Povežite se sa nama

OKO NAS

POVRATAK AZILANATA SA CRNOGORSKOG SJEVERA: Danke Dojčland

Objavljeno prije

na

„Hvala Vladi Njemačke”, kažu mladi supružnici iz Berana koji su u toj zapadnoevropskoj državi proveli više od pola godine. Sa četvoro djece oni su u Njemačku pošli polovinom prošle godine, u talasu koji je tada zahvatio sjever Crne Gore. Otišli su praktično bez eura u džepu i s kreditima koje je trebalo vraćati, a sada su po povratku izmirili sve dugove i ostalo im je za život dostojan čovjeka.

„Za pola godine uštedjeli smo toliko, koliko se ovdje ne može zaraditi za dvije-tri godine. I proživjeli smo kao ljudi. Željeli smo da ostanemo, ali je migrantska kriza poremetila sve naše planove pa smo bili prinuđeni da se vratimo u Crnu Goru”, kaže Z.M.

Supružnici objašnjavaju da su u Njemačku otišli turistički i tamo ostali kao i svi drugi, tražeći azil.

„Proveli smo prvo vrijeme u kampu. Pošto smo imali malu djecu, vrlo brzo smo dobili smještaj u kući koju smo dijelili s još dvije porodice. Tu smo živjeli čitavo vrijeme. Dobijali smo sve što nam je potrebno i imali zdravstvenu zaštitu. Njemačka nam je za to vrijeme pružila sve što nikada nijesmo imali u Crnoj Gori”, pričaju oni.

Ovih se dana u Njemačkoj, prema informacijama iz nevladinog sektora koji prati ovu problematiku, vrši ubrzana priprema za masovni povratak ljudi iz država Balkana, među kojima su i crnogorski građani.

Navodno ih, kako su prenijele neke porodice koje se nalaze u azilu, bukvalno na ulici zaustavljaju i traže od njih da potpišu da se odmah dobrovoljno vraćaju nazad u svoje države.

,,Takođe su nam kazali da u prihvatnom centru Clausmoorof, koji se nalazi u Njemačkom gradu Gifhorn u pokrajini Donjoj Saksoniji, gdje je smješteno više od dvjesta azilanata iz država Balkana, među njima i crnogorski građani, socijalni radnici vrše pritisak na sve azilante da potpišu da će se dobrovoljno vratiti u svoje države, kako bi što prije oslobodili ovaj prihvatni centar za azilante iz Sirije. To je je izazvalo negodovanje azilanata s Balkana, koji nikom nijesu dozvoljavali da uđe u njihove prostorije gdje borave s porodicama”, prenijeli su mediji saopštenje iz nevladinog sektora.

Sve govori u prilog tome da se Njemačka suočava s najvećom izbjegličkom krizom, odnosno da se priprema za veliki talas migranata, koji treba tek da stigne u ovu državu, pa im je svako mjesto u izbjegličkim kampovima izuzetno važno.

U Crnu Goru su se, prema podacima Savezne kancelarije za migracije i izbjeglice, koji su dostavljeni NVO Euromost, u 2015. godini i januaru 2016, dobrovoljno vratile 782 osobe.

U prethodnoj godini, prema ovim podacima, u Njemačkoj je bilo 4.311 tražilaca azila iz Crne Gore, što znači da se tamo, samo iz te godine, još nalazi oko 3.000 crnogorskih građana. Njemačka sada planira da ih sve vrati.

,,Interesantno da se sve češće javno oglašavaju pojedinci iz izvršne vlasti, odnosno predstavnici Vlade, političkih partija i Skupštine, da će država pomoći našim građanima koji se vraćaju iz azila, iako od te pomoći još nema ništa. Crnogorske vlasti i dalje okrivljuju druge za loše ekonomsko stanje i masovni odlazak svojih građana, zaboravljajući da su upravo oni građane sjevera doveli u tešku ekonomsku situaciju”, kažu u nevladinom sektoru.

Podaci su više nego zabrinjavajući. Samo u ovom regionu Crne Gore preko 17.000 građana živi od materijalnog obezbjeđenja, više od 13.000 je nazaposleno, a oko sedam hiljada je posljednje četiri godine odselilo prema unutrašnjosti države.

Prema evidenciji koja je od početka migrantskog talasa vođena u NVO sektoru, Crnu Goru je samo u 2015. godini napustilo više od 6.000 stanovnika u potrazi za boljim životom.

Da sjever lagano odumire govore i podaci iz mojkovačke opštine, gdje je, osim problema iseljavanja, evidentirano i prisustvo takozvane bijele kuge, odnosno smanjenja broja stanovnika.

Statistika govori da je duplo više Mojkovčana prošle godine sahranjeno nego što je rođeno. Samo iz gradske kapele, minule godine Mojkovčani su, kako su mediji prenijeli saopštenje tamošnjeg komunalnog preduzeća koje gazduje tim objektom, na onaj svijet ispratili 85 sugrađana. Još pedesetak Mojkovčana ispraćeno je iz seoskih kapela.

Na drugoj strani, prema podacima lokalne uprave, rodilo se samo 65 beba, to jest jedva dva buduća odjeljenja, za tri nekada prepune osnovne škole. Naravno, pod uslovom da svi ostanu u Mojkovcu, u šta je teško povjerovati. Neko je prebrojao da u tom malenom gradu s oko osam hiljada stanovnika, ima skoro dvije hiljade neženja.

Prema zvaničnim podacima, broj zaposlenih u Beranama je 4.362, s prosječnom platom od 438 eura, što je manje od državnog prosjeka za čak 46 eura ili skoro 10 odsto. Statistika govori i da je broj penzionera u Beranama bio 5.921, a prosječna penzija 218 eura. To je za 55 eura ili 20 odsto manje od državnog prosjeka.

Tužna je i slika socijalnih davanja. Statistički podaci kažu da je broj korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice, ili socijalne pomoći u ovom gradu 1.476. Ako se taj broj pomnoži sa članovima porodica, nosilaca socijalnih primanja, onda se može precizno konstatovati da od socijale u gradu na Limu živi 4.662 stanovnika.

Od nekadašnjih desetak hiljada zaposlenih, u privredi u Beranama danas radi pedeset radnika u fabrici eksploziva Polieks i stotinu u Rudniku mrkog uglja. To je čitava radnička klasa u gradu na Limu i dio priče koji statistika ne može da iskaže.

Slično je ili još gore i u drugim gradovima na sjeveru. Sve je to uticalo da početkom prošle godine krene veliki talas crnogorskih građana u potragu za korom hljeba prema Njemačkoj i drugim razvijenim zapadnoevropskim državama.

Monitor je stupio u kontakt i sa jednim bračnim parom iz Petnjice koji, uprkos svemu što se sada dešava, ne razmišlja o povratku u Crnu Goru. Oni smatraju da se u međuvremenu nije ništa promijenilo što bi moglo biti motiv da počnu da razmišljaju o domovini.

„Mi znamo da domovina ne misli na nas. Shvatili smo da je domovina tamo gdje je dobro i sigurno. Sjetili su nas se sada kada se približavaju izbori, pa šalju abrove preko svojih medija da nas na povratku čeka cvijeće. Možda se neko i prevari. Mi, ako budemo mogli da ostanemo, nećemo se vraćati”, kaže čovjek koji ne želi da otkriva svoj identitet.

On priznaje da je sve do odlaska u Njemačku bio glasač vladajućih partija.

„Supruga i ja smo uvijek bili lojalni glasači DPS-a, ali od toga nijesmo nikad vidjeli koristi. Ja sam radio kod privatnika na crno, i tako smo sastavljali kraj sa krajem. Bio sam patriota sve do trenutka dok mi djeca nijesu ostala gladna, a države nije bilo da mi pomogne. Čak i da nas odmah vrate, ni ja ni supruga više nećemo izlaziti na izbore”, ogorčeno priča taj Petnjičanin.

Čitave porodice krajem 2014. godine i sve do polovine prošle godine pakovale su kofere i od socijalne bijede spas tražile u zapadnoevopskim zemljama – najviše iz Rožaja, Berana, Petnjice, Gusinja, Bijelog Polja, Pljevalja. Računica je bila jasna, kao u priči koju je Monitoru na povratku iz Njemačke ispričao bračni par iz Berana. Ako im i ne bi uspjelo da ostanu duže, za nekoliko mjeseci rada ili socijalnih primanja na zapadu oni će zaraditi mnogo više nego u Crnoj Gori za godinu ili dvije.

Valja se prisjetiti, bilo je koliko juče. Njihove potresne ispovijesti na odlasku bilježili su samo nezavisni mediji i nevladin sektor. Državni i paradržavni mediji su, baš kao i Vlada, „glasno ćutali”. Sada su upravo režimski mediji pokrenuli priču da Crna Gora spremno dočekuje azilante da se vrate u domovinu i uredno ih prebrojavaju.

Ušli smo u izbornu godinu. Centralne vlasti šalju u svijet uljepšanu, ili kako se to obično kaže, virtuelnu sliku stvarnosti. Počelo je predizborno krečenje, ali se statistika ne može uljepšati. Na sjeveru živi 40 odsto nezaposlenih i 60 odsto siromašnih u državi. Te činjenice ne može prefarbati nijedna DPS disperzija.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

SPORA ZAMJENA AZBESTNO-CEMENTNIH CIJEVI: Prijeti li Primorju nestašica vode

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pored smanjenja izdašnosti vodoizvorišta Bolje sestre, enormni gubici na vodovodnoj mreži ugrožavaju snabdijevanje vodom. Problem je najizraženiji na Primorju. Projekat zamjene azbestno-cementnih cijevi koji bi smanjio gubitke počeo je prije pet godina ,ali sporo napreduje

 

,,I ove godine je bilo problema u snadbijevanju vodom na primorju. Imamo doseljavanje 100.000 ljudi na Crnogorskom primorju. Oni su svi potrošači. Sada Budva i primorske opštine troše svaki mjesec kao nekada u sezoni. Više nemamo sezonu samo dva, tri mjeseca, za nas je sezona čitave godine. Prije je to bilo naprezanje tri mjeseca, sada je stalno”, kaže za Monitor Gojko Obradović iz Vodovoda Budva.

Pored smanjenog kapaciteta vodoizvorišta Bolje sestre, zbog krađe pijeska i šljunka iz Morače, glavni problem primorskih i ostalih opština u Crnoj Gori su enormni gubici vode na vodovodnoj mreži.

,,Gubici na vodovodnoj mreži su u prosjeku preko 60 odsto, u zavisnosti od opština od 50 do 70 odsto”, kaže za Monitor Milan Bulatović, predsjednik Udruženja vodovoda Crne Gore. Objašnjava da je upotrebna vrijednost cijevi u većini crnogorskih vodovoda odavno istekla, rok trajanja im je 35 godina, a diljem Crne Gore su u  upotrebi i one stare po 60 godina.

Udruženje vodovoda Crne Gore, koje okuplja sva crnogorska vodovodna preduzeća, u junu 2018. počelo je da priprema projekat „Zamjena azbestno-cementnih cijevi u vodovodnim mrežama Crne Gore“. Glavni cilj projekta je smanjenje gubitaka vode u vodovodnim sistemima širom Crne Gore, povećanje sigurnosti vodosnabdijevanja i omogućavanje značajnog povećanja ekonomičnosti poslovanja vodovodnih preduzeća u svim gradovima, čime se sprovode uslovi iz poglavlja 27 zaštite životne sredine EU.

Jedan od naznačenih ciljeva je i da se obezbjeđuje zdravstvena zaštita stanovništa“. Naime, u Crnoj Gori imamo vodovodnu mrežu od preko 600 kilometara cijevi napravljenih smješom azbestnih vlakana i cementa, materijala koji su izbačeni iz upotrebe u Evropskoj uniji još 2005. godine. U Crnoj Gori zabrana stavljanja u promet i upotrebu azbesta uvedena je Zakonom o životnoj sredini iz 2016.

Iako se u rješavanju ovog problema krenulo prije pet godina, nije se daleko odmaklo. Zahvaljujući podršci Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), tokom 2019. godine izrađeni su projektni zadaci za 21 opštinu, koji su neophodni za izradu glavnih projekata rekonstrukcije azbestno-cementnih cijevi. Prikupljeni su podaci o ukupnoj dužini azbestnih cijevi u gradskim vodovodima koja iznosi preko 600 kilometara. Privilegiju da ne piju vodu iz azbestno-cementnih cijevi imaju samo stanovnici Plužina i Petnjice.

Prije dvije godine aktuelna je bila priča o izradi glavnog projekta za zamjenu cijevi na teritoriji cijele države, ali je brzo utihnula. ,,Vrijednost glavnog projekta je u tom trenutku bila 600.000 eura”, navodi Obradović koji je u ovaj projekat uključen od samog početka. On iznosi da kada su prije šest godina razgovarali sa Kinezima, koji su bili zainteresovani za taj projekat, cijena zamjene je bila oko 120 miliona za preko 600 kilometara cijevi. Međutim, po sadašnjim uvećanim cijenama računa se da će cijena zamjene iznositi do 200 miliona eura. Obradović ističe da za ovakve projekte postoje grantovi, nepovratna sredstva, Evropske unije koja idu i do 70 odsto vrijednosti projekta.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SUŠE SE CRNOGORSKE ŠUME: Gubimo li bitku sa potkornjakom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz požare, nelagalnu i neplansku sječu, sve ozbiljniji danak u šamama na sjeveru uzima i insekt potkornjak. Prošle godine, iz razloga koji još nijesu utvrdili u Upravi za gazdovanje šumama i lovištima, osušeno ili u fazi sušenja bilo je blizu 12.000 metara kubnih drvne mase. U fazi degradacije je oko petina crnogorskih šuma

 

Prema procjeni Uprave za gazdovanje šumama i lovištima,  oko 20 odsto šumskih sastojina u Crnoj Gori u raznim je fazama degradacije. U Izvještaju  o zdravstvenom stanju šuma za prošlu godine  nema preciznih podataka o tome koliko su, uz požare nelegalnu i neplansku sječu, na uništavanje šuma uticali  insketi, a među njima najopasniji, takozvani, potkornjak. Međutim, u  tom dokumentu Uprava se pohvalila aktivnostima koje su preduzete ili se planiraju na suzbijanju te štetočine, koja uzrokuje ubrzano i masovno sušenje stabala.

Prema podacima iz Izvještaja, moglo bi se zaključiti da nadležni  dobijaju bitku sa insketom koji je napao šume u skoro svakoj sjevernoj  područnoj jedinici Uprave. S druge strane,  ekološki aktivisti tvrde da je stanje alarmantno, a napredovanje tog insketa u šumskim sastojinama odavno  izmaklo kontoli.

“Ako pitate nadležne – sve je u redu  sa našim šumama. Situacija nije alarmantna. Postavljati po 40 feromonskih zamki, na teritoriji na kojoj ozbiljne države postavljaju po 1.500 da se odbrane od potkornjaka i, generalno,  nerad institucija, dovešće nas u situaciju da postanemo pustinja”, napisao je na svom Facebook profilu ekološki i građanski aktivista Aleksandar Dragićević.

On je objavio i fotografije koje, kako tvrdi, pokazuju da potkornjak  uzima golem danak u šumama na sjeveru države.  Dragićević tvrdi da je Uprava postavljala feromonske zamke proizvedene prije sedam godina, to jest, kojima je rok istekao prije pet godina.  Da imaju slična saznanja, saopštili su, minulog mjeseca,  i iz Agencije za zaštitu životne sredine.

“U ovom trenutku, Uprava za šume postavlja feromonske zamke kojima je rok istekao prije pet godina i  one ne funkcionišu. Postavljaju se čisto zato da se može reći da se nešto radi. U Nacionalnom parku Tara u Srbiji, za pet godina, u feromonske zamke uhvatilo se preko 70 miliona potkornjaka, od čega samo 2014. godine preko 33 miliona. Poslije toga, broj potkornjaka opada. Stižu nam fotografije iz cijele Crne Gore na kojima se vide ogromne površine  šume koje se suše. Ovo je ogroman rizik za pojavu šumskih požara a potom i erozije…”, zaključuje Dragićević.

Iz Uprave su takve tvrdnje nazvali zlonamjernim i manipulacijom, i pohvalili se da su, tokom prošle godine, “na  brojnim lokalitetima postavljene feromonske klopke i feromonski preparati za utvrđivanje brojnosti potkornjaka”. Klopke su, navodno, postavljene u područnim jedinicama Pljevlja, Žabljak, Plužine, Bijelo Polje, Berane, Rožaje, Mojkovac, Plav, Gusinje, Nikšić, Andrijevica i Šavnik.

“Zaštita šuma od štetnih insekata u 2022.godini, sprovodila se i kroz preduzimanje mjera zaštite protiv malog šestozubog smrčevog potkornjaka (Pityogenes chalcographus), velikog osmozubog smrčevog potkornjaka (Ips typographus l.), krivozubog jelinog potkornjaka (Pityokteines curvidens), šestozubog borovog potkornjaka (Ips sexdentatus) i trozubog borovog potkornjaka (Ips acuminatus). Svake godine se nabavljaju feromonske klopke i feromonski preparati za sve područne jedinice, utvrđuje brojnost tih štetnih insekata i intenzitet napada sa ciljem blagovremenog otkrivanja gradacije sipaca potkornjaka”, piše u Izvještaju .

Kontrola brojnosti potkornjaka, objašnjavaju,  svodila se na postavljanju klopki i preparata na najugroženijim mjestima i redovno se evidentirao broj klopki, datum postavljanja feromonskog preparata i nihova zamjena i broj ulovljenih insekata.  U šumama u državnom vlasništvu ukupno su postavljene 302 klopke,  a oko 138 u područnoj jedinici Pljevlja, gdje je intenzitet napada bio najveći posebno u gazdinskoj jedinici Ljubišnja. U toj gazdinskoj jedinici, konstatuju iz Uprave, problem je eskalirao, prije svega zbog “dugogodišnjeg neblagovremenog uklanjanja “sanitara”.

To je, kažu, prouzrokovalo invazije napada potkornjaka koji je sada i primarni uzročnik sušenja stabala smrče i jele. Minule godine, u skladu sa preporukom Komisije, formirane na incijativu  Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, postavljeno je i dodatnih  69 feromonskih klopki u toj gazdinskoj jedinici. Navodno, to je dalo rezultate, pa je stanje šuma u tom području  na znatno boljem nivou. No, uprkos zvanično ohrabrujućim rezultaitima u borbi s potkornjakom prošle godine, u avgustu su iz Uprave kazali da su šume u šest sjevernih opština  na udaru tog štetočine.

“Neprocjenjive su štete u šumama u sjevernom dijelu Crne Gore koje pokušavamo da saniramo, ali dosta neuspješno. Potkornjak je zahvatio područje u proljećnom dijelu godine, tako da se sada pokazuju njegovi efekti. Pozivam  sve građane da pokušaju da nam pomognu i da nam jave ako se u njihovim privatnim šumama ili u blizini njihovih kuća i imanja nalaze stabla napadnuta tim insektom”,  apelovao je, prije nekoliko sedmica,  šef područne jedinice iz Rožaja Alen Kalač.

Komisija Uprave je potom utvrdila da su insektom napadnute pretežno šume smrče i da su ogromne površine zahvaćene. Najavljeno je da će početi sječu, na lokacijama  gdje se brojna stable zahvaćena potkornjakom.

Prema zvaničnim podacima, lani je u fazi sušenje ili osušeno bilo blizu 12.000 metara kubnih drvne mase na sjeveru države. Gotovo polovina te količine odnosi se na 10-ak gazdinskih jedinica u Pljevljima. Po količini suvih stabala prednjače i Berane, Plav, Rožaje…U prvom kvartalu ove  godine evidentirana je, takođe,  znatna količina drvne mase koja je u fazi sušenja ili suva. S obzirom da nije utvrđen konkretan uzrok sušenja šuma u ovim područnim jedinicama, hitno se, tvrde iz Uprave,  pristupilo postavljanju feromonskih klopki.

“U narednom periodu biće obiđen  teren i pokušaćemo utvrditi uzrok ove pojave, kao i dati  preporuke za postupanje. Takođe, u pravcu utvrđivanja uzroka pojave sušenja šuma, potrebno je angažovanje naučnoistraživačkih institucija iz oblasti šumarstva”, najavljuju nadležni za crnogorske šume.

Sa više naučnih skupova iz regiona je poslata poruka da će povećanje prosječne temperature vazduha iz godine u godinu dovesti do rizika od masovnije pojave potkornjaka. Problem sa tim štetočinom imaju i na Kopaonku, na Tari, ali i u pojedinim djelovima Hrvatske. Minulih sušnih godina “učinke” tog insketa u šumama Bosne i Hercegovine nazivali su elementarom nepogodom, a prije 10 godina potkornjak je uništio oko 10.000 kubika drvne mase  u toj zemlji. Crna Gora, ipak, prednjači po šteti koju trpe njene šume.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

SLUČAJ DOMEN: Presudi.me

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada i kompanija sa većinskim američkim kapitalom DoMEn ušle su u sukob oko kontrole nad poslom registracije crnogorskog internet domena .me. Čeka se odluka Prvrednog suda na koji pritisak vrše obje strane u sporu

 

Početkom mjeseca Privredni sud je usvojio prigovor države Crne Gore i ukinuo odluku kojom je bilo zabranjeno spovođenje Javnog poziva za izbor Agenta registracije domena u okviru nacionalnog internet domena Crne Gore. Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje.

Čeka se nova odluka Privrednog suda oko sukoba u koji su ušle Vlada i kompanija sa većinskim američkim kapitalom DoMEn oko kontrole nad poslom registracije crnogorskog internet domena .me. Ovaj domen je  internacionalno atraktivan zbog njegovog značenja na engleskom jeziku (me – ja, meni: love.me, buy.me…), kao i sličnog značenja na nekim drugim svjetskim jezicima a i regionalnim – voli.me, vidi.me…

Posljednja odluka je suprotna od one koju je isti sud donio u julu, a kojom se Crnoj Gori i Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma zabranjuje spovođenje pomenutog Javnog poziva. Privredni sud je tada ekspresno donio odluku o zabrani, a iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma su oštro reagovali prozivajući predstavnike pravosuđa koji se ,,bez griže savjesti stavljaju na raspolaganje zastupnicima privatnog interesa nasuprot javnom, a to je da bez pravnog osnova na neodređeno vrijeme, dok se vode beskrajni parnični postupci, raspolažu imovinom građana Crne Gore i od te imovine ubiraju prihode”.

U suštini spora je osam miliona eura koliko se godišnje prihoduje iz ovog rastućeg biznisa. Kompanija DoMEn ima namjeru da i nakon 15 godina nastavi da upravlja ovim resursom  još 10 godina.

Cijela priča je počela kada je nakon sticanja nezavisnosti Crnoj Gori dodijeljen internet domen .me. U početku, glavni registrator ovog domena bio je Univerzitet Crne Gore  koji je uspostavio rad domena i registrovao nekoliko domena od državnog značaja za Crnu Goru. I pored toga što mnoge države ovaj profitabilan i siguran posao zadržavaju za sebe, Crna Gora se tada odlučila da izabere agenta, koji će ubirati prihode od registracije i procenat plaćati državi.

Ugovor o Agentu registracije domena „me“ je u ime tadašnje vlade novembra 2007. godine potpisao njen potpredsjednik Vujica Lazović. Jedan od potpisnika bio je i Oleg Obradović, kao  suosnivač firme Me-net, koja je sa renomiranim kompanijama u ovoj oblasti Godaddy i Afilias Limited osnivač firme DoMEn, sa kojom je zaključen Ugovor o Agentu registracije domena me.

Obradoviću se, inače, sudi pred Višim sudom u Podgorici pod optužbom da je kao jedan od čelnika Telekoma zloupotrijebio službeni položaj prilikom njegove prodaje.

Prvi ugovor je glasio na pet godina, da bi Lazović juna 2012. godine sa kompanijom potpisao novi aneks, kojim je produžen rok trajanja ugovora za punih deset godina, odnosno do kraja marta ove godine.

Da je država u ovom poslu pretrpjela višemilionsku štetu tvrdili su 2016. Demokrate, pa su podnijeli prijavu Vrhovnom državnom tužiocu zbog sumnji da je ova firma bila privilegovana, jer je unaprijed bila upoznata sa uslovima tendera.

Ugovorom je predviđeno da  Vlada dobije 33 odsto od osnovnih i 70 odsto od, znatno rjeđih, premijum registracija i razvojnih projekata.

Od 2008. godine, zaključno sa prethodnom, od domena “ME” Vlada Crne Gore je prihodovala 36.907.262 eura. U Crnoj Gori je na kraju prethodne godine bilo aktivno 1.144.455 domena, od čega je od redovne registracije prihodovano 2.697.569 eura, dok je od premijum registracije prihodovano 438.552 eura.

Prema podacima Akcije za socijalnu pravdu za posljednjih sedam godina prihod države od redovnih registracija bio je 16,7 miliona eura, a od premium registracija 1,9 miliona, što je nešto preko 10 odsto od ukupnog prikazanog prihoda od 18,7 miliona.

,,To znači da je u korist države bio da se ugovori što veći procenat od redovne registracije, a ne premium registracija (koje Agent očito nije uspio da razvije, a moguće da mu nije ni bilo u posebnom interesu, jer država od premium registracije dobija 70 odsto)”, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu.

Ugovor sa kompanijom Domen istekao je 31. marta ove godine. Vlada je odlučila da nakon 15 godina promijeni partnera i u junu je raspisala konkurs za novog agenta.

Međutim, iz kompanije DoMEn tvrde da su blagovremeno, devet mjeseci prije isteka ugovora, u maju prošle godine, dostavili Vladi obavještenje o namjeri da ga produže. Iz Vlade nije bio odgovora. ,,Ukoliko Vlada u roku od tri mjeseca od dostavljanja namjere o produženju roka ne dostavi Agentu odgovor, ugovor se produžava pod istim uslovima”, naveli su odredbe ugovora iz kompanije DoMEn.

Predstavnici američkih kompanija saopštili su početkom jula da smatraju da su, neodgovaranjem Vlade, osnovni ugovor i njegov aneks produženi za još 10 godina. Do 2033.

Vlada je sa svoje stane smatrala da je ugovor raskinut, pa su krenuli u proceduru traženja novog partnera. Namjeri Vlade ispriječila se odluka Privrednog suda iz jula. Prije nego što su objavili da će poštovati odluku Suda, u Ministarstvu ekonomskog razvoja su održali sastanak komisije koja je trebalo da sprovede otvaranje ponuda za izbor novog Agenta registracije domena ‘.me’. Sastanku su prisustvovali advokati firmi koje su konkurisale na poziv za izbor novog Agenta.

Iako je je komisija utvrdila da nema uslova za otvaranje ponuda, s obzirom na odluku Privrednog suda, prema tvrdnjama advokatske kancelarija Vujisić i Vukotić, na sastanku je došlo do grubog kršenja procedure i favorizovanja jednog učesnika u postupku.

Ova kancelarija, koja zastupa slovenačkog ponuđača Leonhardt, saopštila je da je tender namješten. Navode da je jedan od članova komisije, savjetnik Ministarstva Hajriz Adrović tražio da advokat ponuđača iz Dubaija dostavi ponudu ,,putem skena”.

,,Ovakvim nezakonitim postupkom iskazana je jasna namjera da se favorizuje jedan ponuđač – konzorcijum iz Dubaija”, naveli su iz kancelarije Vujisić i Vukotić. Oni su podnijeli krivičnu prijavu protiv Adrovića zbog neizvršenja odluke Privrednog suda i zloupotrebe službenog položaja.

Iako se u Ministarstvu erkonomskog razvoja, na čijem čelu je Goran Đurović, u kritici prvobitne odluke Privrednog suda svako malo pozivaju na javni resurs i interes, Vlada nije odlučila da se ovaj značajni resurs vrati državi. Kao i prije 15 godina traži se novi pogodniji agent koji bi raspolagao domenom .me.

A uz to, novom agentu se nude neznatno promijenjeni uslovi od onih koji sada postoje za kompaniju DoMEn. Naime, u javnom pozivu se navodi da je procenat Vlade Crne Gore u ukupnim prihodima od registracije premium domena u visini od najmanje 60 odsto, a da procenat Vlade Crne Gore u ukupnim prihodima od registracije domena koji nijesu premium ili rezervisani u visini od najmanje 35 odsto. Da ponovimo, sada je snazi ugovor kojim  Vlada dobije 33 odsto od osnovnih i 70 odsto od, znatno ređih, premijum registracija i razvojnih projekata.

O privremenoj mjeri kojom je osporen Vladin javni konkurs kao i o tužbenom zahtjevu, kojim kompanija Domen traži da sud potvrdi da je ugovor produžen za još 10 godina do 2023, Privredni sud je zakazao ročište krajem ovog mjeseca.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo