Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Praonica ruskog novca

Objavljeno prije

na

Crna Gora spada u rang ,,najbitnijih perionica novca”. Taj nalaz sadrži najnoviji izvještaj Evropske policijske kancelarije (Europol), koji su objavile Dnevne novine.

„Europol upozorava da Crna Gora ima problem sa pranjem novca, jer se nelegalno stečen ubacuje u legalne tokove i poslove. I dalje se ispituje kakve i kolike veze ovako stečen kapital ima veze sa državnim vrhom i koruptivnim radnjama. Pod posebnom lupom su ruski tajkuni, čije je poslovanje godinama sumnjivo evropskoj policiji”, citirale su Dnevne novine izvještaj Europola.

U izvještaju se navodi da je ,,crnogorski smjer zanimljiv krijumčarima radi slabijeg nadzora, ali i mogućnosti podmićivanja carinskih i policijskih kontrola”. Kriminalne grupe zarađeni novac peru ulaganjem u legalne tokove, stoji u Europolovom izvještaju.

Odavno je javna tajna da se u Crnoj Gori pere ruski kapital sumnjivog porijekla.

Polovinom 2011. godine na graničnom prelazu tivatskog aerodroma uhapšen je ruski državljanin V.E.K, osumnjičen za pranje preko sedam miliona eura od 2003. do septembra 2009. Policija je saopštila da je V.E.K. (48) uhapšen, jer je za njim tragao Odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije. On je osumnjičen da je 265 miliona ruskih rubalja, u protivvrijednosti više od sedam miliona eura, stekao raznim krivičnim djelima koja je počinio u Moskvi. Za to je pravosnažno osuđen u Rusiji, a novac je prebacio ,,na svoj devizni račun u jednoj banci u Crnoj Gori”, saopštila je policija.

U međuvremenu je ruskom biznismenu suđeno, ali, prema našim izvorima, on je položio kauciju i nestao. Njegova vila u Herceg Novom je zakatančena i prepuštena zubu vremena.

Povodom objavljivanja Europlovog izvještaja odmah su se javili dežurni branitelji crnogorske vlasti tvrdnjama da je to njegova slobodna interpretacija i da ga Europol nije zvanično usvojio.

Član Odbora za odbranu i bezbjednost iz redova Demokratske partije socijalista Luiđ Škrelja izjavio je da izvještaj u medijima nije pročitao, ali da zna da ocjene nijesu u redu. ,,Posrijedi su prestroge ocjene. Smatram da ne odgovaraju stvarnom stanju u Crnoj Gori. Vjerujem, takođe da, isječci iz novina ne bi trebalo da odražavaju stvarnu sliku”.

Možda će se nakon ovih izjava Europol predomisliti i uputiti crnogorskim vlastima hvalospjeve poput onih kojima ih obasipaju Jelko Kacin i Miroslav Lajčak.

Ni u jednom izvještaju Evropske komisije, Stejt departmenta ili bilo koje druge relevantne međunarodne institucije, Crna Gora nije označena kao perionica novca, kazao je za Radio Crne Gore novi direktor Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma Vesko Lekić.

Podsjetimo: u avgustu prošle godine predstavnici Europola tajno su boravili u Crnoj Gori i istraživali rad najviših državnih organa, kriminal i korupciju. Tada su mediji pisali da je veza crnogorskog podzemlja i političara jedna od najbitnijih stavki kojima su se bavili eksperti Europola i da je jasno da će rješavanje ovog problema biti jedan od najznačajnijih zahtjeva Evrope prema Crnoj Gori.

Socijalistička narodna partija je pozvala državne institucije koji se bave borbom protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca da povodom najnovijeg Europolovog izvještaja ,,odmah daju sistemski odgovor na probleme” koji su u njemu pomenuti.

Reagovala je i NVO Građanska alijansa. Zoran Vujičić iz te organizacije izjavio je da vd stanje u Tužilaštvu i Upravi policije pokazuje da država nije spremna da rješava suštinske probleme u zemlji.

,,Izvještaj VDT za 2012. i friziranje izvještaja iz oblasti pranja novca i korupcije može možda da baca prašinu u oči trenutno ljudima u Crnoj Gori, ali ozbiljnoj organizaciji kao što je Europol to sigurno ne može da prođe. Kako možemo da govorimo o ozbiljnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kada je gospođa Čarapić nedavno kazala da je tek prije dva ili tri mjeseca dobila spisak kriminalnih grupa u Crnoj Gori”, izjavio je Vujičić, ocijenivši da je pomenuti izvještaj Europola ,,svakako minus za otvaranje poglavlja 23 i 24”.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević svojevremeno je tvrdio da su osnivanjem Prve banke stvoreni institucionalni mehanizmi za zatvaranje kompletne operacije pranja prljavog novca. ,,Crna Gora je 2007. i 2008. godine postala veoma atraktivna lokacija za pranje novca bjelosvjetskih, a najviše ruskih tajkuna i kriminalaca”, kazao je Medojević prije dvije godine.

Tada je Frankfuter algemajne cajtnug opisao Crnu Goru kao idealnu za pranje novca i da je prodaja nekretnina maska za prljave poslove. Prljavi poslovi u cvjetajućem biznisu sa nekretninama na Crnogorskom primorju su otvorena ponuda za pranje novca, navodi se u tekstu Kandidat sa lisicama na rukama, koji je objavio njemački list.

Generalni direktorijat za spoljnu politiku EU zaključio je prije pet godina da su ruske direktne investicije u Crnoj Gori znatno veće nego u bilo kojoj drugoj zemlji nekadašnjeg socijalističkog bloka. U izvještaju, rađenom povodom tvrdnji da Rusi preko Crne Gore često peru novac, navodi se da su ruski biznismeni najprisutniji u bazičnoj industriji, hotelijerstvu i kupovini nekretnina. Kada su se 2006. godine susreli ruski predsjednik Vladimir Putin i crnogorski Milo Đukanović saopšteno je da su ukupna ulaganja u Crnu Goru premašila dvije milijarde eura. Ko zna koliko je u međuvremenu ta suma narasla.

Nezvanično, Rusi su prvi na listi stranaca vlasnika nekretnina u Crnoj Gori, i to sa oko 150 hiljada stambeno-poslovnih kvadrata i više od 300 hektara zemljišta. Najveći broj hotela od Ulcinja do Herceg Novog vlasništvo je ruskih bogataša i kompanija. U njihovim rukama su i mnogi atraktivni zemljišni posjedi duž obale.

Ruski milijarder Andrej Dobrov kupio je ulcinjski hotelski kompleks Grand-Lido za 10,8 miliona eura. To je do sada najviše plaćeni privatizovani crnogorski hotel. Ruska kompanija Sonuba-Montenegro kupila je 202 hiljade kvadrata kod Sutomora za 32,3 miliona eura. Ruska kompanija Njega turs kupila je hotel As u Perazića Dolu, a u neposrednoj blizini ruska kompanija VAS Invest Montenegro kupila je plac od 13 hektara. Rusi su kvadrat gole ledine plaćali po 207 eura. Među poznatim ruskim investitorima je i najmlađi moskovski milijarder Sergej Polonski. Imovinu u Herceg Novom posjeduje i gradonačelnik Moskve Jurij Luškov. Njegova kompanija kupila je na ime gradonačelnikove supruge plac od 30 hiljada kvadrata za četiri miliona eura.

Monitor je nekoliko puta pisao o mahinacijama, uz pomoć državnih službenika, u vezi preprodaje kompleksa Lalovina u Meljinama, koji je imovina države Crne Gore. To zemljište kupio je po bagatelnoj cijeni beogradski biznismen Mirko Tica. On je prije šest godina Lalovinu prodao ruskoj firmi Čanj iz Bara za basnoslovnih 18 miliona eura. Ovlašćeni posrednik za prodaju bila je i podgorička firma New step. Posumnjavši da se radi o pranju novca i raznim zloupotrebama, New step početkom 2009. godine Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma i Vrhovnom državnom tužilaštvu, uz bogatu dokumentaciju, podnosi prijavu za kontrolu novčanih tokova na račune Čanja.

Tužilaštvo se nije bavilo akterima kupoprodaje Lalovine, što je, sudeći po dokumentima, krivično djelo zabrinjavajućih razmjera. Pored ostalog, kompanija Eemeline group limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima, po osnovu simuliranog Ugovora o zajmu uplaćivala je novac na račun firme Čanj kod njene matične banke, kojim je kupljena Lalovina. No, tužilaštvo ne interesuje kako je u Crnu Goru ušlo i iz nje izneseno osamnaest miliona eura. Još se pravi da nije čulo upozoravajući izvještaj Europola.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo