Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Praonica ruskog novca

Objavljeno prije

na

Crna Gora spada u rang ,,najbitnijih perionica novca”. Taj nalaz sadrži najnoviji izvještaj Evropske policijske kancelarije (Europol), koji su objavile Dnevne novine.

„Europol upozorava da Crna Gora ima problem sa pranjem novca, jer se nelegalno stečen ubacuje u legalne tokove i poslove. I dalje se ispituje kakve i kolike veze ovako stečen kapital ima veze sa državnim vrhom i koruptivnim radnjama. Pod posebnom lupom su ruski tajkuni, čije je poslovanje godinama sumnjivo evropskoj policiji”, citirale su Dnevne novine izvještaj Europola.

U izvještaju se navodi da je ,,crnogorski smjer zanimljiv krijumčarima radi slabijeg nadzora, ali i mogućnosti podmićivanja carinskih i policijskih kontrola”. Kriminalne grupe zarađeni novac peru ulaganjem u legalne tokove, stoji u Europolovom izvještaju.

Odavno je javna tajna da se u Crnoj Gori pere ruski kapital sumnjivog porijekla.

Polovinom 2011. godine na graničnom prelazu tivatskog aerodroma uhapšen je ruski državljanin V.E.K, osumnjičen za pranje preko sedam miliona eura od 2003. do septembra 2009. Policija je saopštila da je V.E.K. (48) uhapšen, jer je za njim tragao Odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije. On je osumnjičen da je 265 miliona ruskih rubalja, u protivvrijednosti više od sedam miliona eura, stekao raznim krivičnim djelima koja je počinio u Moskvi. Za to je pravosnažno osuđen u Rusiji, a novac je prebacio ,,na svoj devizni račun u jednoj banci u Crnoj Gori”, saopštila je policija.

U međuvremenu je ruskom biznismenu suđeno, ali, prema našim izvorima, on je položio kauciju i nestao. Njegova vila u Herceg Novom je zakatančena i prepuštena zubu vremena.

Povodom objavljivanja Europlovog izvještaja odmah su se javili dežurni branitelji crnogorske vlasti tvrdnjama da je to njegova slobodna interpretacija i da ga Europol nije zvanično usvojio.

Član Odbora za odbranu i bezbjednost iz redova Demokratske partije socijalista Luiđ Škrelja izjavio je da izvještaj u medijima nije pročitao, ali da zna da ocjene nijesu u redu. ,,Posrijedi su prestroge ocjene. Smatram da ne odgovaraju stvarnom stanju u Crnoj Gori. Vjerujem, takođe da, isječci iz novina ne bi trebalo da odražavaju stvarnu sliku”.

Možda će se nakon ovih izjava Europol predomisliti i uputiti crnogorskim vlastima hvalospjeve poput onih kojima ih obasipaju Jelko Kacin i Miroslav Lajčak.

Ni u jednom izvještaju Evropske komisije, Stejt departmenta ili bilo koje druge relevantne međunarodne institucije, Crna Gora nije označena kao perionica novca, kazao je za Radio Crne Gore novi direktor Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma Vesko Lekić.

Podsjetimo: u avgustu prošle godine predstavnici Europola tajno su boravili u Crnoj Gori i istraživali rad najviših državnih organa, kriminal i korupciju. Tada su mediji pisali da je veza crnogorskog podzemlja i političara jedna od najbitnijih stavki kojima su se bavili eksperti Europola i da je jasno da će rješavanje ovog problema biti jedan od najznačajnijih zahtjeva Evrope prema Crnoj Gori.

Socijalistička narodna partija je pozvala državne institucije koji se bave borbom protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca da povodom najnovijeg Europolovog izvještaja ,,odmah daju sistemski odgovor na probleme” koji su u njemu pomenuti.

Reagovala je i NVO Građanska alijansa. Zoran Vujičić iz te organizacije izjavio je da vd stanje u Tužilaštvu i Upravi policije pokazuje da država nije spremna da rješava suštinske probleme u zemlji.

,,Izvještaj VDT za 2012. i friziranje izvještaja iz oblasti pranja novca i korupcije može možda da baca prašinu u oči trenutno ljudima u Crnoj Gori, ali ozbiljnoj organizaciji kao što je Europol to sigurno ne može da prođe. Kako možemo da govorimo o ozbiljnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kada je gospođa Čarapić nedavno kazala da je tek prije dva ili tri mjeseca dobila spisak kriminalnih grupa u Crnoj Gori”, izjavio je Vujičić, ocijenivši da je pomenuti izvještaj Europola ,,svakako minus za otvaranje poglavlja 23 i 24″.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević svojevremeno je tvrdio da su osnivanjem Prve banke stvoreni institucionalni mehanizmi za zatvaranje kompletne operacije pranja prljavog novca. ,,Crna Gora je 2007. i 2008. godine postala veoma atraktivna lokacija za pranje novca bjelosvjetskih, a najviše ruskih tajkuna i kriminalaca”, kazao je Medojević prije dvije godine.

Tada je Frankfuter algemajne cajtnug opisao Crnu Goru kao idealnu za pranje novca i da je prodaja nekretnina maska za prljave poslove. Prljavi poslovi u cvjetajućem biznisu sa nekretninama na Crnogorskom primorju su otvorena ponuda za pranje novca, navodi se u tekstu Kandidat sa lisicama na rukama, koji je objavio njemački list.

Generalni direktorijat za spoljnu politiku EU zaključio je prije pet godina da su ruske direktne investicije u Crnoj Gori znatno veće nego u bilo kojoj drugoj zemlji nekadašnjeg socijalističkog bloka. U izvještaju, rađenom povodom tvrdnji da Rusi preko Crne Gore često peru novac, navodi se da su ruski biznismeni najprisutniji u bazičnoj industriji, hotelijerstvu i kupovini nekretnina. Kada su se 2006. godine susreli ruski predsjednik Vladimir Putin i crnogorski Milo Đukanović saopšteno je da su ukupna ulaganja u Crnu Goru premašila dvije milijarde eura. Ko zna koliko je u međuvremenu ta suma narasla.

Nezvanično, Rusi su prvi na listi stranaca vlasnika nekretnina u Crnoj Gori, i to sa oko 150 hiljada stambeno-poslovnih kvadrata i više od 300 hektara zemljišta. Najveći broj hotela od Ulcinja do Herceg Novog vlasništvo je ruskih bogataša i kompanija. U njihovim rukama su i mnogi atraktivni zemljišni posjedi duž obale.

Ruski milijarder Andrej Dobrov kupio je ulcinjski hotelski kompleks Grand-Lido za 10,8 miliona eura. To je do sada najviše plaćeni privatizovani crnogorski hotel. Ruska kompanija Sonuba-Montenegro kupila je 202 hiljade kvadrata kod Sutomora za 32,3 miliona eura. Ruska kompanija Njega turs kupila je hotel As u Perazića Dolu, a u neposrednoj blizini ruska kompanija VAS Invest Montenegro kupila je plac od 13 hektara. Rusi su kvadrat gole ledine plaćali po 207 eura. Među poznatim ruskim investitorima je i najmlađi moskovski milijarder Sergej Polonski. Imovinu u Herceg Novom posjeduje i gradonačelnik Moskve Jurij Luškov. Njegova kompanija kupila je na ime gradonačelnikove supruge plac od 30 hiljada kvadrata za četiri miliona eura.

Monitor je nekoliko puta pisao o mahinacijama, uz pomoć državnih službenika, u vezi preprodaje kompleksa Lalovina u Meljinama, koji je imovina države Crne Gore. To zemljište kupio je po bagatelnoj cijeni beogradski biznismen Mirko Tica. On je prije šest godina Lalovinu prodao ruskoj firmi Čanj iz Bara za basnoslovnih 18 miliona eura. Ovlašćeni posrednik za prodaju bila je i podgorička firma New step. Posumnjavši da se radi o pranju novca i raznim zloupotrebama, New step početkom 2009. godine Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma i Vrhovnom državnom tužilaštvu, uz bogatu dokumentaciju, podnosi prijavu za kontrolu novčanih tokova na račune Čanja.

Tužilaštvo se nije bavilo akterima kupoprodaje Lalovine, što je, sudeći po dokumentima, krivično djelo zabrinjavajućih razmjera. Pored ostalog, kompanija Eemeline group limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima, po osnovu simuliranog Ugovora o zajmu uplaćivala je novac na račun firme Čanj kod njene matične banke, kojim je kupljena Lalovina. No, tužilaštvo ne interesuje kako je u Crnu Goru ušlo i iz nje izneseno osamnaest miliona eura. Još se pravi da nije čulo upozoravajući izvještaj Europola.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

ŠEIK MOHAMED ALABAR – MEGA INVESTITOR NA VELIKOJ PLAŽI: Planove izradili planeri Beograda na vodi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji kao rukovodilac tima za izradu potpisuje beogradski arhitekta Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana Beograd na vodi

 

 

Otvaranje ponuda sa Javnog poziva JP Morsko dobro za zakup plaža Crnogorskog primorja donijelo je mnogo nezadovoljstva i tenzija među dosadašnjim korisnicima djelova morskog dobra. Najveće tendersko iznenađenje bila je ponuda poznate kompanije Eagle Hills iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koja je licitirala za čak 18 kupališta, od čega je, kao najbolji ponuđač dobila devet popularnih ulcinjskih plaža kojima će gazdovati u naredne četiri godine, po cijeni zakupa u ukupnom iznosu od 1,9 miliona eura na godišnjem nivou.

Od tog momenta počinje priča o nesvakidašnjem ulasku arapskog kapitala u Crnu Goru, o namjerama osnivača i vlasnika  kompanije, šeika Mohameda Alabara koje su pokrivene velom tajne.  Postavlja se pitanje zašto se jedna bogata i uspješna firma odlučila da se javnosti u zemlji u kojoj želi da investira, u koju će, kako mediji otkrivaju, uložiti stotine miliona a možda i milijarde eura, ukaže preko zakupa velikog broja plaža.

Kompanija Eagle Hills sa sjedištem u Abu Dabiju, specijalizovana je za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, iza koje stoje veliki projekti poput nebodera Burdž Kalifa u Dubaiu i Beograda na vodi u Srbiji. Kompanija je prisutna sa svojim investicijama u oko 17 zemalja svijeta, od kojih i u susjednoj Albaniji, u kojoj planira izgradnju ekskluzivne marine u luci Drač.

Za ulazak u Crnu Goru Mohamed Alabar izabrao je čudan redosled poteza. Prvo je zauzeo plaže, a da prethodno nije obezbijedio zakup ili kupovinu  zemljišta u njihovom zaleđu, na kome, kako izgleda, želi da realizuje nove projekte.

Iznenadnom pojavom mega investitora čija se finansijska snaga može mjeriti sa kompanijama koje su već prisutne u Crnoj Gori, poput investitora marine Porto Montenegro u Tivtu, ili Orascoma na Luštici, građani Ulcinja su zatečeni, ali ima i onih koji nisu.

Nadležni u Vladi Crne Gore i JP Morsko dobro bili su upoznati sa dolaskom Alabara, jer su zbog njegove kompanije iznenada produžili tender i omogućili da firma Eagle Hills Montenegro koja se u Podgorici registrovala 6. marta ove godine, par dana kasnije licitira za zakup kupališta.

Premijer Milojko Spajić ugostio je nedavno Mohameda Alabara, ali je javnost ostala uskraćena za informacije o temama koje su bile na dnevnom redu i lokacijama za koje je njegova kompanija zainteresovana.

Ozbiljne pripreme za dolazak investitora Eagle Hills obavljene su mnogo ranije. To pokazuje procedura oko donošenja Državne studije lokacije „Dio sektora 66 – modul II, III i VI“ – Velika Plaža. Radi se o planskom dokumentu koji obezbjeđuje preduslove za razvoj turizma visoke kategorije na većem dijelu Velike plaže.

Ovaj planski dokument, kao rukovodilac tima,  potpisuje beogradski arhitekta-planer Aleksandar Vučićević, autor Prostornog plana „Beograd na vodi“. Kao razlog za izradu tog plana navodi se – Belgrade Waterfront Concept Masterplan Eagle Hills, iz jula 2016. godine.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

,,SLUČAJ TENDER” ZA ULCINJSKA KUPALIŠTA: Brzina  koja budi sumnju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Eagle Hills Montenegro  registrovana je u Crnoj Gori 6.marta. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Od Ministarstva pravde traže uvjerenja da se ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi potvrdu da su  izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana

 

 

Puna netransparentnost uz svesrdnu institucionalnu podršku Vlade Crne Gore i njenih organa, to je ono što, po riječima Ulcinjana, karakteriše „slučaj tender“ za ulcinjske plaže.

„Velika plaža je veliki resurs Crne Gore, a kada su u pitanju važne teme, poput ove, neophodna je puna transparentnost. Ono što sam vidio iz medija je da se jedna firma koja se prijavila, registrovala ovdje u Crnoj Gori nakon što je bio istekao prvobitni rok za taj tender. Zamislite recimo da se takva stvar desila za vrijeme režima Mila Đukanovića – kako bi opozicija reagovala”, saopštio je i  predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Slučajno ili ne, premijer Spajić je sredinom februara boravio na Svjetskom samitu u Dubaiu. Vlada Crne Gore i  Ujedinjenih Arapskih Emirata potpisale su tamo  Memorandum o razumijevanju, koji predviđa razmjenu iskustava o razvoju i modernizaciji državne uprave, te jačanje ekonomske saradnje.

Nekoliko dana kasnije, 18. februara, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom otvorilo je  tender za zakup plaža u Ulcinju. Tender je, kako je prvobitno najavljeno, trebao da bude zatvoren 4. marta. Produžen je za još sedam dana –  “zbog velikog interesovanja i kako bi se izašlo u susret svim zainteresovanim licima”.

Upravo u tom periodu, 6.marta,  kompanija Eagle Hills Montenegro (EHM) registrovana je u Crnoj Gori. Dan kasnije otvorila je transakcioni račun. Istovremeno se obraćaju Ministarstvu pravde kako bi dobili uvjerenja da se ta firma, kao i ovlašćeno lice ne nalaze u kaznenoj evidenciji, a Poreskoj upravi za potvrdu da su uredno izmirili sve poreske obaveze.  Dobijaju ih u rekordnom roku.  Plus 19 bankarskih garancija na oko dva miliona eura u roku od dva dana.

Zakupac plaže “Miami” Džavid Hodžić tvrdi da mu je  uz sredstva koja je imao na računu u banci, a koja su bila veća od onih za potrebnu garanciju, trebalo  punih 10 dana da dobije taj dokument.

Mustafa CANKA
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MILIONI ZA PLAŽE CRNOGORSKOG PRIMORJA: Arapska kompanija gazdovaće sa 10 ulcinjskih plaža  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore

 

 

Da je pijesak prirodnih plaža Crnogorskog primorja zlata vrijedan, pokazale su vrtoglavi iznosi novca ponuđeni za zakup kupališta od Ulcinja do Herceg Novog. Nakon nedavnog otvaranja ponuda po završenom Javnom pozivu za zakup plaža za period 2024-2028, za plaže Ulcinja, Bara i Budve, učesnici, nadležni u JP Morsko dobro i cijela crnogorska javnost šokirani su ponudama koje su pristigle za pojedine djelove morske obale. U zatvorenim kovertama budući zakupci ponudili su astronomske svote  koje su se uveliko razlikovale od minimalnih početnih cijena. Učešće poznate arapske kompanije na licitaciji za kupališta na Velikoj plaži izazvalo je i političke tenzije između Vlade i albanskih partija.

Za sezonsko korišćenje pojedinih kupališta pristigle su ponude od nekoliko stotina hiljada eura pa do vrtoglavih 2,7 miliona, što je apsolutni rekord u istoriji iznajmljivanja morske obale, najvrjednijeg prirodnog resursa države Crne Gore.

Za manje kupalište na Slovenskoj plaži u Budvi, dugom 79 metara, površine 1.453 kvadratnih metara  izvjesni V.V. ponudio je cijelih 2,7 miliona eura. Minimalna sezonska zakupnina ove plaže na tenderu je bila 33.885 eura. Stigle su četiri ponude, jedna od 34 hiljade od A.P. lica, kompanija SUR Blue Coco doo ponudila je 90 hiljada, kompanija Falkon V&S doo 155 hiljada i lice V.V. 2,7 miliona eura.

Milionske sume ponuđene su i za plaže petrovačke rivijere.

Izdvaja se javno-party kupalište Lučice dužine 215 metara, sa 5.750m2 i minimalnom cijenom sezonskog zakupa od 44.570 eura, za koje  je privatno lice S.P. ponudilo 1 milion eura. Ostale tri ponude bile su podgoričke firme Profart 200.002 eura, Life Style Development iz Tivta 153.200 eura i firme Pešter Co 45.000 eura.

Duga petrovačka pješčana plaža podijeljena je na četiri javno-porodična kupališta za koja su ponuđene nevjerovatne sume od više stotine hiljada eura do milion. Za najkraću plažu stigla i najviša cijena.

Milion eura dostigla je popularna plaža Ponta dužine samo 39 metara, sa početnom cijenom zakupa od 20.957 eura. Svaka od tri ponude bila je višestruko veća od početne, firma Žuti zec ponudila je 89.000 eura, firma Ponta doo iz Petrovca ponudila je 3 eura više od minimalne, da bi kompanija Neimar doo iz Bara ponudu zaokružila na 1 milion eura.

Za dio petrovačke plaže, dužine 73 metra, sa početnom cijenom zakupa 7.992 eura, pristigle su četiri ponude i to: R.V. 45.000 eura, J.Z. 30.000, a V.M. 8.000 eura i lica A.S. koje je za nešto više od hiljadu kvadrata pijeska ponudilo 950.000 eura.

Za kupalište sa najmanjom početnom cijenom od 3.291 euro, dužine 62m, ponuđeno je nevjerovatnih 800.000 eura. Za susjedni dio petrovačke plaže dužine 110 metara, na početnih 7.609 eura, stigle su tri ponude, N.A. 7.700 eura, M.B. 18.000, dok je izvjesni M.Š. ponudio 800.000 eura.

Iza ovakvih nerealnih ponuda stoji  oprobana taktika tenderskih mućki iz prethodnog perioda. U pitanju su već viđene paralelne ponude starih zakupaca koje po pravilu budu odbačene, ili odabrani ponuđač odustane. Posebnim sistemom bodovanja i matematike sa referencama, plažu na kraju dobija onaj sa manjom ponudom.

Iz Morskog dobra je rečeno da ovoga puta neće vrednovati milionske ponude ako se ispostavi da su dio smišljene igre starih zakupaca plaža, kako bi se preko fantomskih ponuđača ponovo domogli vrijednih djelova obale.

S tim u vezi upućen je poziv Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) da se uključi u ovaj slučaj i da ispita milionske ponude za zakup plaža. Zvanično je zatraženo i od Uprave policije – Sektora za finansijsko obavještajne poslove (FOJ), da ispita porijeklo novca ponuđača koji su se javili na tender ovog državnog preduzeća i ponudili državi milione za zakup plaža.

Međutim, pravo iznenađenje stiglo je otvaranjem ponuda za iznajmljivanje kupališta na Velikoj plaži u Ulcinju.

Na licitaciji se pojavila nova kompanija, Eagle Hills Montenegru, iza koje stoji arapski kapital, koja je dala najveće ponude za desetak plaža od ukupno 32 kupališta, na 13 kilometara dugoj pješčanoj obali. Riječ je o kompaniji iz Abu Dabija specijalizovanoj za građevinsku djelatnost i ulaganja u nekretnine, koja je gradila poznati neboder Burdž Kalifa u Dubaiju i kompleks Beograd na vodi u Srbiji.

Firma Eagle Hills Montenegro registrovana je 6. marta ove godine na adresi u Podgorici.

Arapska kompanija konkurisala je na javnom pozivu Morskog dobra za zakup 19 kupališta na Velikoj plaži, međutim, njihova ponuda bila je najveća za 10 plaža. Riječ je o popularnim plažama Saranda, Adriaica, Imperial, Hill, Mojito, Habana, Safari, Tropikana, Koral, dio Pearle beach i plaža Barbose.

Kako se saznaje u Morskom dobru, osnivač i predsjednik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar, nije ponudio milione za zakup kupališta nego realne iznose do 150.000 eura, koji su bili nešto viši od konkurencije. Navode primjer plaže na kojoj je Eagl Hills ponudio 190 hiljada i izgubio na licitaciji od bivšeg korisnika čija je ponuda iznosila 220 hiljada eura.

Najveća cijena koju je ta plaža postigla na tenderu 2019. bila je 40.000 eura. To pokazuje, navode u Morskom dobru, kako je državna imovina bila podcijenjena u poslednjih 30 godina. Ove godine očekuju najveći prihod od zakupa morske obale od kako postoji Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom.

Vijest da je arapska firma najbolje rangirana za 10 kupališta na Velikoj plaži izazvala je negodovanje i bijes kod dosadašnjih zakupaca i lokalnih vlasti Ulcinja.  Najavljeno je nepoštovanje tenderskih rezultata. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu zatražio je poništenje tendera i zaprijetio pozivom svim albanskim partijama da napuste Vladu, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni.

„Vlada ne vidi pravni osnov po kome bi tender za zakup plaža u Ulcinju mogao biti poništen, ali ukoliko neko smatra da je došlo do kršenja propisa i može to da dokaže, spremna je da to razmotri. Tender je bio otvoren i transparentran i  pravila su bila jasna“, kazao je premijer Milojko Spajić, na sastanku koji je u srijedu uslijedio sa predstavnicima Opštine Ulcinj.

“Bitno je, prije svega, da lokalna zajednica bude zadovoljna, ali i da sve bude zakonito. Na osnovu dosadašnjih informacija, u ovom postuku nije bilo proceduralnih propusta. Sa druge strane, razumijemo zabrinutost dijela lokalne zajednice i otvoreni smo za dalji dijalog koji bi uključio i potencijalne nove zakupce”, poručio je Spajić

Kako izgleda u Ulcinju nisu spremni na scenario po kome višegodišnji zakupci koji su plaže koristili decenijama, mogu da ostanu bez njih. Ne slažu se sa načinom bodovanja koji im ne priznaje kontinuitet i preče pravo korišćenja državne imovine.

Nema objašnjenja zašto Ulcinjani ne žele dolazak velike kompanije poput Eagle Hills koja je poznata po svojim projektima u nizu zemalja širom svijeta, kao i u bliskom okruženju. Pored izgradnje čuvene kule Burdž Kalifa, gradili su i Centar Dubaija, marine Dubai i novih naselja na toj lokaciji. Posjeduju lanac od 70 luksuznih hotela i rizorta u Ujedinjenim arapskim emiratima. Jedan od većih projekata planiran je u Albaniji u kojoj Alabar ima jaku podršku premijera Edi Rame.  Riječ je o strateškoj investiciji albanske Vlade, izgradnji najveće marine za luksuzne jahte na Mediteranu, Porto Durres u luci Drač.

Takođe, nije poznat ni motiv velike kompanije iz Ujedinjenih Arapskih Emirata da učestvuje na tenderu za zakup plaža u Ulcinju. Ukoliko iza toga ne stoje neki drugi planovi i projekti.

Branka PLAMENAC

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo