Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Praonica ruskog novca

Objavljeno prije

na

Crna Gora spada u rang ,,najbitnijih perionica novca”. Taj nalaz sadrži najnoviji izvještaj Evropske policijske kancelarije (Europol), koji su objavile Dnevne novine.

„Europol upozorava da Crna Gora ima problem sa pranjem novca, jer se nelegalno stečen ubacuje u legalne tokove i poslove. I dalje se ispituje kakve i kolike veze ovako stečen kapital ima veze sa državnim vrhom i koruptivnim radnjama. Pod posebnom lupom su ruski tajkuni, čije je poslovanje godinama sumnjivo evropskoj policiji”, citirale su Dnevne novine izvještaj Europola.

U izvještaju se navodi da je ,,crnogorski smjer zanimljiv krijumčarima radi slabijeg nadzora, ali i mogućnosti podmićivanja carinskih i policijskih kontrola”. Kriminalne grupe zarađeni novac peru ulaganjem u legalne tokove, stoji u Europolovom izvještaju.

Odavno je javna tajna da se u Crnoj Gori pere ruski kapital sumnjivog porijekla.

Polovinom 2011. godine na graničnom prelazu tivatskog aerodroma uhapšen je ruski državljanin V.E.K, osumnjičen za pranje preko sedam miliona eura od 2003. do septembra 2009. Policija je saopštila da je V.E.K. (48) uhapšen, jer je za njim tragao Odsjek za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije. On je osumnjičen da je 265 miliona ruskih rubalja, u protivvrijednosti više od sedam miliona eura, stekao raznim krivičnim djelima koja je počinio u Moskvi. Za to je pravosnažno osuđen u Rusiji, a novac je prebacio ,,na svoj devizni račun u jednoj banci u Crnoj Gori”, saopštila je policija.

U međuvremenu je ruskom biznismenu suđeno, ali, prema našim izvorima, on je položio kauciju i nestao. Njegova vila u Herceg Novom je zakatančena i prepuštena zubu vremena.

Povodom objavljivanja Europlovog izvještaja odmah su se javili dežurni branitelji crnogorske vlasti tvrdnjama da je to njegova slobodna interpretacija i da ga Europol nije zvanično usvojio.

Član Odbora za odbranu i bezbjednost iz redova Demokratske partije socijalista Luiđ Škrelja izjavio je da izvještaj u medijima nije pročitao, ali da zna da ocjene nijesu u redu. ,,Posrijedi su prestroge ocjene. Smatram da ne odgovaraju stvarnom stanju u Crnoj Gori. Vjerujem, takođe da, isječci iz novina ne bi trebalo da odražavaju stvarnu sliku”.

Možda će se nakon ovih izjava Europol predomisliti i uputiti crnogorskim vlastima hvalospjeve poput onih kojima ih obasipaju Jelko Kacin i Miroslav Lajčak.

Ni u jednom izvještaju Evropske komisije, Stejt departmenta ili bilo koje druge relevantne međunarodne institucije, Crna Gora nije označena kao perionica novca, kazao je za Radio Crne Gore novi direktor Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma Vesko Lekić.

Podsjetimo: u avgustu prošle godine predstavnici Europola tajno su boravili u Crnoj Gori i istraživali rad najviših državnih organa, kriminal i korupciju. Tada su mediji pisali da je veza crnogorskog podzemlja i političara jedna od najbitnijih stavki kojima su se bavili eksperti Europola i da je jasno da će rješavanje ovog problema biti jedan od najznačajnijih zahtjeva Evrope prema Crnoj Gori.

Socijalistička narodna partija je pozvala državne institucije koji se bave borbom protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca da povodom najnovijeg Europolovog izvještaja ,,odmah daju sistemski odgovor na probleme” koji su u njemu pomenuti.

Reagovala je i NVO Građanska alijansa. Zoran Vujičić iz te organizacije izjavio je da vd stanje u Tužilaštvu i Upravi policije pokazuje da država nije spremna da rješava suštinske probleme u zemlji.

,,Izvještaj VDT za 2012. i friziranje izvještaja iz oblasti pranja novca i korupcije može možda da baca prašinu u oči trenutno ljudima u Crnoj Gori, ali ozbiljnoj organizaciji kao što je Europol to sigurno ne može da prođe. Kako možemo da govorimo o ozbiljnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala kada je gospođa Čarapić nedavno kazala da je tek prije dva ili tri mjeseca dobila spisak kriminalnih grupa u Crnoj Gori”, izjavio je Vujičić, ocijenivši da je pomenuti izvještaj Europola ,,svakako minus za otvaranje poglavlja 23 i 24”.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević svojevremeno je tvrdio da su osnivanjem Prve banke stvoreni institucionalni mehanizmi za zatvaranje kompletne operacije pranja prljavog novca. ,,Crna Gora je 2007. i 2008. godine postala veoma atraktivna lokacija za pranje novca bjelosvjetskih, a najviše ruskih tajkuna i kriminalaca”, kazao je Medojević prije dvije godine.

Tada je Frankfuter algemajne cajtnug opisao Crnu Goru kao idealnu za pranje novca i da je prodaja nekretnina maska za prljave poslove. Prljavi poslovi u cvjetajućem biznisu sa nekretninama na Crnogorskom primorju su otvorena ponuda za pranje novca, navodi se u tekstu Kandidat sa lisicama na rukama, koji je objavio njemački list.

Generalni direktorijat za spoljnu politiku EU zaključio je prije pet godina da su ruske direktne investicije u Crnoj Gori znatno veće nego u bilo kojoj drugoj zemlji nekadašnjeg socijalističkog bloka. U izvještaju, rađenom povodom tvrdnji da Rusi preko Crne Gore često peru novac, navodi se da su ruski biznismeni najprisutniji u bazičnoj industriji, hotelijerstvu i kupovini nekretnina. Kada su se 2006. godine susreli ruski predsjednik Vladimir Putin i crnogorski Milo Đukanović saopšteno je da su ukupna ulaganja u Crnu Goru premašila dvije milijarde eura. Ko zna koliko je u međuvremenu ta suma narasla.

Nezvanično, Rusi su prvi na listi stranaca vlasnika nekretnina u Crnoj Gori, i to sa oko 150 hiljada stambeno-poslovnih kvadrata i više od 300 hektara zemljišta. Najveći broj hotela od Ulcinja do Herceg Novog vlasništvo je ruskih bogataša i kompanija. U njihovim rukama su i mnogi atraktivni zemljišni posjedi duž obale.

Ruski milijarder Andrej Dobrov kupio je ulcinjski hotelski kompleks Grand-Lido za 10,8 miliona eura. To je do sada najviše plaćeni privatizovani crnogorski hotel. Ruska kompanija Sonuba-Montenegro kupila je 202 hiljade kvadrata kod Sutomora za 32,3 miliona eura. Ruska kompanija Njega turs kupila je hotel As u Perazića Dolu, a u neposrednoj blizini ruska kompanija VAS Invest Montenegro kupila je plac od 13 hektara. Rusi su kvadrat gole ledine plaćali po 207 eura. Među poznatim ruskim investitorima je i najmlađi moskovski milijarder Sergej Polonski. Imovinu u Herceg Novom posjeduje i gradonačelnik Moskve Jurij Luškov. Njegova kompanija kupila je na ime gradonačelnikove supruge plac od 30 hiljada kvadrata za četiri miliona eura.

Monitor je nekoliko puta pisao o mahinacijama, uz pomoć državnih službenika, u vezi preprodaje kompleksa Lalovina u Meljinama, koji je imovina države Crne Gore. To zemljište kupio je po bagatelnoj cijeni beogradski biznismen Mirko Tica. On je prije šest godina Lalovinu prodao ruskoj firmi Čanj iz Bara za basnoslovnih 18 miliona eura. Ovlašćeni posrednik za prodaju bila je i podgorička firma New step. Posumnjavši da se radi o pranju novca i raznim zloupotrebama, New step početkom 2009. godine Upravi za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma i Vrhovnom državnom tužilaštvu, uz bogatu dokumentaciju, podnosi prijavu za kontrolu novčanih tokova na račune Čanja.

Tužilaštvo se nije bavilo akterima kupoprodaje Lalovine, što je, sudeći po dokumentima, krivično djelo zabrinjavajućih razmjera. Pored ostalog, kompanija Eemeline group limited, registrovana na Britanskim Djevičanskim ostrvima, po osnovu simuliranog Ugovora o zajmu uplaćivala je novac na račun firme Čanj kod njene matične banke, kojim je kupljena Lalovina. No, tužilaštvo ne interesuje kako je u Crnu Goru ušlo i iz nje izneseno osamnaest miliona eura. Još se pravi da nije čulo upozoravajući izvještaj Europola.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo