Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE MJEŠTANA KOLAŠINSKOG NASELJA LUG: Skupi besplatni placevi

Objavljeno prije

na

Dovođenje u red urbanističkog haosa u naselju Lug, samo par stotina metara od centra grada, nije uspjelo bivšoj vlasti, a ni aktuelna, čini se, nema baš jasnu predstavu na koji način bi to trebalo uraditi. Na tom neurbanizovanom zemljištu pored Tare, s improvizovanim putevima, bez komunalne infrastrukture i bez jasnog vlasništva, u okviru sportske zone, opštinskom odlukom iz 2009. godine više od 100 Kolašinaca dobilo je placeve. I sada, sedam godina poslije usvajanja tog akta, mnogi su na tim placevima sagradili kuće, ali osim odluke lokalnog parlamenta, nemaju nijednog „papira” kojim bi dokazali svoje vlasništvo.

Problematičnost odluke, koju su podržali odbornici tada vladajućih Demokratske partije socijalista i Grupe građana, jasna je već na prvi pogled. U nekoliko slučajeva, na spisku onih koji su dobili plac, navedeno je samo prezime. Pored toga, Opština nije, kako je zakonom predviđeno, dodijelila placeve organima koji bi nakon sprovedenog konkursa i po jasno utvrđenim kriterijumima odlučili ko od zaposlenih ima pravo na pomoć u rješavanju stambenog pitanja.

Tadašnja vlast je neuobičajeno samostalno odlučivala kome će i iz kojeg državnog organa dodijeliti plac, a sve prema kriterijumima koji ni do danas nijesu objelodanjeni. Izvršna vlast je predložila, a zakonodavna većinom usvojila, za zaposlene iz Uprave policije kriterijumi nikada nijesu bili dostupni javnosti. Na spisku imena iz Uprave policije, da li omaškom ili iz nekog drugog razloga, nalazi se i ime službenika drugog državnog organa.

U više slučajeva državno zemljište dato je fizičkim licima bez naknade ili uz minimalnu naknadu, da bi neki od njih tako stečeno zemljište prodali po desetak puta većim cijenama.

Nije poznato ni da je obavljena parcelizacija zemljišta, pa su zbog toga svi čija se imena nalaze u odluci suvlasnici većeg parčeta zemljišta.

Namjera prethodne vlasti bila je da nakon izrade detaljnog urbanističkog plana (DUP) sportske zone stvori mogućnosti za legalizaciju svih tih objekata.

Nezavršen DUP bio je godinama opravdanje za izostanak bilo kakvih ulaganja u to prigradsko naselje. Navodno, bez u urbanističku dokumentaciju ucrtanih puteva nije moguće „intervenisati” ni na jednoj saobraćajnici u Lugu. Posebna priča je elektromreža. Bar jedan od stubova kojim je struja „dovedena” u naselje, pri svakom nevremenu se sruši. U tom dijelu Kolašina, kažu, više su bez struje nego što imaju uredno snabdijevanje.

Mještani Luga smatraju i da su taoci političkih nadgornjavanja i svoju situaciju opisuju kao nepodnošljivu. Na brojne peticije i pojedinačne zahtjeve, tvrde, niko od nadležnih ne obraća pažnju, pa sebe nazivaju „zaboravljenima”.

Do Luga se stiže makadamskim putem, koji je posebno u kišnim danima prekriven dubokim lokvama. Taksisti, uglavnom, izbjegavaju ture k tom dijelu grada.

„Nama je izgleda svejedno ko je na vlasti u Kolašinu, jer je svima zajedničko što se ne sjećaju da postojimo. Dugo smo se nadali da će nadležni u Opštini povesti računa o ovom naselju, bar zbog činjenice da je tik ispod elitnog hotela Bjanka. No, ni to nije dovoljan motiv da pokene opštinsku mehanizaciju k nama ili bar da jedan od funkcionera dođe i vidi kako nam je”, kažu mještani.

Oni ističu da iz tog naselja i putem kojim se može jedino u gumenim čizmama, svakodnevno u školu ide više od 40 osnovaca i srednjoškolaca. Takođe, naglašavaju da saobraćajnica koja je u izuzetno lošem stanju prestavlja nepremostivu prepreku za nekolicinu sugrađana s invaliditetom, od kojih jedan koristi invalidska kolica.

„Do nas se nekad može samo terenskim vozilima. Đeca nam stižu u školu prekrivena blatom, pa im se ostali smiju. Ove rupe i lokve nepremostive su prepreke. Po ko zna koji put apelujemo na nadležne u Opštini da prošetaju i ovim dijelom i uvjere se koliko su neodgorni prema jednom dijelu Kolašinaca. Kad je ovako, bolje bi bilo da nam nikad nijesu ni dali placeve. Nekako bismo se snašli. Ne poklanjali više ovako nikom”, poručuju iz Donjeg Pažanja.

Mnogi od njih priznaju da su placeve dobili džabe, ali smatraju da zbog toga ne treba godinama da žive bez uređene komunalne infrastrukture.

Pitanje saobraćajnice u Lugu nedavno su pokrenuli i iz Demokratske Crne Gore (Demokrate). Oni će, kako kažu, insistirati da se i lokalni parlement, u kojem imaju jednog odbornika, pozabavi tim problemom.

„Demokrate će i u lokalnom parlamentu pokrenuti to pitanje i tražiti da se hitno riješi, jer je nova vlast u opštini Kolašin, koju podržavamo bez ikakvih ličnih interesa, funkcija i privilegija, dužna da vodi računa upravo o takvim problemima. Obećanja data narodu zarad glasova moraju se ispuniti, a napredak bi trebalo da bude vidljiv. Ipak, jedino što se primjećuje jesu sve veće rupe na putu, koje asociraju na sve, osim na toliko puta obećano ‘bolje sjutra'”, kazao je Vladan Rakočević, član Glavnog odbora te stranke.

Jedine „intervencije” na toj saobraćajnici obavljene su četiri dana pred lokalne izbore 2014. godine. Iz tada vladajuće koalicije DPS-GG nasuli su nekoliko kamiona zemlje na dio puta. Takve radove spriječili su mještani, naglašavajući da će im tako ,,popravljen” put pričiniti još više problema. Mještani su tada zahtijevali i da se pristupi ozbiljnoj rekonstrukciji saobraćajnice, po kojoj bi bila postavljena tvrda podloga, a ne zemlja.

Da su placevi dodijeljeni prema zakonu i ljudima u stanju socijalne potrebe i sada tvrde u DPS. Kažu i da je svojevremeno zemljište bilo isparcelisano.

,,Međutim, DUP-om do dana današnjeg nije definisan taj zahvat. Mi smo radili geodetske podloge i DUP. Vidjećemo kako je to uradila sadašnja vlast i da li su uvažili problem tih ljudi. Planirali smo kad se taj dokument završi da sve te objekte uklopimo i na taj način afirmišemo postupke i procedure u kojima bi svi korisnici parcela dobili mogućnost da pokrenu postupak za dobijanje potrebnih papira”, kažu u kolašinskoj opoziciji.

Potpredsjednik Opštine Đuro Milošević najavljuje da su DUP–om sportske zone, koji uskoro treba da bude završen, zadržani svi izgrađeni objekti. Mještani, kaže on, ne treba da strahuju da bi im kuće mogle biti srušene, iako su izgrađene na zemljištu koje su dobili pod sumnjivim uslovima.

,,Kada taj dokument bude završen, a mislim da će to biti vrlo skoro, onda će biti moguće i komunalno uređenje tog dijela, naravno u skladu sa zakonom. Do sada to nije bilo moguće, jer je naselje divlje”, rekao je on.

Koliko će trajati procedura dobijanja potrebne dokumentacije za svaki od placeva, odnosno objekta u Lugu, za sada je teško reći. Odluka kojom je prije sedam godina dijeljeno zemljište davno je uz ostalu dokumentaciju dostavljena specijalnom tužilaštvu u okviru krivične prijave Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije protiv funkcionera GG Milete Bulatovića i Mila Šukovića.

Iz SDP-a, koji je sada dio vladajuće koalicije u Kolašinu, nekoliko puta su ponovili da je nezakonitom podjelom placeva ,,najveća šteta učinjena upravo onima koji bi u skladu s kriterijumima i danas dobili placeve i papire”. Kako tvrde u toj stranci, veliki broj mještana Luga sada ispašta jer su lokalni funkcioneri preko njihovih leđa željeli nagraditi i one čije su „zasluge” druge prirode.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRI DECENIJE OD PROGLAŠENJA EKOLOŠKE DRŽAVA: Građani prinuđeni da protestima brane prirodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dan uoči obilježavanja 30. godina od proglašenja ekološke države, ekolozi su najavili protest. Smatraju da se nema što slaviti. I pored silnih obećanja nove vlasti, mještani su i dalje prinuđeni da protestima brane svoju životnu sredinu

 

U ponedjeljak 20. septembra obilježiće se 30 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu. Biće svečano. A na terenu i nema mjesta za pretjerano slavlje. Veliki zagađivači Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma, Željezara, i dalje nesmetano truju vazduh i prirodu. A kao i prije promjene vlasti građani su prinuđeni da protestima brane životnu sredinu u kojoj žive.

Desetak mještana potkomovskih sela u Andrijevici su prošlog četvrtka uhapšeni nakon što su blokirali prolaz kamiona preduzeća Bojkomerc. Mještani su poručili da je dosta bilo pljačke njihovog bogatstva i traže od Vlade da što hitnije preispitaju koncesione ugovore i da zaustave svaku dalju sječu šume na tom prostoru.

,,Posebno tražimo da se zaustavi izvođenje bilo kakvih radnji u dijelu Bradavca gdje se nalaze izvori pitke vode s kojih se nekoliko sela napaja vodom. To je naš ultimatum, jer ako dozvolimo da se nastavi dalja sječa šume, onda će naša sela zbog pokretanja strmog terena nestati s lica zemlje”, poručio je mještanin Strado Babović.

I prije i poslije hapšenja, mještani zahtijevaju da se što prije, u cilju sprečavanja daljeg uništavanja šuma, vodoizvorišta i putne infraksture od strane koncesionara, iniciraju izmjene zakona o upravljanju državnim resursima.

Vladi se ne žuri, a važeći zakon je na strani koncesionara. Nakaradni zakoni i ugovori iselili su narod sa ovih prostora, kazao je na protestnom skupu održanom u nedjelju u Konjuhu Rašid Marković, koji je govorio u ime drvoprerađivača. ,,Evidentno je da je šumaska mafija potpomognuta svim institucijama i kapacitetima države. S prirodnim resursima nestaje narod sa sjevera i to je državni udar”, istakao je Marković.

Na protestu je drvoprerađivač iz Plava Edin Šarkinović objasnio: ,,Jedan kamion koncesionara preveze u prosjeku oko 40 kubika balvana. Ta drvena masa se prodaje za oko 4.000 eura i ta sirovina ide preko granice. Kada bi taj jedan kamion građe lokalni drvoprerađivači pretvorili u neku uglačanu dasku, imali bi prihod od 12.000 eura, a ako bi od tog drveta uradili patos imali bi 20.000 eura. Takođe, država bi preradom tog drveta uzela četiri puta veći prihod po osnovu PDV-a, u odnosu na ono što daje koncesionar. Uz to, određenim vidom poluprerade zaposlio bi se značajan broj radnika. Sve zajedno ukazuje da je po srijedi velika pljačka naroda i države”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO SE FABRIKA PEŠKIRA NAŠLA U STEČAJNOJ MASI AUTOPREVOZNOG PREDUZEĆA SIMON VOJAŽ: Gume, kočnice, peškiri, dizalice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispostavilo se da  fabriku peškira u bihorskom selu Savin bor nije gradio ni  turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

 

Kada je nedavno objavljen oglas za prodaju beranske autoprevozne kompanije “Simon vojaž” kroz stečaj, saznalo se da je u stečajnu masu ušla, i da je zajedno sa cjelokupnom imovinom , na prodaju data i imovina u selu Savin Bor. Tada se i otkrilo da se radi o nesuđenoj fabrici peškira u tom bihorskom selu.

Tako se ispostavilo da ovu fabriku niti je gradio turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, koji je bio suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

Kada su stupili u štrajk polovinom 2020. godine, radnici “Simon vojaža” su javno pitali zašto je Adrović njihovim novcem pravio fabriku u svom rodnom selu. Tada to niko nije demantovao, a sada se ispostavilo da fabrikazaista  jeste građena novcem “Simon vojaža” i ušla je u stečajnu masu koja će se polovinom oktobra naći na javnoj licitaciji.

Kakvi su samo hvalospjevi ispjevani Ismailu Arslaniju, kome sada nama ni traga, i Mehmedu Adroviću te 2017. godine, neposredno pred lokalne izbore u Petnjici. Četrdesetdvogodišnji Arslani je predstavljen kao suvlasnik kompanije “Euro Bor” u okviru koje je trebalo da radi fabrika peškira i partner Mehmeda Adrovića.

Navodno je tih dana dopremio iz Turske prve metre sirovine za izradu bihorskog peškira koji će, kako je tvrdio „pokoriti“ region.

Arslanov partner u poslu, Mehmed Adrović tada je govorio da je optimizam turskog tekstilca opravdan, a da je njegov portfolio više nego impresivan.

Lokalni mediji pod kontrolom DPS-a potrudili su se i da objave po nešto iz njegove biografije, kao na primjer, da je rođen u Denizliju, turskom gradu poznatom po razvijenoj tekstilnoj industriji. Da je dvadeset godina u poslu sa tekstilom, kao i da je oženjen i da ima troje djece, “koja ga gledaju samo tokom praznika”.

“Moj put je manje-više sličan mnogim biznismenima. Počeo sam kao običan radnik, pekao sam zanat i znao sam svoje sposobnosti. Vrlo brzo sam otvorio fabriku u Denizliju gdje sam zapošljavao 200 radnika” – pričao je Arslani za portal Radio Petnjica.

Ostalo je zapisano i da su njegovi počeci vezani za ogromno tursko tržiše ali je, kako je ispričao, brzo uvidio mogućnosti internacionalnog poslovanja, pa je počeo da osvaja tržišta Francuske, Njemačke, Austrije, SAD, Balkana.

“Već dvije godine radim i za UN. Ne mogu reći o kojim konkretno instituciojama se radi jer je ugovorima to zabranjeno ali mogu reći da je riječ o veoma ozbiljnim poslovima” – tvrdio je Arslani.

Ovaj turski biznismen je ispričao da je sa prijateljem iz Izmira obišao Balkan. Rekao je da zna za Balkan sa istorijskog aspekta kao bitan “ali i to da je sada bitan i kao poželjno tržište”.

“Obišli smo sjever Crne Gore, imali smo puno sastanaka, od kojih su neki bili potpuni promašaji, a neki pun pogodak. Tako sam otkrio i Petnjicu kroz lik i djelo ozbiljnog privrednika Mehmeda Adrovića” – kazao je tada Arslani.

Mehmed mu je navodno u tri sata ujutru, kada su se sastali, rekao da “želi da učini nešto za ovaj narod i da vjeruje u uspjeh”.

“Njegove potrebe i ozbiljnost su se poklopile sa mojim razmišljanjem. Tako je sve krenulo” – pričao je Arslan.

 

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVO OBEĆANJE O BOLJEM GAZDOVANJU SPORTSKOM INFRASTRUKUROM KOLAŠINA: Država opet najavljuje pomoć  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najvažniji  objekti kolašinske sportske  infrastrukture  primjer su nebrige i neuspješnih pokušaja Opštine da brine o njima. Ovih dana iz Vlade opet stižu  obećanja o drugačijem  gazdovanju Domom mladih i sportskom halom

 

Sportska hala i Dom mladih u Kolašinu izgrađeni su prije 20 godina, a nijedan od ta dva objekta nije potpuno stavljen u funkciju. Štaviše,  Dom mladih je već deceniju bez ikave namjene i skoro je ruina.  Prema onome što je nedavno, prilikom posjete Kolašinu,  izjavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, slijedi obiman posao rješavanja i pravnih i infrastrukturnih problema.

Oba objekta se nalaze u tzv. Sportskoj zoni i oba su dio premabicioznih višedecenijskih planova o Kolašinu kao centru za pripreme vrhunskih sportista. Zajedničko im je i to što ni posle dvije decenije od kako su izgrađeni,  nemaju upotrebne dozvole. Dom mladih, prema podacima,  Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore,   ni građevinsku.

Taj turistički objekat radio je  svega nekoliko godina i bio je dat na upravljanje privatniku, odnosno Košarkaškom klubu (KK) Gorštak.  Nakon toga, Opština,  čije tada bio vlasništvo, prepustila ga je vandalima i zubu vremena.  Iz objekta je   ukraden namještaj, električni aprati,  polomljena vrata i prozori, fasada uništena…

Gradnja sportske hale u neposrednoj blizini, počela je u  maju 1996. godine. Bio je to  kapitalni projekat podrške  ekonomskom i turističkom razvoju Kolašina. Stavljena je u funkciju 13. jula 2001. godine, a već deceniju kasnije započela je njena kompletna rekonstrukcija. Izgradnju tog objekta, preko tadašnje Direkcije javnih radova, finansirala je Vlada.  Opština je samo ustupila zemljište.   Iz državnog budžeta izdvojen je novac i za rekonstrukciju, koja je podrazumijevala zamjenu  parketa, grijanje na plin i modernizovane svlačionice. Međutim, sve do sada nije završena fasada. Za rekonstrukciju je potrošeno  više od million eura.

Oba objekta su sada vlasništvo države. Dio  imovine u Sportskoj zoni,  prije nekoliko godina,   Opština  je ustupila državi i tako kompenzovala dio pozamašnog poreskog duga.

U više navrata propali su pokušaji kolašinske lokalne vlasti da halom i Domom mladih  gazduje domaćinski.  Formirano je bilo i preduzeće koje je trebalo da  upravlja tiim objektima i ostalom sportskom infrastrukturom.  Međutim, jedinu korist od njega je imao direktor Srećko Medenica.  On je, tokom 2011.  godine bio direktor JP Sportski centar i za to primao zaradu, a u preduzeću niti je bilo više  zaposlenih niti je poznata čime se bavilo.

Hala je Opštini postala prevelik teret i zbog tuga za utrošenu struju od skoro 200.000 eura.   Nekoliko godina  tom objektu je bila isključena električna energija. Sportisti trenirali uz svjetlost šterika, a prostorije su zagrijavali ložeći peći na drva.

U međuvremenu je država navila formiranje novog preduzeća Centar  za pripreme sportista. Te planove sugrađanima je 2014. godine prenio tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.

„Imam uvjeravanja sa državnih adresa i da će smještajni kapaciteti u Domu mladih biti preuređeni i podignuti na veći nivo, daleko uslovniji za boravak. Sve to, računajući i nadavno završeni fudbalski teren i još neke infrastrukturne investicije, omogućiće Kolašinu da postane konkurentno mjesto za pripreme sportista, za šta je klimatski idealan”, saopštio je tada  Brajušković.

Projektom, kako je najvaljivano, trebalo je da bude  biće obuhvaćena pored dva objekta i zemljište od 30.000 matara kvadratnih.  Planovi se nikad nijesu obistinili, pa su i Opština i država još jednom pokazale da nijesu imale  volje da brine o vrijednom dijelu sportske infrastrukture.  U Kolašinu sada opet imaju velika očekivanja od države.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo