Povežite se sa nama

Izdvojeno

HAPŠENJE RADA MILOŠEVIĆA: Fino ih popališe

Objavljeno prije

3 mjeseca

na

Priča o nestalom kamionu švercovanih cigareta ima dva kolosjeka. Jedan je konkretna odgovornost, a drugi politička priča ove afere. Osim što je jasno da se slučaj koristi u političke svrhe zarad skupljanja poena, potrebno je utvrditi i ko su, ako ih ima, politički pokrovitelji slučaja.  Za to vrijeme, oni koji su decenijama gledali kako cvjeta šverc cigareta pod Đukanovićem, mogli bi, ako ništa i o tome – da tvitnu

 

Rade Milošević, donedavni direktor Uprave prihoda i carina (UPC), uhapšen je u okviru istrage o nestanku kamiona sa milionski vrijednim cigaretama koje su vlasti oduzele i trebale spaliti. Prema objašnjenju Specijalnog tužilaštva, Milošević se sumnjiči da je ,,učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije”.

Nakon što su se pred kamerama jesenas visoki funkcioneri Vlade, iz redova URA-e,  premijer Dritan Abazović, ministar policije Filip Adžić i Milošević kao šef Uprave prihoda,  snimali kako pale konfiskovane cigarete, hvaleći se pred kamerama kako je šverc cigareta klinički mrtav, jedan od dva kamiona cigareta koje je trebalo spaliti – nestao je. Kad i kako, utvrđuje tužilaštvo. Danima nakon paljenja cigareta, niko nije pominjao sporni kamion, sve dok nije pokrenuta istraga tužilaštva, a kamion otkriven  nedaleko od Podgorice. Osim istrage, trebalo bi napraviti i filmski scenario o tome kako su nadležni uspjeli od dva kamiona cigareta da izgube jedan. Malo je Živko Nikolić.

Specijalno tužilaštvo je 5. oktobra ove godine, uhapsilo zbog tog slučaja načelnika Odjeljenja za sprečavanje krijumčarenja u UPC Željka Ivanovića i članove Komisije za uništavanje oduzetih cigareta Radivoja Vujačića, Mihaila Saveljića i Nebojšu Adamovića, tereteći ih za stvaranje kriminalne organizacije i primanje mita. Privođen je i oslobođen  predsjednik Komisije za uništavanje oduzetih cigareta Elvir Adrović. Istraga se vodi  protiv šefa mobilnog tima za suzbijanje krijumčarenja UPC Milutina Pejovića, kao  i vozača ukradenog kamiona  Dalibora Brnovića.

Milošević je tada saslušan u Specijalnom tužilaštvu. Tamo je satima pojašnjavao kako je u Upravi prihoda i carina tekao postupak čuvanja i spaljivanja oduzetih cigareta iz Slobodne zone Luke Bar. Nije imao objašnjenje gdje su i kako nestali paketi vrijedni gotovo milion eura.

Iz SDT-a tvrde da u pećima nije spaljen broj cigareta popisan u dokumentima Uprave prihoda i carina, već da je dio oduzetih paketa završio u krijumčarskom lancu.

Nekoliko dana potom, pod pritiskom javnosti ali i šefa Vlade i partije kojoj pripada, Milošević je podnio ostavku, iz ,,moralnih razloga”, kako je saopštio. Krivicu za učešće u ovom poslu na bilo koji način, negirao je: ,,U potpunosti vjerujem u svoju nevinost, u smislu zakonitog postupanja u vezi sa svim“.

Tužilaštvo očito misli drugačije. Za sada, nema zvaničnih detalja šta se Miloševiću stavlja na teret. Objavljeno je tek da mu pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja pretresaju stan, te da će u četvrtak, nakon što ovaj broj Monitora pođe u štampu, biti saslušan u tužilaštvu.

Nakon hapšenja Miloševića, oglasio se ministar policije, Miloševićev partijski kolega Filip Adžić.

,,Dok ne sazrimo kao društvo i ne izgradimo institucije, očišćene od kriminalnog uticaja i lišene korupcije, svako neselektivno postupanje će se karakterisati kao slabost, a zapravo je snaga i ideal kojem težimo. Gradimo snažnu državu. Zakon jednak za sve i tačka”, napisao je Adžić na Tviteru.  Premijer  Abazović se povodom hapšenja Miloševića nije oglašavao.

Hitro je reagovao Raško Konjević,  bivši ministar odbrane u Abazovićevoj Vladi i bivši koordinator bezbjednosnog sektora, smijenjen upravo u vrijeme ove afere. „Sumnja se da je Rade Milošević formirao kriminalnu organizaciju za šverc cigara. Ne mogu da vjerujem. Nije valjda to Dritanu i Filipu radio iza leđa. Zajedno su palili te cigarete. A sad samo Rade ‘kriv’. Ruka pravde kao bumerang. Ni po babu, ni po stričevima”, napisao je Konjević na Tviteru.

Konjević dolazi iz Socijaldemokratske partije, koja je prije nekoliko mjeseci podržala izglasavanje nepovjerenja Abazovićevoj Vladi  nakon što je to inicirala Demokratska partija socijalista zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC-om. U vrijeme afere  međusobno su se optuživali za učešće u švercu. Abazović je,  dok su ga iz SDP-a i DPS-a prozivali zbog nestalog kamiona cigareta,  tvrdio da su Konjević i poslanik DPS-a Predrag Bošković „ljudi koji pružaju političku zaštitu miljeu koji se bavi švercom cigareta“. U vrijeme DPS-a, poznato je, Crna Gora postala je svjetski poznata po švercu cigareta, a nakon što su predsjednik tadašnje Vlade, sada države, te neki njegovi ministri i saradnici, završili na italijanskoj optužnici za šverc cigareta.

Takođe, Abazović je tada,  optužio  političke oponente da koriste Agenciju za nacionalnu bezbjednost radi njegove diskreditacije. On je saopštio  da je čudesni   nestanak kamiona ,,namještaljka” Kako bi se on kriminalizovao. Ubrzo je smijenio svježe postavljenog direktora ANB-a Sava Kenteru, u čiju su zaštitu stali ministri SDP-a.

I Milošević je nakon što je u oktobru podnio ostavku zbog slučaja nestalog kamiona saopštio da ,,je sve ovo hajka da se uništi Abazović i Vlada”.  Optužio je tadašnjeg direktora ANB-a  i pripadnika te agencije Draga Spičanovića da stoje iza pokušaja njegove diskreditacije i diskreditacije Abazovića.

Priča o nestalom kamionu švercovanih cigareta ima dva kolosjeka. Jedan je konkretna istraga, a drugi politička priča ove afere. Osim što je jasno da se slučaj koristi u političke svrhe zarad skupljanja političkih poena, potrebno je utvrditi i ko su, ako ih ima, politički pokrovitelji slučaja.  Šverc cigareta uvijek ima i  političke pokrovitelje i pipke u državi.

Crna Gora ni nakon pada Demokratske partije socijalista, nije stigla do demontiranja trodecenijskog Đukanovićevog sistema. Taj je sistem živ  u djelovima bezbjednosnih službi, ali i drugih institucija, koje su decenijama služile vrhu države, okarakterisane kao ,,mafijaška”. Zato je neophodno ispitati kako danas ti djelovi funkcionišu i vezu sa švercom cigareta koji se očito nastavlja.

Istovremeno, činjenica da je nakon pada DPS-a, urađeno više nego ikad, makar što se tiče brojki zaplijenjenih cigareta, ali ne i hapšenja organizatora šverca, ne može abolirati ni Rada Miloševića, ni bilo koga drugog od konkretne istrage.

Milošević je prije ove afere dospio u fokus javnosti zbog kontakata sa Sofijom Bulatović koja se u nekim bezbjednosnim dokumentima označava članicom kriminalne grupe Leona i Viktora Drešaja, koja se bavi švercom cigareta. Abazović je tada saopštio da je upozorio Miloševića na sporni kontakt. Dok nije u medijima objavljena fotografija Miloševića i Bulatovićeve, ta tema nije bila na dnevnom redu vlasti. Milošević je saopštio da se radi o starom poznanstvu, te da nije znao da se ona vodi kao članica kriminalne grupe, i da je 2018. radila kao pripravnica u MUP-u. To joj u zemlji koja je označena kao duboko kriminalizovana, i nije neki alibi.

U vrijeme dok je bio državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, tadašnji ministar policije Sergej Sekulović, tražio je da se poslovi Miloševića iz domena kontrole Uprave policije, preusmjere na njega. Preciznije uzeo ih je iz Miloševićevih ruku. Zašto, odgovor javnost nije dobila.

Iz Demokratskog fronta svojevremeno su optužili Miloševića da je na nikšićku listu doveo Draga Đurovića, koji je u međuvremenu postao simbol političke korupcije. I razlog zbog kog 2012. tadašnja opozicija nije u Nikšiću uspjela da smijeni DPS.

Iza Miloševića stoje dobri rezultati u vrijeme prelazne Vlade, kada se našao na čelu Zavoda za zapošljavanje. Tada su ga neki mediji optuživali da je imao maloljetnički kriminalni dosije. Milošević je na sudu opovrgnuo te optužbe i dobio nadoknadu zbog klevete.

Na tužilaštvu je da istragu dovede do kraja. Na pravosuđu je da utvrdi odgovornost svih, pa i političkih pokrovitelja ove priče. Oni koji su decenijama gledali kako cvjeta organizovani kriminal pod Đukanovićem, mogli bi, ako ništa i o tome – da tvitnu.

Milena PEROVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MILO ĐUKANOVIĆ I JAKOV MILATOVIĆ U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA: Je li 29 veće od 35

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Da li je Milatovićevih 29 odsto podrške veće od Đukanovićevih 35 u prvom krugu, zavisiće od njihovih „rezervoara“, kako to naziva aktuelni predsjednik Crne Gore. A posebno od toga da li je podrška jednog dijela avgustovskih pobjednika Milatoviću deklarativna ili stvarna

 

U drugi krug predsjedničkih izbora, zakazan za 2. april ove godine, idu aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i jedan od lidera Pokreta Evropa sad, Jakov Milatović.  Milatović je  u prvom krugu predsjedničkih izbora u nedjelju 19. marta  osvojio 28,92 odsto glasova, a Đukanović – 35, 37 odsto.

Đukanović, čiji je ulazak u drugi krug predsjedničkih izbora  očekivan, u prvom krugu osvojio je preko 60 hiljada glasova manje nego 2018. godine, kada je pobijedio već u prvom krugu predsjedničkih izbora. U glavnom gradu, Milatović je osvojio čak skoro osam hiljada glasova više od Đukanovića.

Iako se očekivao dobar rezultat Jakova Milatovića, koji se od njegove kandidature pominje kao jedan od najozbiljnijih rivala Đukanovića ukoliko uspije da uđe u drugi krug,  procenat glasova koji je Milatović osvojio, iznenadio je, čini se,  gotovo sve.  Možda ponajviše  Đukanovića i njegovog predizbornog partnera Andriju Mandića, koji su uporno pokušavali da se predstave kao oni koji će ići u drugi krug predsjedničkih izbora. ,,Samo Đukanovića doživljavam kao konkurenta”, govorio je uoči prvog kruga predsjedničkih izbora lider DF-a Andrija Mandić.  Pristavši da se suoči u javnom nastupu samo sa Mandićem, na privatnoj debati, umjesto sa svima na RTCG-u, Đukanović je poručivao isto. Da smatra da je Mandić njegov jedini rival. U prevodu – jedini željeni. Monitor je već pisao da Mandić u drugom krugu nema onoliko širok spekar glasača poput Milatovića ili Alekse Bečića, te da je otuda bio Đukanovićeva najbolja šansa za konačnu pobjedu.

Dogodio se, međutim, scenario koji Đukanović nikako nije želio.

,,Obećao sam da ćemo uspjeti i uspjeli smo. Ovo je pobjeda svih onih koji su u prethodnih 30 godina bili diskrimisani, čija su djeca napustila Crnu Goru, onih koji nisu imali pravdu. Đukanovića ćemo poslati u političku penziju 2. aprila”, poručio je Milatović, trudeći se da djeluje optimistično.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

I POMOĆNIK UPRAVE POLICIJE U ZATVORU ZBOG SUMNJI DA JE SARAĐIVAO SA KAVAČKIM KLANOM: Ko je kome gazda

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Dejan Knežević je uhapšen zbog sumnje da je povezan sa grupom koju SDT tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge. Nadležni najavljuju nova hapšenja policajaca osumnjičenih da su uključeni u organizovani kriminal

 

Nastavlja se akcija razotkrivanja i hapšenja policajaca i policijskih funkcionera koji su se  godinama, držeći uz sebe policijsku značku, bavili najtežim oblicima kriminala, i međunarodnim krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Pomoćnik direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala Dejan Knežević uhapšen je u srijedu zbog sumnje da je povezan sa dijelom nedavno uhapšene grupe, koju Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Na osnovu kojih dokaza je Knežević uhapšen nije za sada poznato, ali postoje sumnje da je hapšenje povezano sa transkriptima Sky aplikacije koje je dostavio EUROPOL. Upravo na osnovu tih podataka u nedavnoj akciji Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO), kojom rukovodi SDT, uhapšeno je 15 osoba među kojima su sadašnji i bivši policajci.

Knežević je u policijskoj službi više od 20 godina i važi za hrabrog profesionalca i časnog čovjeka, kažu nam njegove kolege ali i novinari koji godinama prate rad policije. „Dao je doprinos brojnim akcijama zapljena velike količine droge kako na domaćem tako i na međunarodnom planu,  prvenstveno kroz Odsjek za borbu protiv narkotika i Specijalno policijsko odjeljenje, ali i kao pomoćnik policije za borbu protiv kirminala“, piše portal Standard.

Zvanično, iz Uprave policije bili su škrti na riječima. „Imajući u vidu fazu postupka, odnosno zakonska ograničenja, ne može se saopštiti više detalja. Policija sarađuje i postupa po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u ovom slučaju”, stoji u kratkom saopštenju objavljenom nakon Knaževićevog privođenja.

Kolege policajci i novinari nijesu jedini koji su bili spremni da pohvale Kneževićev dugogodišnji doprinos službi. „Za svoj dosadašnji rad i ostvarene rezultate višestruko je nagrađivan”, piše na sajtu Vlade u njegovoj službenoj biografiji. Tu možemo saznati da Knežević u crnogorskom MUP-u radi od 2000. godine, dok se na rukovodećim pozicijama nalazi od 2004.

Od 2004. do 2009. godine obavljao je poslove načelnika Odjeljenja za borbu protiv droge u CB Podgorica. Potom je, do 2018. bio rukovodilac grupe pa potom i cijelog Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u sjedištu Sektora kriminalističke policije. Narednih godinu dana je u Specijalnom policijskom odjeljenju rukovodio Grupom za istrage organizovanog kriminala, terorizma i ratnih zločina, da bi u periodu od 2019. do 2021. godine obavljao poslove rukovodioca Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije kojim je rukovodio Zoran Lazović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO PRONAĆI IMOVINU JAVNIH FUNKCIONERA SKRIVENU U INOSTRANSTVU: ASK dobija oštrije zube

Objavljeno prije

6 sati

na

24 Marta, 2023

Objavio:

Istovremeno sa donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije, Ministarstvo pravde najavljuje sporazum po osnovu koga će se moći kontrolisati imovina ovdašnjih funkcionera u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji

 

Prema izvještaju globalne nevladine organizacije Transparensi Internešnel, prošle godine se povećala percepcija korupcije u Crnoj Gori, zbog čega je naša zemlja nazadovala na njihovom Indeksu korupcije.

Još od 2014, kada je prvi put donesen Zakon o sprečavanju korupcije, Crna Gora pokušava da pronađe način da se izbori sa funkcionerima koji su javni interes podredili vlastitom. Primjena tog zakona uglavnom se svela na (samo)popisivanje imovine državnih funkcionera, bez ozbiljnijih provjera tačnosti dostavljenih podataka ili ispitivanja porijekla kapitala kojim raspolažu ljudi kojima su povjereni odgovorni državni poslovi.

Prvi državni organ koji se bavio ovim poslom bila je Vladina Komisija za sprečavanje konflikta interesa, koja je vodila imovinske kartone funkcionera. Njen bivši predsjednik Slobodan Leković nazvao je taj organ „tigar bez zuba“. Aludirao je na to kako funkcioner formalno mora da prijavi imovinu, ali ukoliko to ne bi učinio – Komisija nije mogla da ga natjera, niti da ga sankcioniše.

Odredbe Zakona o sprečavanju korupcije izmijenjene su i rođena je današnja Agencija za sprečavanje korupcije (ASK). Iako joj je zakon dao zube, odnosno nadlženosti i alate da natjera funkcionere da prijave imovinu, a njoj mogućnost da istu provjeri i ispita, Agencija je bježala od nekih funkcionera, poput predsjednika Mila Đukanovića, kasnije i premijera Dritana Abazovića, dok je na drugima oštrila i zube i kandže, poput bivše članice Savjeta ASK Vanje Ćalović Marković.

Međutim, poslovi Agencije su se svodili, kada je riječ o sukobu interesa i eventualnim zloupotrebama, uglavnom na kršenja formalnosti i tehnikalija, a ne na ispitivanje imovine i utvrđivanje njenog porijekla.

Predstavnici ASK-a su se više puta pravdali da je to posao za tužilaštvo, a ne za njih. Demantuje ih ipak slovo Zakona o sprečavanju korupcije koji kaže da Agencija vrši provjeru podataka iz Izvještaja (imovinskih kartona) „upoređivanjem tih podataka sa prikupljenim podacima o imovini i prihodima javnog funkcionera od organa vlasti i pravnih lica koji raspolažu tim podacima“.

Ti organi vlasti i pravna lica dužni su da, u roku i na način koji odredi Agencija, dostave sve tražene podatke i obavještenja, odnosno stave na uvid traženu dokumentaciju u skladu sa zakonom. „Ukoliko Agencija u postupku provjere utvrdi da su imovina i prihodi javnog funkcionera i povezanih lica sa javnim funkcionerom veći u odnosu na realne prihode, javni funkcioner je dužan da, na zahtjev Agencije, u roku od 30 dana, dostavi detaljne podatke o osnovima sticanja imovine i prihoda“, piše u zakonu.

Manjkavosti Agencije primijetili su, uz javnost i državne organe, i naši evropski partneri. Savjet Evrope nedavno je izradio studiju o reformi Agencije za sprečavanje korupcije. Eksperti SE predložili su da se razmotri uvođenje prava ASK-u da traži informacije, zaključuje i sprovodi sporazume sa drugim zemljama.  To se navodi u analizi djelova Zakona o sprečavanju korupcije koji uređuju sukob interesa, ograničenja i izvještaje o prihodima i imovini, poklone, donacije i sponzorstva, koju su izradili eksperti Valts Kalniš i Jure Škrbec.

Taj dokument, između ostalog, predviđa i da treba „razmotriti eksplicitno propisivanje obaveza i ovlašćenja Agencije u pogledu praćenja načina života, uključujući i sagledavanje stvarnih okolnosti na terenu (nekretnine, prevozna sredstva)”.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo