Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Što će Konjević preduzeti?

Objavljeno prije

na

Oko 15 odsto policajaca bi zaključno sa tekućom godinom trebalo da dobiju otkaze. Dodatnih 10 odsto bi bilo otpušteno od iduće. Da su oni tehnološki višak, utvrđeno je 2011. na temelju Uporedne analize zaposlenosti u javnom sektoru koju je izradila vladina komisija za ekonomsku politiku. Zvaničnici Uprave policije (UP) su potom javno baratali manjom brojkom, naime sa 20 odsto.

Iz Izvejštaja o radu MUP-a, koji je prošlog mjeseca razmatran na sjednici Vlade, vidi se da je došlo tek do neznatnog smanjenja broja formacijskih mjesta: sa 5.189 na 5.079, što znači da se još nije pristupilo masovnom otpuštanju.

UP je prema posljednjim dostupnim podacima, imala 4.906 zaposlenih, od čega 1.056 na određeno vrijeme – što je ukupno nešto manje od polovine u državnoj upravi. Van UP-a, u okviru Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, zaposleno je još oko par stotina policajaca.

Parametri korišćeni u prethodnim projekcijama o potrebnoj brojnosti policajaca su upitni. Uporedna analiza zaposlenosti u javnom sektoru je izračunala da imamo 808 policajaca na 100.000 stanovnika, što je dva i po puta više od prosjeka u 33 analizirane države: najmanje u Norveškoj (242), najviše u Burneju (1.074).

Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova u Strategiji razvoja i funkcionisanja policije 2011-2013. je tvrdilo da je prosjek u zemljama EU-a „između 400 i 500 policajaca” na 100.000 stanovnika.

Nema dostupnih podataka da li je analizama u obzir uzeta činjenica o enormnom prilivu turista tokom ljetnje sezone i povezanih tendencija povećanja kriminaliteta, narušavanja javnog reda i mira i bezbjednosti saobraćaja, niti drugi funkcionalni parametri, npr. sektorska i geografska raspoređenost žarišta kriminala.

Ranije objavljeni podaci govore o disproporciji nacionalne strukture unutar UP-a u odnosu na popise stanovništva – prije svega u procentualnoj zastupljenosti Srba. Prema podacima iz 2011, Crnogoraca je u policiji bilo 84,49 odsto, Srba 6,20, Bošnjaka 4,46, Muslimana 3,05, Albanaca 1,21, Hrvata 0,09 odsto; ostalih neznatno.

U svakom slučaju, osam mjeseci nakon usvajanja Zakona o unutrašnjim poslovima, UP nema obavezujući novi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji – predviđeni rok je probijen. Ne zna se pouzdano koliki će broj zaposlenih biti izbačen na ulicu.

Još 2011. su iz vrha UP-a parlamentarnom Odboru za bezbjednost i odbranu saopštili procjenu kako „otpuštanje ne može uticati na bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori”.

Ako je to tako, zbog čega se već dvije godine ništa ozbiljnije nije preduzelo, pa očigledan višak policajaca finansiraju poreski obveznici? UP je za ovu godinu dobila veći budžet, ukupno oko 63 miliona eura.

Jesenas je bivši ministar unutrašnjih poslova Ivan Brajović na ocjenu Tužilaštvu dostavio sporne ugovore policije za nabavku i održavanje informacionih sistema – vijesti o ishodu nema. Iz opozicije su zimus tvrdili da je prikazana struktura rashoda UP-a fiktivna, jer navodno prikriva podatke o stvarnoj budžetskoj potrošnji; upirali su prstom na nepravilnosti u vezi sa otpremninama, putnim nalozima, izvođenjem radova…

Uostalom, da pogledamo izbliza što u stvari plaćamo. Neki policajci već par godina dobijaju plate a doslovno su besposleni. Uzmimo za primjere Jedinicu za zaštitu svjedoka i Jedinicu za prikrivene isljednike (zanično „u formiranju”). Utemeljene su „reformom” UP-a i pravosuđa u primjeni novog krivičnog zakonodavstva. Trebale su da imaju izuzetnu ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala koji je – pokazuju sva svjetska iskustva – nemoguće raskrinkati bez „pokajnika” ili u mafijaške grupe ubačenih policajaca (prikrivenih isljednika) i njihovih svjedočenja na sudu.

Ali, uslijed obostrane nekompetencije i vjerovatne podložnosti političkim uticajima, vrhovi Tužilaštva i UP-a praktično ne koriste jedinice za zaštitu svjedoka i prikrivene isljednike. Što su, uostalom, iz UP-a prijavili kao godišnji učinak ovih jedinica u 2012?

Svega jedan zaštićeni svjedok je izveden pred sud, dok prikriveni isljednici – iako su završili obuku – od 2009. hvataju zjale, pa su kao „učinak” za 2012. imali dvije inicijative, od kojih je jedna da im nadležni – po čijoj naredbi jedino i mogu djelovati – definišu što je zapravo njihov posao!

U međuvremenu, javnost se bombarduje tvrdnjama o padu stope kriminaliteta, ali ni službena statistika ne može prikriti drastičano loše rezultate. UP je 2012. Specijalnom tužilaštvu podnijela samo dvije prijave za krivična djela iz organizovanog kriminala. Obuhvaćeno je samo 21 lice, što je, na primjer, manje nego 2011. kada su prijavljena 73 lica.

U razdoblju od 2008. do 2012. broj krivičnih djela je zaista spao sa godišnje 8.277 na 5.827, no procenat njihovog rasvjetljavanja – čak i sada kada je značajno manji – ostao je približno isti: oko dvije trećine. Broj krivičnih djela protiv imovine je povećan u odnosu na 2011. za 15 odsto, a broj rasvjetljenih isti kao i kada ih je bilo manje.

Nerasvijetljeno je ukupno 1.079 krivičnih djela (najviše krađa i teških krađa), ali među njima je i jedno ubistvo (u Nikšiću) i dva ubistva u pokušaju (Nikšić i Bar). Broj otkrivenih krivičnih djela u vezi narkotika je manji za 39 odsto a prijavljenih lica za 36 odsto nego prethodne godine.

Još gore stanje je u otkrivanju privrednog kriminala. U odnosu na štetu od 25 miliona eura u 2011, policija je prijavila svega oko 3,3 miliona u prošloj godini (nevjerovatnih 87 odsto manje).

No, ni ta statistika ne uključuje postupanja i rezultate – pretpostavlja se još lošije – po krivičnim djelima koje se u policiji upisuju u tzv. pomoćni upisnik, kao ni učinak po prijavama krivičnih djela od strane drugih državnih organa i građana koje se podnose Tužilaštvu.

Naime, takvih krivičnih djela je 3.675 a njihovo uključivanje u izradu statističkog bilansa bi prikazalo stvarno stanje – stopa kriminaliteta je 15,3 odsto. Temeljitije obrađeni statistički podaci bi urušili reklamu da je prosjek kriminala kod nas isti kao i u razvijenim zemljama. Ukupno uzevši: stvarni opseg i težina kriminala se ne smanjuje – naprotiv, dok je policija podjednako (ne)efikasna.

Uzroke takvog stanja nije teško identifikovati. Jedan od njih je i činjenica da od decembra 2010. do sada, UP nema zakonitog direktora pa je i formalno u „vanrednom stanju”.

Od naznačenog perioda direktori policije su imenovani kao vršioci dužnosti: od Veselina Veljovića, preko Božidara Vuksanovića do Slobodana Stojanovića. Ako je ranije „problem” u očekivanju donošenja novog Zakona o unutrašnjim poslovima – koji je jedino i zavisio od DPS-SDP većine – u čemu je sada?

Januarski konkurs za novog direktora je propao pod poznatim okolnostima. Ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević je tipovao na Vladana Jokovića, no on je „odustao”.

Za razliku od prošlih vremena, kada je resorni ministar imao simboličnu kontrolu, sada je najveća odgovornost za učinak UP-a na njemu. No, Konjević se ponaša kao da je v.d. opcija sa Stojanovićem trajno rješenje. Ne pominje novi konkurs. Nije se javno izjasnio ni kakve tačno promjene su potrebne u policiji – ako uopšte i želi nešto da mijenja.

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo