,,Diletanti se pitaju i odlučuju, ne pita se struka, a nekom odgovara ovo stanje. Svake godine ista priča. Kad se pojave požari onda se sjete da treba da se nešto radi”, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi

Sedam dana vatrogasci su se borili sa požarima u Paštrovićima. Vatra je prijetila da pređe Jadransku magistralu i ugrozi kuće i druge objekte. Turisti su imali priliku da sa ljetovanja ponesu i fotografije požara koji se noćima i danima nesmetano šire.  I koji, kao i svake sezone, bukte širom Crne Gore.

U predahu od ekonomije i politike, na požare se osvrnuo i premijer Milojko Spajić. Obećanjem, da će Vlada pronaći sredstva da kupi makar jedan kanader za požare za koje decenijama nemamo rješenje.

,,Kanader (ili slični modeli) jesu najefikasnije sredstvo za gašenje i zato se kupuju kako bi riješili problem jednom za svagda, a ne svako ljeto analize i filozofije – i na kraju nema ni pomaka ni rješenja! Vlada će iznaći mogućnost i modalitet plaćanja iz budžeta koji će biti održiv (kao i sve što radimo). MUP radi sjajan posao! Air traktori se popravljaju – ali nisu dovoljni za ono što se svakog ljeta dešava u Crnoj Gori”, istakao je Spajić.

Pomaka nema iako je sveobećavajući Spajić bio na čelu Vlade i prije požarne sezone. Krajem marta iz Direktorata za zaštitu i spašavanje su upozorili da je od pet vazduhoplova kojima raspolaže Aviohelikopterska jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, trenutno  ispravan samo jedan protivpožarni avion.

Požari su stigli, a stanje je ostalo isto. ,,Pa naravno da nije dovoljno jedan avion. Mi imamo još dva aviona koja su trenutno u fazi popravke. Motori su stigli iz Kanade i očekujemo da nam dođu mehaničari iz drugih država koji su licencirani da mogu da montiraju te motore, ali to sve zavisi od njih kad će biti slobodni da dođu da nam pomognu u montiranju motora u dva aviona koja su namijenjena za gašenje požara”, izjavio je nedavno direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova Miodrag Bešović.

I dok se čekaju mehaničari i političari stanje se ne popravlja. ,,Diletanti se pitaju i odlučuju, ne pita se struka, a nekom odgovara ovo stanje. Svake godine ista priča. Kad se pojave požari onda se sjete da treba da se nešto radi”, kaže za Monitor Zlatko Ćirović, komandir Službe zaštite i spašavanja Herceg Novi.

On objašnjava da su zajedno sa Inženjerskom komorom u ranijem periodu pokušali da nađu model za nove zakone koji bi poboljšali zaštitu od požara ,ali da nisu naišli na razumijevanje od strane Direktorata.

Ne funkcioniše loše samo sistem zaštite od požara, kaže Ćirović: ,,Ove nedjelje smo po drugi put sa kolegama iz Kotora i Perasta gasili požar na Vrmcu. I prvi put smo sumnjali da je podmetnut. Kada smo lokalizovali, iz MUP-a smo dobili informaciju da je uhvaćeno lice koje je podmetnulo požar te da je kod njega nađeno više kutija šibica. Javili su nam da je lice transportovano u tužilaštvo u Kotoru, a onda i da ga je tužilac pustio, jer navodno nema elemenata za krivično gonjenje. Bili smo u šoku”.

Iako su za podmetanje i izazivanje požara predviđene drastične kazne, pa i višegodišnja robija, Monitor je pisao da takavih presuda nema. Nedavno su cetinjski vatrogasci gasili požar na Lovćenu do kojeg je došlo nepažnjom mještanina koji je zapalio šumu. Iz Direktorata su pred ovu požarnu sezonu napravili analizu koja je pokazala da je u 92 odsto slučajeva izrok požara ljudski faktor.

Uzaludni su bili apeli i naredbe. Naredbom o zabrani loženja od 1. jula do 30. . septembra zabranjuje se loženje vatre i ostavljanje zapaljivih predmeta na mjestima na kojima postoji povećana opasnost od izbijanja i širenja požara (u parkovima, putnim pojasevima i na drugim mjestima na kojima postoji sasušena trava, lišće i drugi lako zapaljivi predmeti i materije). Iz MUP-a su apelovali na građane da ne bacaju zapaljene opuške cigareta iz automobila.

,,Svi apeli, zabrane loženja vatre na otvorenom prostoru i brojne druge aktivnosti nisu dale očekivani rezultat. Nažalost, neodgovorni pojedinci ovih dana, skoro sinhronizovano, na cijeloj teritoriji države, izazivaju požare koji pričinjavaju znatnu štetu po ekosistem Crne Gore, a pritom ugrožavaju i ljudske živote i materijalna dobra građana”, saopštili su nedavno iz MUP-a.

Dodatni problem je što pojedini gdje stignu bacaju smeće. V. d. komandira Službe zaštite i spašavanja Podgorica Zdravko Blečić kazao je da i nelegalna odlagališta otpada predstavljaju potencijalna žarišta i otežavaju gašenje požara koji izbiju u njihovoj okolini. ,,Taj nemar, nehat ili zla namjera pojedinih građana dovedu do toga da kasnije, kada dođe do požara, imamo kompleksniju situaciju, odnosno velike probleme na terenu”, kazao je Blečić. Sa sličnim problemom susreli su se i u Nikšiću, gdje je gorjela najveća divlja deponija u državi Mislov do.

Sve to je rezultat da svi i ljeti, kao i zimi, udišemo otrov iz vazduha. Povećanje koncentracija PM10 i PM2,5 čestica registrovano je periodično na pojedinim mjernim mjestima od 31. jula tekuće godine. Zbog intenziviranja požara i povećanja emisije zagađujućih materija u vazduh usled sagorijevanja biljne mase na velikim površinama i na brojnim lokacijama, posebno u centralnom dijelu Crne Gore, od 1.avgusta izmjerene su visoke i veoma visoke satne koncentracije PM10 i PM2,5 čestica, na mjernim mjestima u Podgorici i Nikšiću navodi se u saopštenju Agencije za zaštitu prirode.

Iz Instituta za javno zdravlje su preporučili građanima, posebno osjetljivim grupama (djeca, trudnice, stari, hronični bolesnici), da u periodu većeg zagađenja vazduha manje borave na otvorenom, naročito u blizini prometnih saobraćajnica, kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu. Treba ograničiti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brže ili dublje (trčanje, vježbanje i sl.) na otvorenom do poboljšanja kvaliteta vazduha.

Koliko se o vom problemu ne vodi računa, te da pored opreme nedostaje i kadra, govori izjava direktora Direktorata Bešovića iz marta ove godine: ,,U prethodnom periodu zbog nedostatka finansijskih sredstava, nijesmo uspjeli da formiramo jedinice civilne zaštite i tako dobijemo na masovnom odgovoru na prirodne i druge katastrofe”. On je istakao da će se, bez aktivnog učešća građana, privatnog sektora i drugih institucija, sistem zaštite i spašavanja bazirati samo na odgovoru opština i države.

Odgovor države se svodi na obećanja, a opštine se snalaze kako znaju i umiju. Ćirović kaže da su u Herceg Novom za sada zadovoljni opremom, te da je raspisan tender za novo vozilo za gašenje požara, koje košta 330.000 eura. S druge strane, iz danilovgradske Službe spašavanja su nedavno saopštili da su im na raspolaganju vozila za gašenje požara iz 1995, 2009 i 2010.

,,Služba zaštite i spašavanja je u proteklom periodu izlazila u susret i na zahtjev volontera izdavala naprtnjače za prevenciju i gašenje požara (požar na planini Štitovo), međutim Služba nema dovoljan broj naprtnjača da bi izašla u susret svim građanima već ih zadužuje po prioritetima na područjuma na kojima ima aktivnih požara”, kazali su Danu iz opštinske Službe zaštite i spasavanja.

O potrebi ponovnog aktiviranja službe civilne zaštite, po ugledu na onu iz vremena SFRJ, godina se samo priča.

Borbu sa vatrenom stihijom svake godine iznosi 660 vatrogasaca i oko 200 dobrovoljnih vatrogasaca iz dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Primorja i Nikšića.

U službama zaštite i spašavanja ima oko 660 vatrogasaca-spasilaca i oko 200 vozila. Od toga je tehnički ispravnih oko 160 vatrogasno-spasilačkih vozila, kazali su nam iz Direktorata za zaštitu i spašavanje.

Dio sistema zaštite i spašavanja su dobrovoljna vatrogasna društva koja djeluju sa dugom tradicijom u opštinama Tivat (DVD Krtoli) i Kotor (DVD „Bogoljub Brezić“ Perast). U opštini Herceg Novi djeluju tri dobrovoljna vatrogasna društva „Bijela“, „Luštica“ i „Prijevor“, u opštini Tivat su formirana još dva dobrovoljna vatrogasna društva  DVD „Boka” i DVD„Tivat“, a u Nikšiću djeluju DVD „Trubjela“, DVD „Župa“ i DVD „Vojnik“. Dobrovoljna vatrogasna društva imaju ukupno oko 200 dobrovoljnih vatrogasaca i raspolažu sa dvadesetak vatrogasno-spasilačkih vozila.

„Crna Gora još nema adekvatnu opremu za odgovarajući odgovor u slučaju šumskih požara; njeni kapaciteti u tom smislu su ograničeni i dovode do toga da se svake sezone kreće gotovo ispočetka“, jedan je od zaključaka izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – zaštita od šumskih požara.

Prije par godina iz Organizacije KOD su izračunali da nam samo tokom jedne godine šteta od požara iznosi toliko da bi za taj novac mogli da kupimo 28 kanadera, koji bi štetu značajno smanjili. A mi i dalje nemamo ni jednog.

Odgovor države je isti. Kiša koja je pala ugasila skoro sve požare na teritoriji Crne Gore, saopštili su iz MUP-a.

Kanaderi

Bivša Jugoslavija je 1981. nabavila četiri protivpožarna aviona kanadera – bombardier CL 215. Bili su stacionirani na aerodromu Zemunik kod Zadra. Uoči raspada zemlje, 1991. eskadrila je premještena na podgorički aerodrom Golubovci.

Četiri kanadera iz sastava protivpožarne eskadrile tadašnje Vojske Jugoslavije, sa 13 rezervnih motora i kompletnom pratećom opremom, sredinom 1995. tajno su poletjeli sa Golubovaca ka Atini. Protivpožarni avioni su jeftino prodati jednom grčkom biznismenu za 24,4 miliona dolara. U Grčkoj je izbila afera zbog kršenja sankcija prema SRJ.

Moderna verzija kanadera ima rezervoar od preko 5.000 litara vode. Stručnjaci objašnjavaju da tu količinu vode ova vrsta aviona pokupi za desetak sekundi i najbržim putem je dovede do požara, gdje ljudska noga ne može da kroči. Slažu se i da je kupovina, kao i održavanje kanadera skupo, ali da se ti avioni isplate već kod jednog većeg požara jer svojim dejstvom značajno smanje materijalnu i ekološku štetu od vatrene stihije.

Što nas čeka

Crna Gora je ranjiva na klimatske hazarde kakvi su suše, poplave, šumski požari i toplotni talasi, a projekcije pokazuju da će ti klimatski ekstremi u budućnosti postati češći i izraženiji.

U periodu od 2005. do 2015. godine bilo je oko 800 većih šumskih požara, a preko 18 hiljada hektara šuma i preko 800 hiljada metara kubnih drvne mase je oštećeno ili uništeno.Najgora sezona požara u Crnoj Gori bila je 2017. godine, kada je, prema dostupnim podacima, izgubljena veća površina pod šumom nego u tridesetogodišnjem periodu između 1955. i 1985. godine

Samo 2021. u Crnoj Gori izgorjelo oko 143 km² šuma, što odgovara površini od blizu 24.000 fudbalskih terena.

Da nas u budućnosti ne čeka ništa bolje potvrđuje izvještaj Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) iz marta ove godine: ,,Ekstremna toplota, suša, šumski požari i poplave koje smo imali posljednjih godina u Evropi će se pogoršati, uključujući i u optimističkom scenariju klimatskog zagrijavanja, i uticaće na uslove života cijelog kontinenta”.

Predrag NIKOLIĆ