Povežite se sa nama

OKO NAS

TRAGOM UMJETNINA IZ HOTELA BERANE: Od Ljubljane do Kopenhagena

Objavljeno prije

7 godina

na

kupacica-nekada-na-terasi-h

„Postoje neke informacije, dosta pouzdane, da je Kupačica iz Berana sada u Kopenhagenu. Mešetari koji su pokrali čitav hotel nekako su je prenijeli do Danske i sada se tamo nalazi u jednoj privatnoj kolekciji. Za koliko je prodata, ne zna se. Ono što je sasvim sigurno nijesu je ukrali Romi, kako se namjerno pronosilo, da bi je preprodali kao staru bronzu. Čitava, odnosno u komadu, ali nije u Crnoj Gori”, ispričao je Monitoru jedan dobro obaviješteni Beranac.

Radi se o čuvenoj skulpturi pod nazivom Kupačica, koja je rađena specijalno za terasu i fontanu hotela Berane, a sada njen drugi odlivak prisvajaju Budvani i čak se nalazi na logu RTV Budva. Taj odlivak Kupačice je na Ričardovoj glavi, a original je, kako neki vjeruju, daleko od Crne Gore.

To nije jedini trag o umjetninama koje su nestale iz nekadašnjeg hotela Berane. Neposredno nakon što se prvi put pojavio u Monitoru tekst o krađi umjetnina iz tog hotela, našoj novini se javio kolekcionar koji je rekao da ima ponudu za kupovinu dvije slike iz triptiha Uroša Toškovića. Čovjek je bio u dilemi da li da ih kupi ili ne, s obzirom na to da su iz Berana odnesene pod nerazjašnjenim okolnostima.

„Vjerujte da sam u velikoj dilemi. Rado bih ih kupio, ali se bojim da bih mogao sebi napraviti neku neprijatnost ako su eventualno ukradene”, kazao je, pitajući za savjet.

Objasnio je i da mu je dvije Toškovićeve slike, od ukupno tri koliko ih je bilo na zidovima hotela Berane, ponudio na prodaju neki Slovenac.

„Tako se makar predstavio. Rekao je i da će ih, ako ih ne proda meni, ponijeti u Sloveniju i tamo preprodati. Mislio sam da je bolje i da ih ja kupim, nego da budu iznesene iz zemlje i trajno otuđene. Ja bih ih makar sačuvao”, rekao je ovaj kolekcionar.

Šta se dalje dešavalo nije poznato. Kolekcionar se više nije javljao. Da li je kupio Toškovićeve slike ili ne, ostalo je otvoreno pitanje.

Ostala je upitna i vrijednost triptiha izražena u novcu. Po mišljenju tog kolekcionara, njegova stvarna vrijednost ogledala se u tome što je triptih praktično predstavljao nacionalnu vrijednost.

Tri slike kombinovane tehnike, koje čine cjelinu, iz jednog ranijeg perioda Toškovićevog stvaralaštva vrlo davno su za potrebe hotela Berane kupljene za tadašnjih nekoliko desetina hiljada njemačkih maraka. Naravno da je vrijednost triptiha porasla u kasnijem periodu, kada je ovaj crnogorski umjetnik u Parizu označen kao najveći živi crtač na planeti.

Triptih se nalazio u manjem salonu u prizemlju hotela, kada mu se izgubio svaki trag, kao i drugim umjetničkim djelima. Neki vjeruju da je samo Toškovićeva slika danas sigurno vrijedna onoliko koliko su berzanski mešetari platili većinski paket akcija čitavog hotelsko-turističkog preduzeća. Nema nikakve sumnje da samo Tošković danas vrijedi mnogo u svakom smislu, i novčanom i kolekcionarskom.

Takođe se vjeruje da nije nemoguće i da su još neke umjetnine iz nekadašnjeg hotela Berane iznesene iz zemlje. Sigurno da nije teško utvrditi u kojem periodu je nestao Tošković, ko je mogao i kome da ga proda. U Beranama i šire tačno se zna kako je i kojim redosljedom hotel mijenjao vlasnike na papiru. Na taj način bi se i triptihu i svim ostalim umjetničkim djelima moglo ući u trag.

Hotel Berane je do 2003. godine bio najznačajniji objekat hotelsko turističkog preduzeća u ovom gradu. Ta godina je početak pljačke i početak kraja. Monitor je već pisao da je 2003. godine ovu ugostiteljsko turističku kompaniju privatizovala nepoznata firma Euroturist GMBH. Kola su brzo krenula niz brdo. Za društvo okupljeno oko Euroturista problemi su počeli već krajem 2004. Ponestajalo je obrtnih sredstava, sve manje se radilo, a plate zaposlenima nijesu isplaćivane. Tinjalo je nezadovoljstvo, počeli štrajkovi.

Šlag na torti bio je neizmireni kredit kod Atlasmont banke, zbog kojeg je ova banka HTP-u 2005. godine zaplijenila hotel Berane. Hotel površine hiljadu kvadrata u osnovi, puta tri sprata, sa 17 hiljada kvadratnih metara zemljišta nad obalom Lima, Atlasmont banka je cijenila 700 hiljada eura, a prodala tek iz trećeg puta za svega 200 hiljada. Navodno, istim vlasnicima pod drugim imenom.

Izvor iz filijale Atlasmont banke u Beranama rekao je, međutim, da je ova filijala zaplijenila samo objekte i zemljište, ali ne i inventar. Vrata hotela su plombirana, ali je plomba brzo oštećena, a inventar i dalje nestajao.

„Nijesmo postali vlasnici inventara, i nijesmo bili u posjedu popisa sredstava, tako da nam nije poznata sudbina umjetničkih djela. Ne znam zbog čega, ali ključevi hotela završili su u Podgorici, a ne kod nas”, rekao je Monitoru jedan bankarski službenik.

U Podgorici je obavljena i prodaja, koju je u ime banke potpisao generalni direktor Mihailo Banjević, a u ime kupca, preduzeća Monteinvest, čiji je vlasnik na papiru bio Slovenac Matjaž Trtnik, izvjesna Snežana Perović. Kupci se nikada nijesu pojavili u Beranama, ali je Slovenac navodno ovlastio Montenekretnine Berane, kao firmu kćerku, da preuzme ključeve. Vjeruje se da je upravo u ovom periodu došlo do nestanka najvećeg broja umjetničkih slika i drugih umjetničkih djela i predmeta neprocijenjene vrijednosti.

Osim Toškovićevog triptiha i slike Aca Prijića veličine četiri puta tri metra, ulja na platnu, samo u hotelu Berane bilo je i nekoliko slika beogradskog umjetnika Zorana Radovića, veliki broj slika drugih umjetnika, unutrašnjih skulptura od drveta i bronze.

Baš u to vrijeme iz fontane na terasi hotela nestala je statua Kupačica akademskog vajara Dragana Mitrovića. Jasno je, kažu bivši radnici, da je Kupačica razmontirana vrlo stručno, što ukazuje na to da je neko „radio” mirno i bez straha, što kradljivci starog metala sigurno ne bi činili.

Na veliku žalost, u poptunosti su uništene i dvije drvene zidne instalacije, takođe znatne vrijednosti, djelo izvjesnog beogradskog umjetnika, koji ih je svojevremeno izrađivao na licu mjesta, živeći u hotelu. Lopovi su ih skunuli sa zida, ali nijesu uspjeli da ih u komadu iznesu. Ostale su kao obična gomila drveta ispod zidova na kojima su se nalazile decenijama.

Više nije imalo šta da se ukrade. Tu je bio kraj pljačke umjetnina nekadašnjeg hotelsko-turističkog preduzeća Berane, koje su iz ruke u ruku stigle ko zna dokle. U civilizovanim zemljama u kojima se cijene umjetnici poput Uroša Toškovića, Aleksandra Prijića, Zorana Radovića, Dragana Mitrovića, odavno bi istraga o tome bila pokrenuta. Ova umjetnička djela su bila ne samo vlasništvo kompanije, već grada i države.

Sada se u lokalnoj upravi u Beranama postavlja pitanje da li postoji mogućnost da se ovim umjetničkim djelima nekako uđe u trag. Može li se Kupačica vratiti u Berane? Ako ne u hotel koji je u fazi temeljne i moderne rekonstrukcije, s novim vlasnicima, onda u Polimski muzej, gdje se čuvaju mnoge druge umjetnine.

Kulturni poslenici pitaju šta će ostati poslije naleta tajkuna na ovaj grad, ako se ne sačuvaju makar kulturna i umjetnička djela. Fabrike su odavno pokradene i pretvorene u spomenike tranzicije. Nije se smjelo dozvoliti da se iz grada na Limu otuđe umjetnine i raznesu od Slovenije do Kopenhagena.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

1 dan

na

2 Juna, 2023

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka Ristanović, Jovan Janković, Andreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

1 dan

na

2 Juna, 2023

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

1 sedmica

na

26 Maja, 2023

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo