OKO NAS
ŽIVOT: Titogradska Tamatua
Nedavno je u požaru nestao podgorički kafić Siti. Vjerovatno je malo onih koji su se sjetili da je to bivša Tamatua, popularni titogradski kafe-bar iz devedesetih godina prošlog vijeka. A kad bi on znao da priča ispičao bi mnoge zanimljivosti, koje bi mogle da dobiju počasno mjesto u hronici o događajima koji su se u Crnoj Gori dešavali u posljednjoj deceniji prošlog vijeka… Evo nekih koje zaslužuju da se sačuvaju od zaborava.
Kafe-bar Tamatua, jedan od malobrojnih u tadašnjem Titogradu, otvoren je početkom osamdesetih godina prošlog vijeka. Njegov vlasnik bio je Rastko Hadžiahmetović.
Na krovu Tamatue ponosno se vijorila crnogorska zastava, koja je mnogo godina kasnije postala zvanična zastava samostalne države Crne Gore. Tada je bilo ravno hrabrosti istaći javno tu crnogorsku zastavu.
Unutrašnjost kafića krasile su originalne zastave sa raznih crnogorskih bojišta i portreti kralja Nikole, Josipa Broza Tita i Krsta Popovića.
Tamatua je bilo omiljeno stjecište slobodoumnih crnogorskih građana raznih profesija. U njega su rado navraćali književnici, političari, novinari…. Među njima su bili Veljko Milatović, Koko Vujović, Vlado Dapčević, Branko Nikač, Slavko Perović, Ćano Koprivica, Žarko Rakčević, Dimitrije Škuletić, Jevrem Brković…
Oni su najčešće razgovarali o tome kako doći do suverene Crne Gore, koja je bila zarobljena u mreži Miloševićevog režima, može li Liberalni savez pobijediti na izborima, kako obnoviti autokefalnu Crnogorsku pravoslavnu crkvu…
Iz Tamatue se kretalo i u mnoge proteste, koji su tada organizovani širom Crne Gore.
Zbog svega toga Tamatua je prozvana slobodnom crnogorskom teritorijom. O tome su ostali zapisi i u novinama koje su izlazile van Crne Gore.
Široj javnosti je nepoznato da je dio pazara zarađen u kafeu slat onima koji su zbog neskrivene ljubavi prema suverenoj Crnoj Gori ostajali bez posla i protjerivani iz Crne Gore.
Policija je svakodnevno organizovala racije u Tamatui. Tadašnji ministar policije Pavle Bulatović jednom je naredio da se Tamauta zatvori. Poslao je inspektore da je zabrave. Pošto je bar imao i ulaz sa zadnje strane, a to policija nije znala, bar je ipak radio, a policija nije mogla da kontroliše ko sve ulazi i izlazi iz njega. Potom je Bulatović ukinuo zabranu o njegovom radu.
Policija je kafe i ozvučila. Otkrivene su bubice postavljene na nekoliko mjesta. Jedan od gostiju, vičan elektronici, premjestio ih je u toalet tako da je policija imala šta da sluša.
U Tamatui je, pored ostalih, točeno i popularno piće kenijada, koje se moglo naći samo u njoj.
Posjetioci Tamatue sjećaju se i jedne anegdote, čiji su akteri Rastko Hadžiahmetović i čuveni revolucionar Vlado Dapčević, koji je po zatvorima proveo više od dvadeset godina.
Rastko je jednom prilikom rekao Vladu: „Vlado, ti si prvu pušku opalio u Crnoj Gori za vrijeme Drugog svjetskog rata, red je da prvu opališ ovih dana i u Podgorici!” Vlado će na to: „Rastko, sine, skupi pet-šest momaka, pa da dignemo ustanak! Ali samo da znaš mene je Bog stvorio samo za ustanak i zatvor!”
Vlado je proveo u zatvorima preko dvije decenije. Srećom, Crna Gora je postala suverena država bez ustanka.
Veseljko KOPRIVICA
Komentari
Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno
Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.
Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.
Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura
Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.
Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.
Ovi podaci nijesu cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu, doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu. Na kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani
Iako je u Kolašinu između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine, kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.
Broj nezaposlenih lani, u odnosu na 2022. godinu, smanjen je za 8,7 odsto. U kvalifikacionoj strukturi dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.
“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net
Komentari
POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje
UDRUŽENI PODUHVAT VUČIĆEVIH POLITIČARA, UDBE I EPISKOPA SPC: Nemoć u UN iskaljuju na Crnu Goru
APELACIONI SUD SILOVATELJU MALOLJETNICE DUPLO SMANJIO KAZNU: Nasilje u produženom trajanju
-
FOKUS3 sedmiceMILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi
-
Izdvojeno3 sedmiceNASTAVAK MOBINGA NA FAKULTETU LIKOVNIH UMJETNOSTI: Docentkinja Radovanović prijavila uznemiravanje policiji
-
REGION4 sedmiceSkup – ničega
-
Izdvojeno3 sedmiceŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija
-
INTERVJU3 sedmiceBLAGOJE GRAHOVAC ANALITIČAR GEOPOLITIKE I GENERAL U PENZIJI: Zapadni Balkan je ključan u odbrani Evrope
-
Izdvojeno3 sedmiceVEZE BEMAKSA I VLADIMIRA EDINBURGA: Tajna dobro skrivena
-
DANAS, SJUTRA3 sedmicePomalo je tužno
-
DRUŠTVO3 sedmiceSUD PONOVO PONIŠTIO ODLUKU O IZBORU DIREKTORA RTCG: Igranje sa pravdom