Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREDIZBORNA POVEĆANJA PLATA: Ponižavajući predlozi i nastavak zapošljavanja

Objavljeno prije

na

Nova vlast, koja je dok je bila opozicija naširoko pričala o neophodnosti racionalizacije javne uprave, dodatno je popunila novim, svojim kadrovima. Zaposleni u upravi sada su nezadovoljni Vladinim predizbornim povećanjem plata. Znaju šta političare najviše boli pa sindikat prijeti da će uticati na svoje članove i njihove porodice tokom sljedećih izbora

 

Na Skupštini Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore (SUPCG) jednoglasno je usvojena odluka da se odbije ponuda Ministarstva finansija o uvećanju zarada za zaposlene u javnoj upravi u iznosu od 20 odsto. To je saopšteno nakon Skupštine SUPCG-a 16. decembra, na kojoj je zaključeno da je ponuda ministra finansija Aleksandra Damjanovića ponižavajuća!

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević objasnio je da se radi o povećanju od 10, 20, 30 eura. ,,Kroz izlaganja prisutnih članova Skupštine, mogla se primijetiti kolika je količina nezadovoljstva svih zaposlenih javne uprave, kako trenutnom tako i ponuđenom visinom zarade, a sve u odnosu na enorman skok cijena i veoma tešku ekonomsku situaciju zaposlenih u državnoj i lokalnim upravama”, istakli su iz Sindikata koji okuplja 20 hiljada zaposlenih.

Oni napominju da su plate u javnoj upravi daleko najmanje u našoj državi, te da za regionom, kada je u pitanju ista djelatnost, zaostajemo od 150 do 200 eura. Iz Sindikata su zaprijetili da ukoliko im se plate ne povećaju više,  slijede protesti i štrajk.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, koje je sredinom godine, saopštio ministar javne uprave Maraš Dukaj, pozivajući se na podatke Ministarstva finansija, u javnoj upravi ima preko 50.000 zaposlenih. Na državnom nivou zaposleno je 43.727 službenika u 459 institucija, dok je na lokalnom nivou, u 79 institucija, taj broj 6.775.

Stvarni broj zaposlenih u javnoj upravi je pitanje od ,,milion dolara”. Nijednoj vladi ne odgovara da saopšti tačne  brojke, kaže za Monitor Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Ova organizacija je nedavno od Ministarstva finansija dobila podatke da je početkom ove godine na centralnom nivou bilo 43.712 zaposlenih, a pet mjeseci kasnije ih je 44.491, što je uvećanje za 779 zaposlenih. U lokalnim organima i lokalnim javnim ustanovama je još 6.902 zaposlena, što je 51.393 uposlenih na kraju maja ove godine.  Iz ASP naglašavaju  da ove brojke ne obuhvataju državna i lokalna javna preduzeća.

Prema podacima Ministarstva finansija, tokom 2020. godine došlo je do uvećanja za 1.511 zaposlenih na centralnom nivou, odnosno početkom te godine je bilo 41.935 zaposlenih, a do kraja te godine je broj uposlenih iznosio 43.446 uposlenih, dok je tokom 2021. broj zaposlenja uvećan za još 266 zaposlenih.

Sadašnja vlast, a nekadašnja opozicija, godinama je ukazivala da je javna uprava izvor sigurnih glasova DPS-u, te da je neophodno da se ona racionalizuje. Čuvene su priče o kancelarijama, po ministarstvima i opštinama, u kojima zaposleni nemaju ni stolicu da sjednu.

Sadašnja opozicija ima sličnu priču. Iz kluba poslanika DPS-a, nedavno su podsjetili na Izvještaj Evropske komisije iz maja prošle godine. U tom Izvještaju je izražena zabrinutost zbog tadašnje Izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, pa je konstatovano da članstvo u političkim partijama snažno utiče na zapošljavanja u javnom sektoru. Upućen je i poziv sada već odlazećoj Vladi da izbjegava politički motivisana otpuštanja i zapošljavanja u državnoj upravi.

Iz Evropske unije nikad nisu krili da imaju kritički odnos prema neefikasnoj i glomaznoj državnoj administraciji. Brisel godinama konstatuje da je u Crnoj Gori potrebna snažna politička volja za efikasniju depolitizaciju javnog sektora i optimizaciju državne uprave, kako bi se osigurala efikasnija primjena i finansijska održivost reformi.

Na tom tragu su bila  obećanja da će sve biti drugačije kada oni dođu na  vlast, Vlada Dritana Abazovića je u junu ove godine obznanila plan o zapošljavanju 661 državnog službenika, odnosno namještenika – od čega 327 na neodređeno, a 334 na određeno vrijeme.  U isto vrijeme, prema Vladinoj računici broj službenika koji će ispuniti uslov za odlazak u penziju u 2022. je 64. Ovom odlukom sadašnja Vlada opovrgla je skromniji plan Vlade Zdravka Krivokapića koja je u februaru ove godine planirala da se zaposli 260 namještenika.

Premijer Dritan Abazović pohvalio se nedavno, pozivajući se na podatke  MONSTAT-a, da je tokom mandata njegove Vlade kreirano oko 10.000 novih radnih mjesta.

Kako nije bilo novih i velikih otvaranja fabrika, osim one čipsa u Tuzima, većina tih radnih mjesta odnosi se na zapošljavanje u državnoj i lokalnoj upravi i javnim preduzećima. Tokom posljednje dvije godine imamo ogrmni priliv nove radne snage u Elektroprivredi Crne Gore. To je recept partijskog zapošljavanja, koji je za vrijeme DPS vladavine bio oštro kritikovan i od samog premijera.

Posljednji pokušaj racionalizacije državne uprave propao je 2018. Tada je Vlada usvojila plan optimizacije javnog sektora kojim je bilo predviđeno da bez posla ostane najmanje 4.637 zaposlenih u državnoj upravi koji rade na određeno vrijeme ili po ugovoru o djelu.

Da nas državna uprava i te kako košta pokazuju i podaci iz državnog budžeta. Samo za zarade i doprinose zaposlenih ove godine izdvojeno je oko 546 miliona eura, a za sljedeću godinu je planirano 627 miliona. Iako skupa uprava je neefikasna, sa manjkom stručnjaka pa će se za konsultantske usluge ove godine izdvojiti dodatnih 28 miliona, a za ugovore o djelu 16 miliona.

,,Preglomazna administracija javne finansije ove zemlje, a zarad partijskih interesa, gura u ‘debeli minus’, zbog čega nema novca za niz drugih potreba u zemlji, poput većih penzija, socijalnih davanja, novih bolnica, škola, infrastrukture… Podaci da se u narednoj godini za bruto zarade projektuje preko 627 miliona eura, za ostala lična primanja 19,7 miliona, za konsultantske usluge preko 28 miliona, za ugovore o djelu više od 16,4 miliona, što su sve praktično izdaci za zarade i zaposlenja, bilo direktna, bilo prikrivena, su dovoljno frapantni i pokazuju dubinu problema”, naglašava Mrdović.

O zahtjevima Sindikata, Mrdović kaže: ,,Očigledno da su apetiti za većim zaradama značajno uvećani, dok donosioci odluka u tome pronalaze direktnu političku korist. Međutim, preglomazna javna administracija je ‘teg o vratu’ javnim finansijama zemlje i jednom će morati da se pribjegne racionalizaciji, jer ovoliki broj zaposlenih ne bi mogle da izdrže ni bogata Norveška ili Švedska, a ne siromašna Crna Gora. Suštinsko je pitanje koliko je zaista potreban broj zaposlenih u javnoj upravi. Kada pravite intervjue sa nekim od rukovodilaca ljudskih resursa u pojedinim Vladinim organima reći će vam bez ustezanja (iako anonimno) da manje od polovine uposlenih stvarno vuče čitav posao. Kako god, neka buduća vlada moraće da izradi objektivnu analizu, koja će jasno pokazati koliki je potreban broj administracije, a to će označiti uvod u njenu racionalizaciju. Sva odugovlačenja samo dalje pogoršavaju ukupnu situaciju u upravi”.

Znajući šta donosioce odluka najviše boli, Sindikat uprave i pravosuđa   uputio je prijetnju: ,,Ukoliko se ne izađe u susret zahtjevima, pozvaćemo sve zaposlene u javnoj upravi da na političkim izbornim ciklusima zajedno sa članovima svojih porodica ispoštuju preporuke Sindikata”.

Kakve će preporuke biti lako je naslutiti. S obzirom na to da smo na pragu predsjedničkih, a možda i parlamentarnih izbora, neophodnu racionalizaciju državne uprave zvaničnici ne pominju. Da minu još ovi izbori uz stari, oprobani recept dobijanja sigurnih glasova preko radnih mjesta i povećanja plata.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GLOBALNA INICIJATIVA ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Balkanske kriminalne grupe u centru trgovine kokainom u Holandiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji, navodi GI-TOC

 

Kriminalne organizacije sa sjedištem u Holandiji sa transnacionalnim vezama postale su centralne, posebno u upravljanju uvozom kokaina iz Južne Amerike u Evropu. To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv organizovanog kriminala (GI-TOC) navodeći da kriminalci otpremaju najveći dio svog kokaina iz Ekvadora i Kolumbije kroz luke Roterdam i Flisingen u Holandiji i Antverpen u Belgiji.

Prema njihovom pisanju trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji.

Kriminalci iz Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine posluju u partnerstvu sa holandskim kriminalcima i pribavljaju drogu preko holandskih morskih luka i aerodroma. Pored trgovine kokainom, krijumčare i sintetičke droge i bave se trgovinom ženskim osobama koje primoravaju da rade u legalizovanim “distriktima sa crvenim fenjerima“, među kojima je i popularni amsterdamski distrikt De Valen.

Po riječima višeg policijskog operativca, balkanske grupe trguju i oružjem. Holandska policija često pronalazi „male autobuse pune vatrenog oružja“, većinom porijeklom iz Albanije, Srbije i Crne Gore.

Dijaspora bivše Jugoslavije koordiniše trgovinom u Antverpenu, Roterdamu i Luksemburgu. Uz to, poslednjih šest godina, kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su poslovni model usredsređen na uzgoj kanabisa u zatvorenom prostoru u EU.

“Oni su prisutni u cijeloj Holandiji”, kaže visoki portparol holandske policije o kriminalnim grupama sa Zapadnog Balkana.

“Veoma su aktivni i agresivni. Ne samo da učestvuju u preuzimanju kokaina iz luka kao što je Roterdam i njegovom transportu širom Evrope, već vode i kotlarnice i skladišta. Poznato je da balkanski kriminalci iznajmljuju takozvane “kuće duhova“ u parkovima za odmor na jugu Holandije od kriminalnih agencija za nekretnine.” Drugi balkanski kriminalci dođu samo “da preuzmu kokain iz luke ili da nekoga likvidiraju, a zatim se odmah vrate kući“.

Holandski službenici za sprovođenje zakona navodno često pogrešno identifikuju nacionalnosti kriminalaca sa Zapadnog Balkana. Bosance, Crnogorce i Srbe  ili svrstavaju u istu grupu, ili čak miješaju sa Albancima. Po riječima višeg policijskog portparola, “Balkan se nedovoljno poznaje“, zbog čega većina policijskih izvora govori o “grupama sa Balkana“ ili čak koristi pogrdan termin „Jugo“ za opisivanje balkanskih kriminalaca.

Kriminalne organizacije kao što su “Kavači” i “Škaljari” – grupe koje su prisutne u nekoliko balkanskih zemalja – koriste luke kao što je Roterdam za svoje nezakonite pošiljke narkotika.

Slovenački ogranak kavačke kriminalne grupe, na primjer, švercuje drogu (kanabis i kokain) u Sloveniju iz Holandije. Okršaji između Kavača i Škaljara u prošlosti su uzrokovali nasilje u holandskim gradovima. Na primjer, 2018. godine, jedan državljanin Srbije ubijen je iz vatrenog oružja, a drugi je ranjen u piceriji u zapadnom Amsterdamu. Srpska policija je konstatovala da je jedna od žrtava, koja je povrijeđena ali preživjela, pripadnik bande Bar-Budva u Srbiji, koja ima veze sa škaljarskim klanom.

Drugi kriminalci iz Srbije i Crne Gore takođe uvoze kokain iz Kolumbije, Brazila i Ekvadora preko holandskih luka. Srpski kriminalci navodno angažuju holandske i belgijske “brokere“ da preuzimaju njihovu drogu iz luka i trguju drugim supstancama sa njima. Crnogorci su navodno pomagali ribarima iz holandskog grada Urka u švercu kokaina na ribarskim baržama na otvorenom moru.

Većina kokaina koja stiže do Antverpena, u Belgiji, vjerovatno je namijenjena organizacijama koje posluju van Holandije, odakle se skupocjeni bijeli prah distribuira ka drugim evropskim destinacijama.  Ono što mnoge kriminalne grupe posjeduju registrovano je i kod ovih a to je održavanje bliskh veza sa grupama u Holandiji, ponekad na osnovu porodičnih veza.

“Kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana, sa direktnim vezama sa južnoameričkim kartelima, upravljaju sa oko trećinom ukupnog kokaina koji se uvozi u Evropu, oslanjajući se na ove vrste mreža. Pored trgovine kokainom, kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana takođe su uključene u uvoz heroina i oružja, trgovinu ljudima, uzgoj kanabisa u zatvorenom prostoru i izvoz sintetičkih droga, piše GI-TOC,.

Da se Holandija može nazvati obećanom zemljom za kriminalce možda govori i podatak da ona nudi više prednosti za kriminalce sa Zapadnog Balkana, uključujući geografski položaj, infrastrukturu i trgovinski položaj.

„ Takođe ima „sjajan pravosudni sistem, posebno u vezi sa ljudskim  pravima i pravom na odbranu, kao i liberalan pristup drogama i kaznama za ova krivična djela”.

“Samo pogledajte sporazum sa Gačaninom“, reklo je lice dobro upućeno u srpski organizovani kriminal, pozivajući se na blagu presudu velikom dileru droge Edinu Gačaninu.

Edin Gačanin, poznat kao veliki diler droge, postigao je sporazum sa tužilaštvom u Holandiji 2023. godine i dobio sedmogodišnju zatvorsku kaznu za krijumčarenje 2,4 tone kokaina.

S druge strane iako mala, Holandija je najveća zemlja za pomorski transport tereta u Evropi i globalno trgovinsko čvorište. Njena najveća luka Roterdam deseta je najveća kontejnerska luka na svijetu. Samo u luku Roterdam godišnje uđe oko 467 miliona tona tereta.

Droga se često krije u paketima voća: 2023. godine je, na primjer, holandska carina presrela pošiljku kokaina od 90 miliona eura skrivenu u kontejneru sa bananama iz Ekvadora. A trgovina je u porastu, kaže policija: 2023. godine ukupno je presretnuto 176.000 kilograma kokaina.

Kriminalci koriste različite metode kako bi zaobišli kontrolu holandskih organa. “Jedna je takozvana metoda zamjene, u kojoj kriminalci premještaju drogu iz jednog kontejnera u drugi kako bi izbjegli kontrolu. Ovo se obično odnosi na kontejnere voća ili drugih svježih proizvoda iz Centralne Amerike, gdje su vreće sa drogom ubačene u luci porijekla. Zbog često ograničenog roka trajanja sadržaja, ove vrste kontejnera moraju brzo proći kroz carinu, što znači da kriminalci takođe imaju ograničeno vrijeme za premještanje droge u drugi kontejner; po mogućnosti kontejner sa porijeklom i odredištem u Evropi, jer se, u principu, oni ne provjeravaju“, rekao je viši zvaničnik tima “Hit and Run Cargo” u luci u Roterdamu.

Skorašnje policijske akcije pokazale su da kriminalci sa Balkana koji posluju na međunarodnom nivou koriste holandske luke kao ulazne tačke za svoje nezakonite radnje i eksploatišu finansijske sisteme zemlje za pranje nezakonitih prihoda. Odgovor organa za sprovođenje zakona ograničen je oskudnim resursima i nedostatkom stručnosti u identifikovanju balkanskih kriminalnih mreža. Kriminalci sa Zapadnog Balkana, kako se izvještava, čine samo 2% populacije zatvorenika u Holandiji, sa većom zastupljenošću lica iz Albanije i Srbije 2023. godine.

Efikasno rješavanje izazova kriminala sa Zapadnog Balkana u Holandiji zahtijevaće jačanje međunarodne saradnje, unapređenje tehnologije detekcije, povećanje finansijskih sredstava za sprovođenje zakona i strože mjere za borbu protiv pranja novca. Imajući u vidu ogroman broj kontejnera koji ulaze u Holandiju, sprovođenje detaljnih provjera postaje neizvodljivo, navodi GI-TOC.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Obrazlažući svoje tvrdnje iz MMF-a su pokušali izračunati koliko bi trebalo povećati porez na dodatnu vrijednost (PDV), kao najočigledniji ako ne i jedini način, da bi se u državnoj kasi nadoknadio gubitak po osnovu potpunog ukidanja doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje. Ta izdvajanja, prema ponuđenim podacima, čine oko 7,5 crnogorskog BDP-a. „Povećanje stope PDV-a za šest procentnih poena donijelo bi samo dodatni prihod od četiri odsto BDP-a, dok je za potpuno prilagođavanje potrebno povećanje PDV-a od devet odsto, da bi se primarni bilans doveo na nulu“, piše u Izvještaju objavljenom na sajtu MMF-a.

Njima se, očigledno, nije dopala kalkulacija koja pokazuje da bi za pokrivanje troškova predizbornih obećanja PES-a, porez na dodatnu vrijednost trebalo povećati sa sadašnjih 21 na 30 odsto. „Tako značajno povećanje stope PDV-a bilo bi distorziono, regresivno i visoko inflatorno“, zaključili su.

Ni to nije sve. Ukoliko se ovaj scenario u potpunosti sprovede od 2025. godine, javni dug će u 2029. godini premašiti 100 posto BDP-a, upozorili su iz MMF-a. Tako bi se gotovo vratili u nezavidnu poziciju iz 2020. godine  kada je javni dug Crne Gore bio značajno veći od godišnjeg BDP-a (107 odsto). Sasvim dovoljno da MMF, na neviđeno, pretpostavi kako bi Evropa sad 2 mogao biti visokorizičan projekat.

Milojko Spajić nije saglasan sa izrečenim upozorenjem. „MMF je konzervativna institucija koja neće podržati povećanje plata ili penzija. Oni će uvijek biti za smanjenje broja zaposlenih, plata i penzija, a za povećanje poreza“, kazao je premijer. Potegao je najjači argumnet za domaću javnost: „Nije MMF podržao ni program Evropa sad 1. Kada se desio, nakon godinu i po dana, dali su najveće hvalospjeve. Postfestum oni će dati sjajne ocjene i o programu Evropa sad 2.“

Lažu fotografije. Ja se ovih slika drugačije sjećam. Tako pjeva Džiboni. Premijerova interpretacija nedavne prošlosti podsjeća na njegove stihove. Za početak, 2021. nijesmo čuli da se MMF protivi iznebuha predočenom programu poreske reforme baziranom na ukidanju doprinosa za zadravstveno osiguranje. Ili nam to, makar, nije rečeno na dovoljno jasan i razumljiv način.

Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je predstavljajući program Evropa sad 1, u novembru 2021, rekao kako je „projekat rađen više od šest mjeseci i testiran najboljim modelom koji je preporučio MMF“. Tako smo stekli utisak da je, mada za ovdašnju javnost iznenađenje, program pripremljen uz znanje i u saradnji sa krovnom međunarodnom monetarnom institucijom.

Na istom fonu bio je i tadašnji ministar finansija. “Saglasni smo sa MMF-om da je program reformi hrabar potez, ali i neophodan Crnoj Gori, zato što možemo i moramo zaustaviti odliv mladih i omogućiti građanima da benefite osjete što prije”, napisao je Spajić na tadašnjem Tviteru. “Preporuka MMF-a je da se program sprovodi fazno, ali radi kompletne slike treba podsjetiti na njihove prošlogodišnje preporuke...“, nastavio je aktuelni premijer. Podsjetio je  kako su, u prvim mjesecima Krivokapićeve vlade, iz MMF-a prognozirali znatno sporiji oporavak crnogorske privrede (omanuli su, približno, za tri puta) i predlagali smanjenje plata i penzija u cilju „fiskalne konsolidacije“. Na početku mandata te Vlade, MMF je prognozirao tri puta manji rast ekonomije nego što će izvjesno biti u 2021., dodao je Spajić. „Cijenimo mišljenje MMF-a, ali nama su isključivi prioriteti mišljenje i potrebe naših građana, naravno, uz fiskalno neutralni efekat i finansijsku stabilnost.”

Sve je, ipak, ostalo u sjenci poruke „saglasni smo sa MMF-om…“.

Sjetimo se, sada, navodnih hvalospjeva MMF-a na račun efekata programa Evropa sad 1: „Sve što bih istakao jeste da u decembru 2021. godine nismo bili u mogućnosti da predvidimo šta će se desiti u svijetu u februaru 2022., a što je imalo veliki uticaj i na Crnu Goru“, kazao je, zimus, šef misije MMF-a za Crnu Goru Šrikant Sešadri. „Tako da je super što su stvari ispale baš dobro i bez sumnje mogu reći da podaci pokazuju da ne samo što je ostvaren napredak u poreskom sistemu, već možemo vidjeti da su zaposlenost, ukupna potrošnja i ukupan rast takođe imali korist od ovog programa“.

Dakle, Evropa sad 1 donijela je (ne)očekivano dobre rezultate u velikoj mjeri zahvaljujući „dešavanjima u svijetu u februraru 2022“. Da podsjetimo, govorimo o ratu u Ukrajini, velikom prilivu dobroplatežnih Rusa i Ukrajinaca u Crnu Goru i talasu inflacije koji je zadesio cijelu Evropu, a u Crnoj Gori „pogurao“ cijene za blizu 18 odsto na godišnjem nivou. Tako su inflacija i rast potrošnje odlučujuće doprinijeli da se u državnoj kasi značajnije ne osjeti izostanak novca koji se prikupljao po osnovu zdravstvenih doprinosa.

Kakvi bi finansijski efekti programa Evropa sad 1 bili da Rusija nije izvršila agresiju na Ukrajinu, nikada nećemo saznati. Mada, pošto podaci ukazuju na kontinuiran odliv turista iz nužde sa istoka Evrope, dok se inflacija se smiruje (u Crnoj Gori sporije nego u ostatku eurozone), moguće je da ćemo već do kraja ove godine dobiti znatno realniju sliku naših realnih fiskalnih mogućnosti.

Po najavama Milojka Spajića i njegovih najbližih saradnika iz Vlade, Crna Gora će u projekat Evropa sad 2 zagaziti prije toga. Nadajući se da će se uspješna priča ponoviti. Podcjenjujući  pritom računicu prema kojoj bi negativni efekti u državnoj kasi, godišnje, mogli biti četiri-pet puta veći od onih koje je inicijalno proizveo program Evropa sad 1.

Kako će vlada nadomjestiti taj novac? Ponovimo:  riječ je o makar 560 miliona. Godišnje. Premijer je nebrojeno puta ponovio da se redovna budžetska potrošnja neće finansirati novim zaduženjima. Ministar finansija Novica Vuković tvrdi da vlada ne razmatra ni mogućnost povećanja PDV-a. „To nije opcija“, kaže.

Dok  iz Vlade ubjeđuju šta sve neće, nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive, makar uz podnošljiv budžetski deficit (rashodi veći od prihoda). A penzioni sistem održiv i prihvatljiv sadašnjim i budućim penzionerima. Posebno onima kojima odrađene godine staža ne ostavljaju preveliki prostor da se iz sistema međugeneracijske solidarnosti prebace na model individualnog penzionog osiguranja.

Zato upozorenja iz MMF-a treba pažljivo razmotriti. Prije nego PES i aktuelna Vlada svoj predugo skrivani naum ne pretvore u stvarnost. Možda. Pošto ne bi bilo dobro da dođemo u poziciju da preporuke Međunarodnog monetarnog fonda poprime imperativan oblik. Grčki scenario nije nešto što bi poželjeli sebi i svojoj djeci.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Većina partija u Budvi će nastupati samostalno.  Demokrate predvodi Đorđe Zenović a lista nosi naziv Budva odlučuje. Na čelu budvanske liste PES-a je glavni pregovarač Crne Gore Predrag Zenović, pod nazivom   Evropa sad – Budva ima šansu. URA ide sa listom URA – Dritan Abazović – Drugačije, koju predvodi Blažo Rađenović.  Budva može bolje – prof. dr Nikola Milović naziv je liste Demokratske partije socijalista. SDP, SD i Liberalna partija imaju zajedničku listu Čisti izbor –  Petar Odžić. Tu je i lista Dr Vujičić Božidar – Za stvarne promjene, te  Crnogorska evropska Budvadr Novak Adžić – CEP

Baš kao i u doba DPS-a, partijski lideri vode  glavnu riječ i u lokalnim utrkama.

Lokalne liste nose nazive lidera partija, ili ih predvode oni sa funkcijama u državnoj administraciji. Nijesu rijetki ni primjeri takozavne funkcionerske kampanje, koju su, dok su bili u opoziciji, predstavnici vlasti oštro kritikovali.  Šef parlamenta Andrija Mandić tako  obilazi Sveti Stefan i najavljuje promjene u turističkoj ponudi, a Demokrate promovišu ono što radi njihov ministar policije Danilo Šaranović.

Birači u Andrijevici, iako ih je znatno  manje nego u Budvi, imaće široku lepezu za glasanje, samo jednu manje listu nego u turističkoj prestonici.  Na tim izborima učestvovće osam lista sa 12 partija i grupa građana. U izbornoj trci učestvovaće Ujedinjena Crna Gora, čiji je nosilac liste  Milovan Dukić, Grupa građana Za budućnost naše djece, čiju listu predvodi Ivan Radojević, kao i Demokratska partija socijalista (DPS), na čijoj je listi prvi Srđan Mašović. Listu je predala i koalicija Za budućnost Andrijevice – Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, koju predvodi Miodrag Čukić, kao i Grupa birača Za bolji standard, kod kojih je prvi na listi Veselin Radenović. Socijalistička narodna partija (SNP) i Demokrate nastupiće pod sloganom Odvažno, odlučno, odgovorno – Andrijevica se pita, a predvodiće ih dosadašnji predsjednik Opštine Željko Ćulafić (SNP). Pokret Evropa sad (PES), koji predvodi poslanica te stranke Dragana Vučević, nastupiće pod sloganom Nova šansa za Andrijevicu. Listu je predao i Vasojevićki pokret Ujedinjenje, a predvodiće ih Vesko Raketić. Raketić bi, međutim, mogao izgubiti pravo da učestvuje u izbornoj trci pošto nije ispoštovao obavezujuće ženske kvote.

Veliki broj  prijavljenih partija za učešće na vanrednim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici, analitičarima je pokazatelj da je politika i dalje unosan biznis i da je neophodna, upozoravaju,  hitna reforma izbornog zakonodavstva. Koje nema ni na vidiku.

DPS je rešavanje krize u Šavniku  nametnuo  kao uslov za učešće u izbornoj reformi. Koja doduše nikada nije ni počela, i koju ni vlast ne nameće kao prioritet. Izuzev onoga što se mora isporučiti Briselu za dobijanje štrikova. Iz DPS-a tvrde da „PES i DF nastavljaju opstrukciju rada Odbora za izbornu reformu, na način što ne žele da povuku nezakonitu odluku o prinudnoj upravi u Šavniku i ne žele dogovor o povratku važnom poslu povodom izborne reforme u okviru nadležnog skupštinskog odbora”.

Dijalog vlasti i opozicije na temu izlaza iz krize u Šavniku za sada je na tome da opozicija hoće da se ponove izbori na dva biračka mjesta, a vlast želi raspisivanje novih izbora.  Nada da će krizu razriješiti Ustavni sud, i dalje je samo nada.

Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, ali nijesu završeni jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije Za budućnost Šavnika nijesu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju, pokušavajući tako da „riješe“ izbornu manipulaciju DPS-a. Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, birači su izlazili devet puta.

Negdje se vlast promijeni i bez izbora. U Ulcinju je nedavno zaključen sporazum o formiranju nove koalicije, koja će imati mandat do redovnih izbora početkom 2026.  Tako će dio vlasti u Ulcinju opet biti DPS.

Sporazum su potpisali predsjednik Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka, predsjednik Force Genci Nimanbegu, predsjednik OO Demokratske partije socijalista (DPS) Arijan Ljamović, predsjednik OO Socijaldemokrata (SD) Ćazim Hodžić, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori (DSCG) Saubih Mehmeti, predsjednik OO Socijaldemokratske partije (SDP) Naser Resulbegović i predsjednik OO Bošnjačke stranke (BS) Muamer Raščić.

U opoziciji su završili  Građanski pokret URA i Albanska alternativa, koji su bili dio vladajuće koalicije sa DP, SD, SDP i Forcom.

Mediji su prije sporazuma pisali o tajnim pregovorima  o formiranju nove većine.  URA i DUA su tajno zaključile sporazum o saradnji,  dok su neke od stranaka vlasti takođe vodile pregovore sa DPS-om o formiranju drugačije većine. Sve je počelo neposredno prije nego je, prema koalicionom sporazumu ulcinjske vlasti, trebalo da uslijedi rotacija na mjestima predsjednika Opštine i Skupštine, koje su pokrivali Omer Bajraktari (URA) i Ardijan Mavrić (Forca).

“Umjesto da funkciju gradonačelnika prepustimo koalicionom partneru iz Force a preuzmemo mjesto predsjednika SO Ulcinj i na taj način nastavimo započete projekte i nesumnjivo dobre rezultate koje je imala koaliciona vlast na čelu sa Omerom Bajraktarijem, URA se odlučuje na tajne pregovore sa opozicionom DUA o stvaranju neke nove većine a sve sa ciljem da se uzurpira pozicija prvog čovjeka grada”, naveo je Član Opštinskog odbora URA Ulcinj Amil Grbović, podnio je ostavku na funkcije u partiji iz, kako je naveo, moralnih razloga.

Sve je dozvoljeno da se osvoji vlast. To je naš najutemeljeniji politički princip.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo