Zeta Energy je preduzeće čiji je 51 odsto vlasnik Elektroprivreda Crne Gore (EPCG). CEGAS je zbog ovog incidenta podnio prijavu protiv NN lica zbog zastrašivanja.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE IGORA KRSTOVIĆA: Jedna lasta ne čini proljeće

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zanimljivo je da su Krstoviću lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci,  u novembru prošle godine, bezuspješno tražen

 

Još jedan, kako to stoji u zvaničnom saopštenju Uprave policije, visokorangirani pripadnik organizovane kriminalne grupe našao se iza brave. Riječ je o 38.godišnjem Igoru Krstoviću. Zanimljivo je da su mu lisice na ruke stavljene u ponedjeljak u Budvi, gdje je prije samo par mjeseci, tačnije u novembru, bezuspješno tražen.

Više sreće su tada službenici policije imali u pronalasku i hapšenju njegovih sugrađana Saše Anđušića i Borisa Dobrovića. Akcija je tada izvedena po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, ali o njenim detaljima nije bilo zvaničnog saopštenja. Kratko je tada iz SDT-a saopšteno da “radi zaštite interesa postupka neće obavještavati javnost u ovom trenutku o mjerama i radnjama koje se preduzimaju, ali ćemo blagovremeno dati saopštenje čim se za to stvore uslovi”.

Više podataka se  nije moglo dobiti ni nakon hapšenja Krstovića. Dan nakon hapšenja Krstović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao  krivicu. Da nije kriv ponovio je i u podgoričkom Višem sudu pred sudijom za istragu koji mu je odredio pritvor do 30 dana.

“Iznio je odbranu i negirao da je počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret”, kazao je Krstovićev advokat Danilo Mićović, koji nije želio da iznosi detalje sa saslušanja jer je, rekao je on, postupak tajan.

„I.K. se potraživao po potjernici NCB Interpola Podgorica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i više krivičnih djela iz oblasti pranja novca, kao i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Radi se o visokorangiranom pripadniku jedne kriminalne grupe koja je sprovodila kriminalne aktivnosti na teritoriji Crne Gore, saopšteno je iz policije u kasnim večernjim satima.

Iste večeri, poslije 22.30 stigla je pohvala od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

„Uspješno lociranje i hapšenje međunarodno traženog visokorangiranog člana kriminalnog klana, rezultat je izuzetne saradnje i profesionalnosti službenika Sektora za borbu protiv kriminala i Odjeljenja bezbjednosti Budva, uz podršku Specijalnog policijskog odjeljenja. Ovo hapšenje pokazuje visoku posvećenost i efikasnost naših službi u borbi protiv organizovanog kriminala, navodi se u saopštenju dostavljenom iz Šaranovićevog kabineta.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KOLAPS ZIMSKE TURISTIČKE SEZONE: Uzdanje se u nebo i državnu kasu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ove godine nije bilo ni jednog skijaškog dana, pa su i prihodi  daleko od planiranih. Zbog toga će biti neophodna državna pomoć. Makar dok se ne postave sistemi za  vještačko osnježavanje koji, za sada, nijesu instalirani ni na jednom skijalištu

 

 

Državno  preduzeće Skijališta Crne Gore (SCG) je, tokom januara i februara, od prodaje usluga ostvarilo jedva preko pet odsto prihoda planiranih za taj period Finansijskim planom za 2024. godinu. Precizno: prihodovano je svega 45 od planiranih 880 hiljada eura. I od ugostiteljskih usluga prihodovali su tek nešto više od 50.000 eura, dok je planom bilo projektovano devet puta više. Prihoda od naplate parkinga nijesu imali, a minimalni su i prihodi od zakupa poslovnog inventara i opreme (iznajmljivanje skijaške opreme i sanki).

Izvršni direktor Đuro Milošević objašnjava kako na Ski centru Kolašin 1600, jedinom koji funkcionište u okviru tog preduzeća, nije  bilo ni jednog skijaškog dana. Sve to će imati, kaže, ozbiljne posljedice po poslovanje preduzeća, ali i „nametnuti kao prioritet ubrzanje procesa izgradnje sistema vještačkog osnježavanja“. Jedino tako, tvrdi Milošević,  izbjeći će se opasnost da se slična situacija ponovi narednih godina.

„Skijaška sezona, ako je možemo nazvati skijaška, primiče se kraju a Ski centar Kolašin 1600 nije imao ni jedan dan skijanja. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo dovoljno padavina da se skijaške staze pripreme za skijanje, a na skijalištu  nema izgrađenog sistema za vještačko osnježavanje. Skijališta u regionu, koja su imala iste atmosferske uslove, a imaju izgrađene sisteme za vještačko osnježavanje, otvorili su sezonu skijanja sredinom decembra prošle godine i ona još traje“, navodi izvršni direktor SCG.

Prema njegovim riječima, posljedice ovakve sezone uveliko se osjećaju u SCG i cijeloj kolašinskoj turističkoj privredi. O tome je nedavno obavijestio i kolašinski lokalni parlament  koji je, na incijativu preko 200 Kolašinca, raspravljao  o mogućnosti da se planirani projekat zahvatanja vode sa rijeke Ljevaje odloži dok se ne ispitaju mogućnosti „jednostavnijeg i jeftinijeg“  snabdijevanja vodom dva planinska centra na Bjelasici.

„Posljedice će se osjetiti posebno početkom sledeće zimske sezone, koju će biti jako teško pripremiti i privući goste, nakon ovako loše reklame. Jedino izgradnjom sistema za vještačko osnježavanje, u svemu poštujući važeću plansku dokumentaciju, Skijališta CG mogu biti konkurentna sa skijalištima u regionu i imati garantovanu skijašku sezonu“, zaključuje Milošević.

On, za sada,  ne pominje neophodnost  državne pomoći na koju su u tom preduzeću navikli, kad god podbaci sezona ili kad se finansijski plan pokaže kao preambiciozan. Međutim,  njegovi saradnici su, nedavno, na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, kazali da će pomoć države biti neophodna. Navodno, već su se obratili i resornom Ministarstvu, jer kako je rekla Tanja Vukić iz SCG, bez te pomoći neće dalje moći da funkcionišu. “Sada radimo na pripremi ljetnje turističke sezone i činimo sve što je do nas, ali nam je neophodna finansijska pomoć za ogromne gubitke koje smo pretrpjeli. Nadamo se da će Ministarstvo imati sluha i izaći nam u susret”, istakla je Vukić.

SCG su, gotovo od  osnivanja, dobijali pomoć države. Ona je u 2017. godini bila oko 120.000 eura, a naredne duplo više.  Blizu 660.000  bila je podrška SCG iz državne kase 2019. godne, a 2020. je premašila milion eura, koliko je bila i godinu kasnije.

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK)  prošle godine, nakon ispitnog postupka, donijela je odluku da je taj vid podrške države preduzeću u skladu sa zakonom. Početkom 2021.  godine, AZK je resoru Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma naložila da ne daje pomoć SCG dok se ne okonča ispitni postupak. U okviru SCG su skijališta Kolašin 1600, Cmiljača, Žarski, Torine, Jelovica, planinski centar Komovi i Eco Adventure park Komovi.  Za sada radi samo kolašinsko skijalište u koje su uložene desetine miliona.

Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara  Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Nedavno su iz Ministarstva turizma saopštili da je  u planu nastavak aktivnosti i radova na pomenutim ski centrima kako bi se oni konačno priveli namjeni. Dalji planovi za Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će, tvrde u resornom Ministarstvu, Ski centar dobiti na kvalitetu dodatnom ponudom.

Ni jednog skijaškog dana nije bilo ni na ski centrima Vučje i Durmitor. Iz tih skijališta objašnjavaju  da su pretrpjeli ogromnu štetu tokom dosadašnjeg toka zimske turističke sezone. Marinko Purić, izvršni direktor Ski centra Durmitor kaže da je svima  jasno da je zimska turistička sezna propala i da od planiranih 90 skijaških dana nije bilo nijednog. “Nalazimo se jako teškoj finansijskoj situaciji, uložili smo sve napore i sva moguća sredstva, ali nam nedostatak sniježnog pokrivača nije išao na ruku. Naši gubici su nenadoknadivi”, kazao je on na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva PKCG.

Na tom skijalištu je napravljena akumulacija za vodu neophodnu za vještačko osnježavanje. Nezvanično se  pominje instaliranje sniježnih topova do sljedeće zime, ali se za sada ne zna ko će to da radi i da finansira.

Prema dokumentima koje je država, očigledno, zanemarila kad je odlučivala o ulaganjima u skijališta, vještački snijeg će biti neophodan na mnogim crnogorskim planinama. Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena je modelska reanaliza zimskih sezona (2002.-2004.) koja je ukazala na rizike od velikih ulaganja u skijaški turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom Hidrometeorološkog zavoda.

U Nacionalnoj strategiji za klimatske promjene iz 2015. godine  piše da su klimatske promjene najveća prepreka razvoju zimskog turizma u Crnoj Gori.U tom dokumetu piše da će se sniježne padavine do 2030. godine smanjiti za 25 odsto, a zatim i za 50 procenata. Strategija predlaže pomjeranje skijaških staza na visine iznad 1.800 metara i više ulaganja u sisteme za vještački snijeg.

                                                                   Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo