Povežite se sa nama

OKO NAS

MUKE MJEŠTANA KOLAŠINSKOG NASELJA LUG: Skupi besplatni placevi

Objavljeno prije

na

Dovođenje u red urbanističkog haosa u naselju Lug, samo par stotina metara od centra grada, nije uspjelo bivšoj vlasti, a ni aktuelna, čini se, nema baš jasnu predstavu na koji način bi to trebalo uraditi. Na tom neurbanizovanom zemljištu pored Tare, s improvizovanim putevima, bez komunalne infrastrukture i bez jasnog vlasništva, u okviru sportske zone, opštinskom odlukom iz 2009. godine više od 100 Kolašinaca dobilo je placeve. I sada, sedam godina poslije usvajanja tog akta, mnogi su na tim placevima sagradili kuće, ali osim odluke lokalnog parlamenta, nemaju nijednog „papira” kojim bi dokazali svoje vlasništvo.

Problematičnost odluke, koju su podržali odbornici tada vladajućih Demokratske partije socijalista i Grupe građana, jasna je već na prvi pogled. U nekoliko slučajeva, na spisku onih koji su dobili plac, navedeno je samo prezime. Pored toga, Opština nije, kako je zakonom predviđeno, dodijelila placeve organima koji bi nakon sprovedenog konkursa i po jasno utvrđenim kriterijumima odlučili ko od zaposlenih ima pravo na pomoć u rješavanju stambenog pitanja.

Tadašnja vlast je neuobičajeno samostalno odlučivala kome će i iz kojeg državnog organa dodijeliti plac, a sve prema kriterijumima koji ni do danas nijesu objelodanjeni. Izvršna vlast je predložila, a zakonodavna većinom usvojila, za zaposlene iz Uprave policije kriterijumi nikada nijesu bili dostupni javnosti. Na spisku imena iz Uprave policije, da li omaškom ili iz nekog drugog razloga, nalazi se i ime službenika drugog državnog organa.

U više slučajeva državno zemljište dato je fizičkim licima bez naknade ili uz minimalnu naknadu, da bi neki od njih tako stečeno zemljište prodali po desetak puta većim cijenama.

Nije poznato ni da je obavljena parcelizacija zemljišta, pa su zbog toga svi čija se imena nalaze u odluci suvlasnici većeg parčeta zemljišta.

Namjera prethodne vlasti bila je da nakon izrade detaljnog urbanističkog plana (DUP) sportske zone stvori mogućnosti za legalizaciju svih tih objekata.

Nezavršen DUP bio je godinama opravdanje za izostanak bilo kakvih ulaganja u to prigradsko naselje. Navodno, bez u urbanističku dokumentaciju ucrtanih puteva nije moguće „intervenisati” ni na jednoj saobraćajnici u Lugu. Posebna priča je elektromreža. Bar jedan od stubova kojim je struja „dovedena” u naselje, pri svakom nevremenu se sruši. U tom dijelu Kolašina, kažu, više su bez struje nego što imaju uredno snabdijevanje.

Mještani Luga smatraju i da su taoci političkih nadgornjavanja i svoju situaciju opisuju kao nepodnošljivu. Na brojne peticije i pojedinačne zahtjeve, tvrde, niko od nadležnih ne obraća pažnju, pa sebe nazivaju „zaboravljenima”.

Do Luga se stiže makadamskim putem, koji je posebno u kišnim danima prekriven dubokim lokvama. Taksisti, uglavnom, izbjegavaju ture k tom dijelu grada.

„Nama je izgleda svejedno ko je na vlasti u Kolašinu, jer je svima zajedničko što se ne sjećaju da postojimo. Dugo smo se nadali da će nadležni u Opštini povesti računa o ovom naselju, bar zbog činjenice da je tik ispod elitnog hotela Bjanka. No, ni to nije dovoljan motiv da pokene opštinsku mehanizaciju k nama ili bar da jedan od funkcionera dođe i vidi kako nam je”, kažu mještani.

Oni ističu da iz tog naselja i putem kojim se može jedino u gumenim čizmama, svakodnevno u školu ide više od 40 osnovaca i srednjoškolaca. Takođe, naglašavaju da saobraćajnica koja je u izuzetno lošem stanju prestavlja nepremostivu prepreku za nekolicinu sugrađana s invaliditetom, od kojih jedan koristi invalidska kolica.

„Do nas se nekad može samo terenskim vozilima. Đeca nam stižu u školu prekrivena blatom, pa im se ostali smiju. Ove rupe i lokve nepremostive su prepreke. Po ko zna koji put apelujemo na nadležne u Opštini da prošetaju i ovim dijelom i uvjere se koliko su neodgorni prema jednom dijelu Kolašinaca. Kad je ovako, bolje bi bilo da nam nikad nijesu ni dali placeve. Nekako bismo se snašli. Ne poklanjali više ovako nikom”, poručuju iz Donjeg Pažanja.

Mnogi od njih priznaju da su placeve dobili džabe, ali smatraju da zbog toga ne treba godinama da žive bez uređene komunalne infrastrukture.

Pitanje saobraćajnice u Lugu nedavno su pokrenuli i iz Demokratske Crne Gore (Demokrate). Oni će, kako kažu, insistirati da se i lokalni parlement, u kojem imaju jednog odbornika, pozabavi tim problemom.

„Demokrate će i u lokalnom parlamentu pokrenuti to pitanje i tražiti da se hitno riješi, jer je nova vlast u opštini Kolašin, koju podržavamo bez ikakvih ličnih interesa, funkcija i privilegija, dužna da vodi računa upravo o takvim problemima. Obećanja data narodu zarad glasova moraju se ispuniti, a napredak bi trebalo da bude vidljiv. Ipak, jedino što se primjećuje jesu sve veće rupe na putu, koje asociraju na sve, osim na toliko puta obećano ‘bolje sjutra'”, kazao je Vladan Rakočević, član Glavnog odbora te stranke.

Jedine „intervencije” na toj saobraćajnici obavljene su četiri dana pred lokalne izbore 2014. godine. Iz tada vladajuće koalicije DPS-GG nasuli su nekoliko kamiona zemlje na dio puta. Takve radove spriječili su mještani, naglašavajući da će im tako ,,popravljen” put pričiniti još više problema. Mještani su tada zahtijevali i da se pristupi ozbiljnoj rekonstrukciji saobraćajnice, po kojoj bi bila postavljena tvrda podloga, a ne zemlja.

Da su placevi dodijeljeni prema zakonu i ljudima u stanju socijalne potrebe i sada tvrde u DPS. Kažu i da je svojevremeno zemljište bilo isparcelisano.

,,Međutim, DUP-om do dana današnjeg nije definisan taj zahvat. Mi smo radili geodetske podloge i DUP. Vidjećemo kako je to uradila sadašnja vlast i da li su uvažili problem tih ljudi. Planirali smo kad se taj dokument završi da sve te objekte uklopimo i na taj način afirmišemo postupke i procedure u kojima bi svi korisnici parcela dobili mogućnost da pokrenu postupak za dobijanje potrebnih papira”, kažu u kolašinskoj opoziciji.

Potpredsjednik Opštine Đuro Milošević najavljuje da su DUP–om sportske zone, koji uskoro treba da bude završen, zadržani svi izgrađeni objekti. Mještani, kaže on, ne treba da strahuju da bi im kuće mogle biti srušene, iako su izgrađene na zemljištu koje su dobili pod sumnjivim uslovima.

,,Kada taj dokument bude završen, a mislim da će to biti vrlo skoro, onda će biti moguće i komunalno uređenje tog dijela, naravno u skladu sa zakonom. Do sada to nije bilo moguće, jer je naselje divlje”, rekao je on.

Koliko će trajati procedura dobijanja potrebne dokumentacije za svaki od placeva, odnosno objekta u Lugu, za sada je teško reći. Odluka kojom je prije sedam godina dijeljeno zemljište davno je uz ostalu dokumentaciju dostavljena specijalnom tužilaštvu u okviru krivične prijave Opštinskog odbora Socijaldemokratske partije protiv funkcionera GG Milete Bulatovića i Mila Šukovića.

Iz SDP-a, koji je sada dio vladajuće koalicije u Kolašinu, nekoliko puta su ponovili da je nezakonitom podjelom placeva ,,najveća šteta učinjena upravo onima koji bi u skladu s kriterijumima i danas dobili placeve i papire”. Kako tvrde u toj stranci, veliki broj mještana Luga sada ispašta jer su lokalni funkcioneri preko njihovih leđa željeli nagraditi i one čije su „zasluge” druge prirode.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KONTROLA OPTUŽNICE PROTIV BIVŠE PREDSJEDNICE VRHOVNOG SUDA: Medenica tvrdi da je žrtva politike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je poslije petog puta, ipak održano kontrolno ročište za optužnicu protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda, o kvalitetu rada Specijalnog tužilaštva u ovom slučaju, odluku će donijeti vijeće sudije Gorana Šćepanovića, koje može da potvrdi tužilački akt, vrati ga na dopunu ili donese odluku o obustavi postupka

 

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, ove je sedmice u zgradu kojom je šefovala 14 godina ušla  kao optužena, uz pratnju advokata. Razlog: kontrola optužnice koju je još u oktobru prošle godine Specijalno tužilaštvo podiglo protiv nje, njenog sina Miloša i još 15 osoba.

Nakon tri sata ročišta, dobila je vrijeme da iznese  sve što misli o tužilačkom aktu.

„Istrpjeću ja ovo, jer ova optužba nije želja da se stane na kraj visokoj korupciji već da se prikupe birači“, poručila je Medenica, koja je optužnicu nazvala pretpostavkom. Poručila je da se ne može „tako lako neko optuživati“.

“Već 40 godina mog rada u crnogorskom pravosuđu učinilo je da sagledam neke stvari bolje nego moji branioci. Mene niko ne može bolje da brani nego ja sama…Neću vam reći kako doživljam to što mi je, kao predsjednici Vrhovnog suda, stavljeno na teret da sam član organizovane kriminalne grupe. To ću ponijeti sa sobom. Ali, reći ću da je tužilac morao popisati čime sam ja to zloupotrijebila, odnosno iskoristila svoj službeni položaj i svojim radnjama omogućila da se nesmetano krijumčare cigarete. Kada, kako, kome, gdje i čime sam ja to uradila. Da su sprovedene radnje, koje je odbrana predložila, danas optužbe ne bi bile ovakve”, kazala je Medenica.

Ona je pitala tužilaštvo od koga je, kada, koliko i zašto uzela mito, koji joj se, takođe, stavlja na teret.

Vijeću sudije Gorana Šćepanovića, predočila je i da nije imala nikakvu skaj komunikaciju, što se vidi iz prikupljenih dokaza.

„Nemam ni bilo koju drugu spornu komunikaciju. Ne daj Bože da ima neka slika sa članom neke kriminalne organizacije, ništa bi bio ovaj medijski stampedo u odnosu na to“, kazala je Medenica.

Ona je tražila od Tužilaštva da pojasni i kako je je mogla da ima uticaj na sudije ako je već 15 mjeseci u penziji.

Tokom izlaganja Medenica je tvrdila i da su u istražnom postupku povrijeđena njena prava.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUŽBE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA NA SJEVERU:  Pomoć za svaku nevolju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nedostatak opreme i  vozila i  nedovljno  zaposlenih, u većoj ili manjoj mjeri, i dalje su zajednički problem za sve službe zaštite i spašavanja na sjeveru države. Uz to, vatrogasci su, kažu, često u prilici da rade ono što im nije u opisu posla i za šta nijesu dovoljno obučeni

 

Nevrijeme sredinom januara još jednom je razotkrilo sve nedostatke u opremljenosti i kadrovskim potencijalima službi zaštite i spašavanja (SZS) na sjeveru države. Da bi to nadomjestili, tvrde vatrogasci, bili su prinuđeni da su na terenu neprekidno 24 sata, često bez adekvatne opreme. Ocjena vatrogasaca je da se minulih nekoliko godina jesu donekle poboljšali uslovi njihovog rada, ali da i dalje nijesu ni blizu onih koji bi im omogućili da su bezbjedni i daju svoj maksimum.

Iako u nekim opštinama podmlađene, SZS i dalje imaju problem što je značajan dio vatrogasaca u srednjem životnom dobu. To i nedovoljan broj zaposlenih je veliki problem i mojkovačke SZS. Od 10 vatrogasaca, kaže komandir Marinko Medojević, dvojica su stariji od zakonskog minuma za obavljanje tog posla. Prema propisima vatrogasci ne bi smjeli biti stariji od 55 godina.

„Zaista je 10 vatrogasaca malo za Mojkovac. To je najbolje pokazalo posljednje nevrijeme kada smo gotovo bez prestanka bili na terenu danima. Mogao sam da formiram samo tri ekipe, od kojih su dvije bile na terenu, a jedna pripravna. To je nedovoljno i fizički iscrpljuje zaposlene. Kada sam, nakon posljednjih lokalnih izbora u Mojkovcu, došao na ovo mjesto, zatekao sam još puno nedostaka, koji smetaju da SZS obavlja svoje poslove kvaliteno. To za sada nadoknađujemo velikim požrtvovanjem i boljim odnosom lokalnih vlasti. No, još puno je posla na tom putu”, kaže sagovornik Monitora.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Prema njegovim riječima sa druge strane ne postoji niti se pokazuje takozvana snaga države da fabrikama na području Bijelog Polja naloži da ugrade prečišćivače i filtere na sistemima za otpadne vode.

,,Od kolektora, priče i pompeznih najava o njegovoj izgradnji, još uvijek nema ništa, tako da je rijeka Lim, sa svim svojim pritokama, pretvorena u veliki fekalni kanal. Divlje cijevi su svuda, a riblji fond je na području Bijelog Polja potpuno uništen”, tvrdi Novović. Novinar iz Bijelog Polja upozorava  i na činjenicu da je na obalama ove rijeke samo registrovanih stotinu i četiri divlje deponije, dok je neregistrovanih još ko zna koliko.

Nevladina organizacija iz ovog grada Euromost preko deset godina se bori da zaštiti Lim, ali, nažalost, situacija je, kako ističu, svake godine gora, gdje se zbog nekontrolisanog odlaganja otpada na njenim obalama ne šteti samo Bijelom Polju i Crnoj Gori, već i susjednim državama, Srbiji i BiH, u kojima se otpad spušta nakon svakih većih kiša. ,,Zbog nečinjenja naših državnih i opštinskih institucija, Vlada Srbije ozbiljno razmišlja da postavi lančanice, mnogo visočije od Priboja i Prijepolja, odnosno na granici sa Crnom Gorom, i da se tu zaustavi plutajući otpad. U tom slučaju bi bjelopoljske opštinske i crnogorske vlasti morale da čiste”, kažu u Euromostu.

Iz ove nevladine organizacije Monitoru su kazali kako su godinama organizovali veliki broj ekoloških akcija čišćenja obale Lima, ali kažu da se na ista mjesta baci otpad, tako da više nema svrhe organizovati takve akcije, dok god lokalne i državne institucije, ne počnu da preduzimaju nešto po pitanju zagađivanja ove rijeke. Oni su se zbog toga obratili i međunarodnim institucijama, pa podsjećaju da je evropski komesar za životnu sredinu napomenuo da će Crna Gora  morati nakon pristupanja EU dostići potpunu usklađenost sa ekološkim zakonodavstvom, jer trenutno zakon EU još nije obavezujući za Crnu Goru.

Iz Euromosta tvrde da je Brisel prepoznao Lim kao rijeku od značaja ne samo za Crnu Goru, već za čitav region pa i Evopsku uniju, jer pripada crnomorskom slivu. ,,Koalicija ekoloških organizacija iz Crne Gore, Srbije i BiH, koja se bori da zaštiti Lim, zatražiće da se uklone i sva privremena odlagališta otpada, koja se nalaze pored rijeke i u Crnoj Gori i u Srbiji”, kažu iz ove nevladine organizacije.

Da je Evopska unija, preko svoje misije u Crnoj Gori, prepoznala ovaj problem, jasno je i po tome što su sa skoro petnaest miliona finansirali izgradnju kolektora u Beranama. Tako u slivu Lima kroz našu državu, ova međunarodna rijeka je zaštićena od fekalnih zagađenja jedino u Beranama.  Ali to ne znači da na njenim obalama u Beranama nema sijaset divljih deponija, kao i na području Andrijevice i Plava.

Možda bi trebalo da se lančanice, onakve kakve smo vidjeli u Priboju, postave uzvodnije, prema Crnoj Gori, i onda se više ne bi postavljalo pitanje da li je plutajući otpad u Priboj stigao iz naše države, ili sa teritorije Prijepolja. U Priboj uvijek kod ovakvih ekocida stiže pomoć u mehanizaciji iz Beograda, da bi mjesecima čistili rijeku. Otpad, destine hiljada kubika, srećom se tu zaustavlja i ne ide dalje prema Bosni i Hercegovini, u Drinu, i dalje Drinom, ko zna dokle.

U svakom slučaju, problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema. Zato slike plutajućeg otpada sa takozvanih lančanica u Priboju predstavljaju plutajuću sramotu. I opomenu.

                                                                                               Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo