Povežite se sa nama

OKO NAS

POLITIČKA SLAGALICA U ULCINJU: Grad talac centralne vlasti

Objavljeno prije

na

Nakon što su mjesecima odbijali da prihvate prijedloge zamjenika predsjednika Duška Markovića o modalitetu promjene opštinske vlasti u Ulcinju, početkom marta članovi Predsjedništva DPS-a su popustili. U Ulcinju treba, zaključili su, da se formira široka koaliciona vlast koju će, osim te stranke, sačinjavati partneri sa centralnog nivoa: Nova demokratska snaga – Forca Nazifa Cungua, Demokratska partija Fatmira Đeke i Demokratska unija Albanaca Mehmeda Zenke. Odlučeno je da gradonačelničko mjesto pripadne čelniku Force, ali mu je odmah ograničen manevarski prostor: predsjednik Skupštine opštine i sekretari najvažnijih resora, finansija i urbanizma, biće u Ulcinju iz redova DPS-a.

Kao ključni razlog za takav potez navođeni su „državni interesi”. U situaciji kada je Đukanoviću najvažnije da se obračuna sa SDP-om, Forca se u državnom parlamentu pokazala kao pouzdaniji partner od poslanika Albanske alternative Nike Đeljošaja, koji je tu stigao sa koalicione liste koju je na oktobarskim izborima 2012. godine predvodio Đeka.

Osim nagrade za bezrezervnu podršku u teškoj situaciji, DPS, odnosno Marković, su bili i pod pritiskom Bošnjačke stranke i njenog lidera Rafeta Husovića, sa kojima su Forca i Hrvatska građanska inicijativa u savezu nakon posljednjih parlamentarnih izbora. To je kao rezultat imalo pojačanu poziciju BS i HGI u crnogorskoj vlasti, a zbog nesaradnje dva poslanika iz redova albanske zajednice, oni su prvi put nakon 14 godina ostali bez ministra u Vladi.

No, ono što sami nijesu uspjeli lideri Albanaca, možda uspije DPS-u i Markoviću. Za početak, svi će biti u vlasti u Ulcinju, a možda budu i na zajedničkoj listi za parlamentarne izbore.

Lokalnom odboru DPS-a nije ništa preostalo nego da sprovede odluku centrale, iako su samo nekoliko sedmica ranije jednoglasno zaključili da njihovoj partiji pripada mjesto predsjednika Opštine Ulcinj. Tako nešto je razumljivo ukoliko se zna da ta stranka ima najviše mandata u lokalnom parlamentu i da su za takvo rješenje imali otvorenu podršku 19 od ukupno 33 odbornika.

Sada će nova opštinska vlast imati podršku čak 27 odbornika, što znači da će u opoziciji biti samo šest odbornika: po dva iz URE i SDP-a i po jedan iz SNP-a i DF-a.

Tako bi lokalna uprava koja je mjesecima u paralizi zbog političkog sukoba Force i DP-a, mogla profunkcionisati, jer je mnogo teže praviti opstrukcije. U fiokama opštinskog parlamenta, koji je kontrolisala Cunguova stranka, čeka na usvajanje oko 90 odluka i planova od značaja za lokalnu upravu i građane. Nije usvojen ni budžet za ovu godinu, nakon čega je moguće koristiti sredstva od kredita u visini od 4,25 miliona eura za koji je garancije dala Vlada. Takođe, od dijela tih sredstava bi se izmirila neka dugovanja prema zapošljenima u lokalnoj vlasti i javnim preduzećima čiji je osnivač opštinski parlament, te platio ulog od oko 130 hiljada eura Vodakomu, što bi konačno trebalo da omogući početak realizacije projekta rehabilitacije vodovodnog i kanalizacionog sistema, vrijednog samo u prvoj fazi preko 20 miliona eura. A to će, izvjesno je, biti preduslov da krene izgradnja velikih hotelskih kapaciteta na Velikoj plaži i Adi.

Ostaje da se vidi kako će sve funkcionisati u praksi. Svi partneri se isuviše dobro poznaju, a malo je iskrenosti i spremnosti da se zajednički radi u interesu Opštine i građana. Tim prije što je već počela kampanja za parlamentarne izbore, a približava se i turistička sezona. Takođe, zbog činjenice da koaliciju čine četiri stranke i koalicije, svima je pripalo manje kolača u vlasti nego što su očekivali, pa će rasti nezadovoljstvo u tim partijama.

Zato u opoziciji smatraju da bi najbolje bilo da ova vlast, kako navode, sklepana u Podgorici traje samo do parlamentarnih izbora, odnosno da tada, o jednom trošku, građani Ulcinja biraju predstavnike i za lokalni parlament.

Predsjednik Opštinskog odbora SDP-a Skender Elezagić tvrdi da su Ulcinjani postali taoci političke trgovine. „U ovoj situaciji najkorektnije je da se mandati vrate građanima i da u oktobru idemo na izbore”, dodaje on.

I u centrali DPS-u ističu da su otvoreni za tu mogućnost ukoliko široka koalicija ne bude funkcionisala.

Otežavajuća okolnost za novu vlast su izazovi sa kojima će se ona narednih sedmica i mjeseci suočavati u procesu finalnog donošenja Prostorno-urbanističkog plana Ulcinja do 2020. godine, kao i Prostornog plana posebne namjene za obalno područje. Oba ova planska dokumenta, koje radi Ministarstvo održivog razvoja i turizma, zahvataju cijelu teritoriju ove opštine, a posebno su sporna rješenja koja se tiču vizije za prostor Solane i uvale Valdanos.

Ukoliko se nova lokalna vlast bude benevolentno odnosila prema tome, uprkos ranije jednoglasno usvojenim zaključcima Skupštine opštine o valorizaciji tih prostora i konsenzusu koji oko tih pitanja postoji u Ulcinju, otvoriće prostor za kritiku koja će dolaziti od opozicije, civilnog sektora i građana.

Novinar Samir Adrović kaže da je tako nešto vrlo moguće. „Da Ulcinj sada zavisi isključivo od Podgorice pobrinuli su se pojedini lokalni kvazi-političari. Gonjeni sopstevnim interesima i u vječitoj trci za foteljama, izopačili su političku scenu grada i naglavačke okrenuli sistem vrijednosti. Stvorili su ambijent gdje je u trendu podmetnuti nogu protivniku, opstruirati njegove ideje i inicijative iako su u interesu građana, ogovarati ga na sve četiri strane svijeta i dodvoriti se DPS-u”, navodi on.

Činjenica da se pregovori o formiranju nove vlasti u Ulcinju vode u stranačkim prostorijama DPS-a, uz aktivno učešće koordinatora te stranke za Ulcinj Halila Dukovića i Ivice Kalezića, potvrda su ocjene kolege Adrovića.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

DRAGIŠA JANJUŠEVIĆ, POLITIČKI ANALITIČAR: Nema reforme sa nestabilnom vladom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. Kada imate vladu sa nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat

 

MONITOR: U novom izvještaju EK o napretku opet se upozorava da je Crnoj Gori potrebna jaka politička volja za efikasno rješavanje pitanja korupcije i organizovanog kriminala. Znači li to da je nema?

JANJUŠEVIĆ: Političke volje sigurno ima, ali bojim se samo na riječima! Svaka partija ponaosob je sigurno za rješavanje ovog problema, ali kada treba izabrati Tužilački savjet, onda vidite kavi problemi nastaju. Tako da to samo nije dovoljno za ovako jednu opasnu pošast i veliki problem. Potrebno je da imate čitav jedan kompaktan sistem koji se može suprotstaviti korupciji i kriminalu na visokom nivou – a to su policija, tužilaštvo i sudstvo. Prethodna vlast je izgrađivala sistem da tužilaštvo i sudstvo budu  pod velikim partijskim kontrolama i uticajem. To sad predstavlja veliki problem i zahtjevan i dugotrajan  proces u izgradnji kompaktnog sistema koji će se suprostaviti ovom kanceru koji razara naše društvo.Vidite koliko se samo troši energije i političkog usaglašavanja oko Tužilačkog savjeta. O drugim stvarima da ne govorimo.

MONITOR: Jeste li iznenađeni ocjenama novog izvještaja? Šta su, u stvari, poruke EK novoj vlasti?

JANJUŠEVIĆ: Apsolutno nijesam iznenađen ocjenama Evropske komisije, a poruke, kada pregovori traju devet godina, počinju da budu iste i nepromijenjene. Evropska komisija želi da vidi našu spremnost, ne samo retoričku i politikantsku, već konkretnu i stvarnu kroz najzahtjevnija poglavlja. U stvarnosti to znači da morate pokazati da kroz javne politike kreirate sistem gdje će javne ustanove i institucije biti servisi građana uz podrazumijevanu vladavinu prava. Sada, kada imate Vladu s nestabilnom podrškom parlamentarne većine, vi ne možete ući niti u jedan ozbiljniji reformski zahvat! I onda morate imati ovakav izvještaj. Mada, iskreno govoreći, ova vlada nije mogla značajno da popravi, niti pokvari osam godina jako loših pregovora sa Evropskom unijom, gdje smo milimetarski napredovalli!

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ POMORCA SLOBODANA RADULOVIĆA: Sudske igre

Objavljeno prije

na

Objavio:

Apelacioni sud ukinuo je presudu Privrednog suda, sutkinje Nataše Bošković, po kojoj su sve italijanske kompanije odgovorne za naknadu štete pomorcu Slobodanu Raduloviću kome je zbog povrede zadobijene na brodu MSC Lorena amputirana noga. Naloženo je Privrednom sudu da utvrdi da li je nadležan da o ovome odlučuje, kao i da se glavna rasprava vodi kod drugog sudije

 

Slobodanu Raduloviću, iskusnom pomorcu sa tri decenije staža, zbog povrede koju je dobio na brodu, amputirana je noga. Usljed brojnih propusta, kako tvrdi, a prije svega zbog toga što nije ispoštovan nalaz ljekara da se nakon povrede iskrca sa broda, on je tužio Mediterranean Shiping Company (MSC)  iz Napulja i ESA Group iz Đenove.

Monitor je pisao da je Privredni sud, odnosno sutkinja Nataša Bošković, sredinom aprila, donio Međupresudu kojom se potvrđuje da su tužene kompanije odgovorne za naknadu štete.

Apelacioni sud, vijeće sastavljeno od sudija Rama Strikovića, predsjednika vijeća, Nevenke Popović i Katarine Đurđić je 28. septembra donijelo rješenje kojim se ukida međupresuda Privrednog suda, predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje i odlučeno je da se nova glavna rasprava održi pred drugim sudijom, što je jedna vrsta presedana u sudskoj praksi.

„Ovo je politička odluka. U smislu da je ovo prvi slučaj da jedan pomorac dovede MSC pred sud i da se očigledno pod njihovim uticajem naloži promjena sudije Bošković. U tom smislu mislim da je namještena presuda jer još nijesam čuo da se mijenja sudija“, kaže za Monitor Radulović. On ističe: „Rođena država mi uskraćuje pravo na pravično suđenje i šalje me da sa 95 eura penzije idem u Panamu“.

Ovaj dugogodišnji pomorac je i ranije upozorio da je ovaj slučaj indikativan jer „oko 3.000 pomoraca iz Crne Gore čeka ista sudbina što se tiče zaštite njihovih prava. Riješiti bilo kakav problem je teško. Pomorci nemaju nikakvu zaštitu ni od države, niti od sindikata pomoraca”.

U odluci Apelacionog suda nalaže se da Privredni sud utvrdi da li je za rješavanje predmetnog spora ugovorena arbitraža, a ukoliko nije, da se utvrdi da li je domaći sud nadležan u ovom slučaju.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV SIROMAŠTVA I CRNA GORA: Dan koji nije naš

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to je pojava cikličnog siromaštva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih

 

Još jedan Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, 17. oktobar, dočekan u tišini. Kako drugačije – ne znamo ni koliko imamo siromašnih. Nemamo ni strategiju kako da se sa siromaštvom izborimo.

„Govorimo o Nacionalnoj strategiji za borbu protiv siromaštva čitavu deceniju. Nije bilo političke volje da se siromaštvo sistemski riješi, a to je jedini način. Razlog je vjerovatno što je glas siromaha na izborima najjeftiniji. To je sramota za državu Crnu Goru”, kaže za Monitor Marina Medojević, predsjednica Banke hrane, organizacije koja godinama pomaže najugroženijima u našem društvu.

Ne postoje prevencije siromaštva, a mjere koje nadležni preduzimaju nijesu efikasne. Jedan od dokaza za to, prema riječima Marine Medojević, je pojava cikličnog siromastva – u jednoj porodici postoji i po nekoliko generacija siromašnih.

Posljednji zvanični podaci o siromaštvu datiraju iz 2019. godine. Riječ je o Anketi o dohotku i uslovima života, koju Uprava za statistiku (MONSTAT) redovno sprovodi od 2013. godine. Tada je svaki četvrti građanin živio ispod granice siromaštva – 24,5 odsto, što je za 0,7 procenata više u odnosu na 2018. godinu.

„Mi smo iz Banke hrane govorili da je život jedno, a statistika sasvim drugo. Ljudi će prema onome u koga imaju povjerenja biti iskreni, a neće to biti prema strancima, posebno ako ih pitaju za intimu. Osjećaj siromaštva to jeste – i ljudi ga se stide”, ističe predsjednica Banke hrane.

Koliko se i kako situacija zbog pandemije virusa COVID-19 promijenila – nije poznato, jer podaci nijesu ažurirani tokom 2020. godine. No, sigurno je da im se nećemo obradovati.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) od 5. oktobra ove godine nezaposlenih je bilo preko 50.000, tačnije – 53.990. Na isti dan prošle godine bez posla je bilo 42.319 osoba. To znači da je za 12 mjeseci bez posla ostalo gotovo 12.000 ljudi, odnosno da je mjesečno, u prosjeku, gotovo hiljadu ostajalo bez posla. Slikovitije – dnevno oko trideset.

To su zvanični podaci. Mnogo je onih koji nijesu u evidenciji ZZZCG-a, pa je pravo stanje nepoznanica.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo