Povežite se sa nama

OKO NAS

POLITIČKA SLAGALICA U ULCINJU: Grad talac centralne vlasti

Objavljeno prije

na

Nakon što su mjesecima odbijali da prihvate prijedloge zamjenika predsjednika Duška Markovića o modalitetu promjene opštinske vlasti u Ulcinju, početkom marta članovi Predsjedništva DPS-a su popustili. U Ulcinju treba, zaključili su, da se formira široka koaliciona vlast koju će, osim te stranke, sačinjavati partneri sa centralnog nivoa: Nova demokratska snaga – Forca Nazifa Cungua, Demokratska partija Fatmira Đeke i Demokratska unija Albanaca Mehmeda Zenke. Odlučeno je da gradonačelničko mjesto pripadne čelniku Force, ali mu je odmah ograničen manevarski prostor: predsjednik Skupštine opštine i sekretari najvažnijih resora, finansija i urbanizma, biće u Ulcinju iz redova DPS-a.

Kao ključni razlog za takav potez navođeni su „državni interesi”. U situaciji kada je Đukanoviću najvažnije da se obračuna sa SDP-om, Forca se u državnom parlamentu pokazala kao pouzdaniji partner od poslanika Albanske alternative Nike Đeljošaja, koji je tu stigao sa koalicione liste koju je na oktobarskim izborima 2012. godine predvodio Đeka.

Osim nagrade za bezrezervnu podršku u teškoj situaciji, DPS, odnosno Marković, su bili i pod pritiskom Bošnjačke stranke i njenog lidera Rafeta Husovića, sa kojima su Forca i Hrvatska građanska inicijativa u savezu nakon posljednjih parlamentarnih izbora. To je kao rezultat imalo pojačanu poziciju BS i HGI u crnogorskoj vlasti, a zbog nesaradnje dva poslanika iz redova albanske zajednice, oni su prvi put nakon 14 godina ostali bez ministra u Vladi.

No, ono što sami nijesu uspjeli lideri Albanaca, možda uspije DPS-u i Markoviću. Za početak, svi će biti u vlasti u Ulcinju, a možda budu i na zajedničkoj listi za parlamentarne izbore.

Lokalnom odboru DPS-a nije ništa preostalo nego da sprovede odluku centrale, iako su samo nekoliko sedmica ranije jednoglasno zaključili da njihovoj partiji pripada mjesto predsjednika Opštine Ulcinj. Tako nešto je razumljivo ukoliko se zna da ta stranka ima najviše mandata u lokalnom parlamentu i da su za takvo rješenje imali otvorenu podršku 19 od ukupno 33 odbornika.

Sada će nova opštinska vlast imati podršku čak 27 odbornika, što znači da će u opoziciji biti samo šest odbornika: po dva iz URE i SDP-a i po jedan iz SNP-a i DF-a.

Tako bi lokalna uprava koja je mjesecima u paralizi zbog političkog sukoba Force i DP-a, mogla profunkcionisati, jer je mnogo teže praviti opstrukcije. U fiokama opštinskog parlamenta, koji je kontrolisala Cunguova stranka, čeka na usvajanje oko 90 odluka i planova od značaja za lokalnu upravu i građane. Nije usvojen ni budžet za ovu godinu, nakon čega je moguće koristiti sredstva od kredita u visini od 4,25 miliona eura za koji je garancije dala Vlada. Takođe, od dijela tih sredstava bi se izmirila neka dugovanja prema zapošljenima u lokalnoj vlasti i javnim preduzećima čiji je osnivač opštinski parlament, te platio ulog od oko 130 hiljada eura Vodakomu, što bi konačno trebalo da omogući početak realizacije projekta rehabilitacije vodovodnog i kanalizacionog sistema, vrijednog samo u prvoj fazi preko 20 miliona eura. A to će, izvjesno je, biti preduslov da krene izgradnja velikih hotelskih kapaciteta na Velikoj plaži i Adi.

Ostaje da se vidi kako će sve funkcionisati u praksi. Svi partneri se isuviše dobro poznaju, a malo je iskrenosti i spremnosti da se zajednički radi u interesu Opštine i građana. Tim prije što je već počela kampanja za parlamentarne izbore, a približava se i turistička sezona. Takođe, zbog činjenice da koaliciju čine četiri stranke i koalicije, svima je pripalo manje kolača u vlasti nego što su očekivali, pa će rasti nezadovoljstvo u tim partijama.

Zato u opoziciji smatraju da bi najbolje bilo da ova vlast, kako navode, sklepana u Podgorici traje samo do parlamentarnih izbora, odnosno da tada, o jednom trošku, građani Ulcinja biraju predstavnike i za lokalni parlament.

Predsjednik Opštinskog odbora SDP-a Skender Elezagić tvrdi da su Ulcinjani postali taoci političke trgovine. „U ovoj situaciji najkorektnije je da se mandati vrate građanima i da u oktobru idemo na izbore”, dodaje on.

I u centrali DPS-u ističu da su otvoreni za tu mogućnost ukoliko široka koalicija ne bude funkcionisala.

Otežavajuća okolnost za novu vlast su izazovi sa kojima će se ona narednih sedmica i mjeseci suočavati u procesu finalnog donošenja Prostorno-urbanističkog plana Ulcinja do 2020. godine, kao i Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. Oba ova planska dokumenta, koje radi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, zahvataju cijelu teritoriju ove opštine, a posebno su sporna rješenja koja se tiču vizije za prostor Solane i uvale Valdanos.

Ukoliko se nova lokalna vlast bude benevolentno odnosila prema tome, uprkos ranije jednoglasno usvojenim zaključcima Skupštine opštine o valorizaciji tih prostora i konsenzusu koji oko tih pitanja postoji u Ulcinju, otvoriće prostor za kritiku koja će dolaziti od opozicije, civilnog sektora i građana.

Novinar Samir Adrović kaže da je tako nešto vrlo moguće. „Da Ulcinj sada zavisi isključivo od Podgorice pobrinuli su se pojedini lokalni kvazi-političari. Gonjeni sopstevnim interesima i u vječitoj trci za foteljama, izopačili su političku scenu grada i naglavačke okrenuli sistem vrijednosti. Stvorili su ambijent gdje je u trendu podmetnuti nogu protivniku, opstruirati njegove ideje i inicijative iako su u interesu građana, ogovarati ga na sve četiri strane svijeta i dodvoriti se DPS-u”, navodi on.

Činjenica da se pregovori o formiranju nove vlasti u Ulcinju vode u stranačkim prostorijama DPS-a, uz aktivno učešće koordinatora te stranke za Ulcinj Halila Dukovića i Ivice Kalezića, potvrda su ocjene kolege Adrovića.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo