Povežite se sa nama

OKO NAS

ŽIVOT: Titogradska Tamatua

Objavljeno prije

na

Nedavno je u požaru nestao podgorički kafić Siti. Vjerovatno je malo onih koji su se sjetili da je to bivša Tamatua, popularni titogradski kafe-bar iz devedesetih godina prošlog vijeka. A kad bi on znao da priča ispičao bi mnoge zanimljivosti, koje bi mogle da dobiju počasno mjesto u hronici o događajima koji su se u Crnoj Gori dešavali u posljednjoj deceniji prošlog vijeka… Evo nekih koje zaslužuju da se sačuvaju od zaborava.

Kafe-bar Tamatua, jedan od malobrojnih u tadašnjem Titogradu, otvoren je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Njegov vlasnik bio je Rastko Hadžiahmetović.

Na krovu Tamatue ponosno se vijorila crnogorska zastava, koja je mnogo godina kasnije postala zvanična zastava samostalne države Crne Gore. Tada je bilo ravno hrabrosti istaći javno tu crnogorsku zastavu.

Unutrašnjost kafića krasile su originalne zastave sa raznih crnogorskih bojišta i portreti kralja Nikole, Josipa Broza Tita i Krsta Popovića.

Tamatua je bilo omiljeno stjecište slobodoumnih crnogorskih građana raznih profesija. U njega su rado navraćali književnici, političari, novinari…. Među njima su bili Veljko Milatović, Koko Vujović, Vlado Dapčević, Branko Nikač, Slavko Perović, Ćano Koprivica, Žarko Rakčević, Dimitrije Škuletić, Jevrem Brković…

Oni su najčešće razgovarali o tome kako doći do suverene Crne Gore, koja je bila zarobljena u mreži Miloševićevog režima, može li Liberalni savez pobijediti na izborima, kako obnoviti autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu…

Iz Tamatue se kretalo i u mnoge proteste, koji su tada organizovani širom Crne Gore.

Zbog svega toga Tamatua je prozvana slobodnom crnogorskom teritorijom. O tome su ostali zapisi i u novinama koje su izlazile van Crne Gore.

Široj javnosti je nepoznato da je dio pazara zarađen u kafeu slat onima koji su zbog neskrivene ljubavi prema suverenoj Crnoj Gori ostajali bez posla i protjerivani iz Crne Gore.

Policija je svakodnevno organizovala racije u Tamatui. Tadašnji ministar policije Pavle Bulatović jednom je naredio da se Tamauta zatvori. Poslao je inspektore da je zabrave. Pošto je bar imao i ulaz sa zadnje strane, a to policija nije znala, bar je ipak radio, a policija nije mogla da kontroliše ko sve ulazi i izlazi iz njega. Potom je Bulatović ukinuo zabranu o njegovom radu.

Policija je kafe i ozvučila. Otkrivene su bubice postavljene na nekoliko mjesta. Jedan od gostiju, vičan elektronici, premjestio ih je u toalet tako da je policija imala šta da sluša.

U Tamatui je, pored ostalih, točeno i popularno piće kenijada, koje se moglo naći samo u njoj.

Posjetioci Tamatue sjećaju se i jedne anegdote, čiji su akteri Rastko Hadžiahmetović i čuveni revolucionar Vlado Dapčević, koji je po zatvorima proveo više od dvadeset godina.

Rastko je jednom prilikom rekao Vladu: „Vlado, ti si prvu pušku opalio u Crnoj Gori za vrijeme Drugog svjetskog rata, red je da prvu opališ ovih dana i u Podgorici!” Vlado će na to: „Rastko, sine, skupi pet-šest momaka, pa da dignemo ustanak! Ali samo da znaš mene je Bog stvorio samo za ustanak i zatvor!”

Vlado je proveo u zatvorima preko dvije decenije. Srećom, Crna Gora je postala suverena država bez ustanka.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo