Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PREDIZBORNA POVEĆANJA PLATA: Ponižavajući predlozi i nastavak zapošljavanja

Objavljeno prije

na

Nova vlast, koja je dok je bila opozicija naširoko pričala o neophodnosti racionalizacije javne uprave, dodatno je popunila novim, svojim kadrovima. Zaposleni u upravi sada su nezadovoljni Vladinim predizbornim povećanjem plata. Znaju šta političare najviše boli pa sindikat prijeti da će uticati na svoje članove i njihove porodice tokom sljedećih izbora

 

Na Skupštini Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore (SUPCG) jednoglasno je usvojena odluka da se odbije ponuda Ministarstva finansija o uvećanju zarada za zaposlene u javnoj upravi u iznosu od 20 odsto. To je saopšteno nakon Skupštine SUPCG-a 16. decembra, na kojoj je zaključeno da je ponuda ministra finansija Aleksandra Damjanovića ponižavajuća!

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević objasnio je da se radi o povećanju od 10, 20, 30 eura. ,,Kroz izlaganja prisutnih članova Skupštine, mogla se primijetiti kolika je količina nezadovoljstva svih zaposlenih javne uprave, kako trenutnom tako i ponuđenom visinom zarade, a sve u odnosu na enorman skok cijena i veoma tešku ekonomsku situaciju zaposlenih u državnoj i lokalnim upravama”, istakli su iz Sindikata koji okuplja 20 hiljada zaposlenih.

Oni napominju da su plate u javnoj upravi daleko najmanje u našoj državi, te da za regionom, kada je u pitanju ista djelatnost, zaostajemo od 150 do 200 eura. Iz Sindikata su zaprijetili da ukoliko im se plate ne povećaju više,  slijede protesti i štrajk.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, koje je sredinom godine, saopštio ministar javne uprave Maraš Dukaj, pozivajući se na podatke Ministarstva finansija, u javnoj upravi ima preko 50.000 zaposlenih. Na državnom nivou zaposleno je 43.727 službenika u 459 institucija, dok je na lokalnom nivou, u 79 institucija, taj broj 6.775.

Stvarni broj zaposlenih u javnoj upravi je pitanje od ,,milion dolara”. Nijednoj vladi ne odgovara da saopšti tačne  brojke, kaže za Monitor Ines Mrdović iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

Ova organizacija je nedavno od Ministarstva finansija dobila podatke da je početkom ove godine na centralnom nivou bilo 43.712 zaposlenih, a pet mjeseci kasnije ih je 44.491, što je uvećanje za 779 zaposlenih. U lokalnim organima i lokalnim javnim ustanovama je još 6.902 zaposlena, što je 51.393 uposlenih na kraju maja ove godine.  Iz ASP naglašavaju  da ove brojke ne obuhvataju državna i lokalna javna preduzeća.

Prema podacima Ministarstva finansija, tokom 2020. godine došlo je do uvećanja za 1.511 zaposlenih na centralnom nivou, odnosno početkom te godine je bilo 41.935 zaposlenih, a do kraja te godine je broj uposlenih iznosio 43.446 uposlenih, dok je tokom 2021. broj zaposlenja uvećan za još 266 zaposlenih.

Sadašnja vlast, a nekadašnja opozicija, godinama je ukazivala da je javna uprava izvor sigurnih glasova DPS-u, te da je neophodno da se ona racionalizuje. Čuvene su priče o kancelarijama, po ministarstvima i opštinama, u kojima zaposleni nemaju ni stolicu da sjednu.

Sadašnja opozicija ima sličnu priču. Iz kluba poslanika DPS-a, nedavno su podsjetili na Izvještaj Evropske komisije iz maja prošle godine. U tom Izvještaju je izražena zabrinutost zbog tadašnje Izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, pa je konstatovano da članstvo u političkim partijama snažno utiče na zapošljavanja u javnom sektoru. Upućen je i poziv sada već odlazećoj Vladi da izbjegava politički motivisana otpuštanja i zapošljavanja u državnoj upravi.

Iz Evropske unije nikad nisu krili da imaju kritički odnos prema neefikasnoj i glomaznoj državnoj administraciji. Brisel godinama konstatuje da je u Crnoj Gori potrebna snažna politička volja za efikasniju depolitizaciju javnog sektora i optimizaciju državne uprave, kako bi se osigurala efikasnija primjena i finansijska održivost reformi.

Na tom tragu su bila  obećanja da će sve biti drugačije kada oni dođu na  vlast, Vlada Dritana Abazovića je u junu ove godine obznanila plan o zapošljavanju 661 državnog službenika, odnosno namještenika – od čega 327 na neodređeno, a 334 na određeno vrijeme.  U isto vrijeme, prema Vladinoj računici broj službenika koji će ispuniti uslov za odlazak u penziju u 2022. je 64. Ovom odlukom sadašnja Vlada opovrgla je skromniji plan Vlade Zdravka Krivokapića koja je u februaru ove godine planirala da se zaposli 260 namještenika.

Premijer Dritan Abazović pohvalio se nedavno, pozivajući se na podatke  MONSTAT-a, da je tokom mandata njegove Vlade kreirano oko 10.000 novih radnih mjesta.

Kako nije bilo novih i velikih otvaranja fabrika, osim one čipsa u Tuzima, većina tih radnih mjesta odnosi se na zapošljavanje u državnoj i lokalnoj upravi i javnim preduzećima. Tokom posljednje dvije godine imamo ogrmni priliv nove radne snage u Elektroprivredi Crne Gore. To je recept partijskog zapošljavanja, koji je za vrijeme DPS vladavine bio oštro kritikovan i od samog premijera.

Posljednji pokušaj racionalizacije državne uprave propao je 2018. Tada je Vlada usvojila plan optimizacije javnog sektora kojim je bilo predviđeno da bez posla ostane najmanje 4.637 zaposlenih u državnoj upravi koji rade na određeno vrijeme ili po ugovoru o djelu.

Da nas državna uprava i te kako košta pokazuju i podaci iz državnog budžeta. Samo za zarade i doprinose zaposlenih ove godine izdvojeno je oko 546 miliona eura, a za sljedeću godinu je planirano 627 miliona. Iako skupa uprava je neefikasna, sa manjkom stručnjaka pa će se za konsultantske usluge ove godine izdvojiti dodatnih 28 miliona, a za ugovore o djelu 16 miliona.

,,Preglomazna administracija javne finansije ove zemlje, a zarad partijskih interesa, gura u ‘debeli minus’, zbog čega nema novca za niz drugih potreba u zemlji, poput većih penzija, socijalnih davanja, novih bolnica, škola, infrastrukture… Podaci da se u narednoj godini za bruto zarade projektuje preko 627 miliona eura, za ostala lična primanja 19,7 miliona, za konsultantske usluge preko 28 miliona, za ugovore o djelu više od 16,4 miliona, što su sve praktično izdaci za zarade i zaposlenja, bilo direktna, bilo prikrivena, su dovoljno frapantni i pokazuju dubinu problema”, naglašava Mrdović.

O zahtjevima Sindikata, Mrdović kaže: ,,Očigledno da su apetiti za većim zaradama značajno uvećani, dok donosioci odluka u tome pronalaze direktnu političku korist. Međutim, preglomazna javna administracija je ‘teg o vratu’ javnim finansijama zemlje i jednom će morati da se pribjegne racionalizaciji, jer ovoliki broj zaposlenih ne bi mogle da izdrže ni bogata Norveška ili Švedska, a ne siromašna Crna Gora. Suštinsko je pitanje koliko je zaista potreban broj zaposlenih u javnoj upravi. Kada pravite intervjue sa nekim od rukovodilaca ljudskih resursa u pojedinim Vladinim organima reći će vam bez ustezanja (iako anonimno) da manje od polovine uposlenih stvarno vuče čitav posao. Kako god, neka buduća vlada moraće da izradi objektivnu analizu, koja će jasno pokazati koliki je potreban broj administracije, a to će označiti uvod u njenu racionalizaciju. Sva odugovlačenja samo dalje pogoršavaju ukupnu situaciju u upravi”.

Znajući šta donosioce odluka najviše boli, Sindikat uprave i pravosuđa   uputio je prijetnju: ,,Ukoliko se ne izađe u susret zahtjevima, pozvaćemo sve zaposlene u javnoj upravi da na političkim izbornim ciklusima zajedno sa članovima svojih porodica ispoštuju preporuke Sindikata”.

Kakve će preporuke biti lako je naslutiti. S obzirom na to da smo na pragu predsjedničkih, a možda i parlamentarnih izbora, neophodnu racionalizaciju državne uprave zvaničnici ne pominju. Da minu još ovi izbori uz stari, oprobani recept dobijanja sigurnih glasova preko radnih mjesta i povećanja plata.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo