Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE MJEŠTANA KOLAŠINSKOG NASELJA LUG: Skupi besplatni placevi

Objavljeno prije

na

Dovođenje u red urbanističkog haosa u naselju Lug, samo par stotina metara od centra grada, nije uspjelo bivšoj vlasti, a ni aktuelna, čini se, nema baš jasnu predstavu na koji način bi to trebalo uraditi. Na tom neurbanizovanom zemljištu pored Tare, s improvizovanim putevima, bez komunalne infrastrukture i bez jasnog vlasništva, u okviru sportske zone, opštinskom odlukom iz 2009. godine više od 100 Kolašinaca dobilo je placeve. I sada, sedam godina poslije usvajanja tog akta, mnogi su na tim placevima sagradili kuće, ali osim odluke lokalnog parlamenta, nemaju nijednog „papira” kojim bi dokazali svoje vlasništvo.

Problematičnost odluke, koju su podržali odbornici tada vladajućih Demokratske partije socijalista i Grupe građana, jasna je već na prvi pogled. U nekoliko slučajeva, na spisku onih koji su dobili plac, navedeno je samo prezime. Pored toga, Opština nije, kako je zakonom predviđeno, dodijelila placeve organima koji bi nakon sprovedenog konkursa i po jasno utvrđenim kriterijumima odlučili ko od zaposlenih ima pravo na pomoć u rješavanju stambenog pitanja.

Tadašnja vlast je neuobičajeno samostalno odlučivala kome će i iz kojeg državnog organa dodijeliti plac, a sve prema kriterijumima koji ni do danas nijesu objelodanjeni. Izvršna vlast je predložila, a zakonodavna većinom usvojila, za zaposlene iz Uprave policije kriterijumi nikada nijesu bili dostupni javnosti. Na spisku imena iz Uprave policije, da li omaškom ili iz nekog drugog razloga, nalazi se i ime službenika drugog državnog organa.

U više slučajeva državno zemljište dato je fizičkim licima bez naknade ili uz minimalnu naknadu, da bi neki od njih tako stečeno zemljište prodali po desetak puta većim cijenama.

Nije poznato ni da je obavljena parcelizacija zemljišta, pa su zbog toga svi čija se imena nalaze u odluci suvlasnici većeg parčeta zemljišta.

Namjera prethodne vlasti bila je da nakon izrade detaljnog urbanističkog plana (DUP) sportske zone stvori mogućnosti za legalizaciju svih tih objekata.

Nezavršen DUP bio je godinama opravdanje za izostanak bilo kakvih ulaganja u to prigradsko naselje. Navodno, bez u urbanističku dokumentaciju ucrtanih puteva nije moguće „intervenisati” ni na jednoj saobraćajnici u Lugu. Posebna priča je elektromreža. Bar jedan od stubova kojim je struja „dovedena” u naselje, pri svakom nevremenu se sruši. U tom dijelu Kolašina, kažu, više su bez struje nego što imaju uredno snabdijevanje.

Mještani Luga smatraju i da su taoci političkih nadgornjavanja i svoju situaciju opisuju kao nepodnošljivu. Na brojne peticije i pojedinačne zahtjeve, tvrde, niko od nadležnih ne obraća pažnju, pa sebe nazivaju „zaboravljenima”.

Do Luga se stiže makadamskim putem, koji je posebno u kišnim danima prekriven dubokim lokvama. Taksisti, uglavnom, izbjegavaju ture k tom dijelu grada.

„Nama je izgleda svejedno ko je na vlasti u Kolašinu, jer je svima zajedničko što se ne sjećaju da postojimo. Dugo smo se nadali da će nadležni u Opštini povesti računa o ovom naselju, bar zbog činjenice da je tik ispod elitnog hotela Bjanka. No, ni to nije dovoljan motiv da pokene opštinsku mehanizaciju k nama ili bar da jedan od funkcionera dođe i vidi kako nam je”, kažu mještani.

Oni ističu da iz tog naselja i putem kojim se može jedino u gumenim čizmama, svakodnevno u školu ide više od 40 osnovaca i srednjoškolaca. Takođe, naglašavaju da saobraćajnica koja je u izuzetno lošem stanju prestavlja nepremostivu prepreku za nekolicinu sugrađana s invaliditetom, od kojih jedan koristi invalidska kolica.

„Do nas se nekad može samo terenskim vozilima. Đeca nam stižu u školu prekrivena blatom, pa im se ostali smiju. Ove rupe i lokve nepremostive su prepreke. Po ko zna koji put apelujemo na nadležne u Opštini da prošetaju i ovim dijelom i uvjere se koliko su neodgorni prema jednom dijelu Kolašinaca. Kad je ovako, bolje bi bilo da nam nikad nijesu ni dali placeve. Nekako bismo se snašli. Ne poklanjali više ovako nikom”, poručuju iz Donjeg Pažanja.

Mnogi od njih priznaju da su placeve dobili džabe, ali smatraju da zbog toga ne treba godinama da žive bez uređene komunalne infrastrukture.

Pitanje saobraćajnice u Lugu nedavno su pokrenuli i iz Demokratske Crne Gore (Demokrate). Oni će, kako kažu, insistirati da se i lokalni parlement, u kojem imaju jednog odbornika, pozabavi tim problemom.

„Demokrate će i u lokalnom parlamentu pokrenuti to pitanje i tražiti da se hitno riješi, jer je nova vlast u opštini Kolašin, koju podržavamo bez ikakvih ličnih interesa, funkcija i privilegija, dužna da vodi računa upravo o takvim problemima. Obećanja data narodu zarad glasova moraju se ispuniti, a napredak bi trebalo da bude vidljiv. Ipak, jedino što se primjećuje jesu sve veće rupe na putu, koje asociraju na sve, osim na toliko puta obećano ‘bolje sjutra'”, kazao je Vladan Rakočević, član Glavnog odbora te stranke.

Jedine „intervencije” na toj saobraćajnici obavljene su četiri dana pred lokalne izbore 2014. godine. Iz tada vladajuće koalicije DPS-GG nasuli su nekoliko kamiona zemlje na dio puta. Takve radove spriječili su mještani, naglašavajući da će im tako ,,popravljen” put pričiniti još više problema. Mještani su tada zahtijevali i da se pristupi ozbiljnoj rekonstrukciji saobraćajnice, po kojoj bi bila postavljena tvrda podloga, a ne zemlja.

Da su placevi dodijeljeni prema zakonu i ljudima u stanju socijalne potrebe i sada tvrde u DPS. Kažu i da je svojevremeno zemljište bilo isparcelisano.

,,Međutim, DUP-om do dana današnjeg nije definisan taj zahvat. Mi smo radili geodetske podloge i DUP. Vidjećemo kako je to uradila sadašnja vlast i da li su uvažili problem tih ljudi. Planirali smo kad se taj dokument završi da sve te objekte uklopimo i na taj način afirmišemo postupke i procedure u kojima bi svi korisnici parcela dobili mogućnost da pokrenu postupak za dobijanje potrebnih papira”, kažu u kolašinskoj opoziciji.

Potpredsjednik Opštine Đuro Milošević najavljuje da su DUP–om sportske zone, koji uskoro treba da bude završen, zadržani svi izgrađeni objekti. Mještani, kaže on, ne treba da strahuju da bi im kuće mogle biti srušene, iako su izgrađene na zemljištu koje su dobili pod sumnjivim uslovima.

,,Kada taj dokument bude završen, a mislim da će to biti vrlo skoro, onda će biti moguće i komunalno uređenje tog dijela, naravno u skladu sa zakonom. Do sada to nije bilo moguće, jer je naselje divlje”, rekao je on.

Koliko će trajati procedura dobijanja potrebne dokumentacije za svaki od placeva, odnosno objekta u Lugu, za sada je teško reći. Odluka kojom je prije sedam godina dijeljeno zemljište davno je uz ostalu dokumentaciju dostavljena specijalnom tužilaštvu u okviru krivične prijave Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije protiv funkcionera GG Milete Bulatovića i Mila Šukovića.

Iz SDP-a, koji je sada dio vladajuće koalicije u Kolašinu, nekoliko puta su ponovili da je nezakonitom podjelom placeva ,,najveća šteta učinjena upravo onima koji bi u skladu s kriterijumima i danas dobili placeve i papire”. Kako tvrde u toj stranci, veliki broj mještana Luga sada ispašta jer su lokalni funkcioneri preko njihovih leđa željeli nagraditi i one čije su „zasluge” druge prirode.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo