Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Predizborno gađanje milionima

Objavljeno prije

na

Kandidat za predsjednika Crne Gore Filip Vujanović precizno je izračunao: u prethodnih pet godina država je u tom gradu investirala čitavih 41,3 miliona eura. ,,Sredstva su uložena u brojne kapitalne projekte: za most na Port Mileni izdvojeno je 13,9 miliona eura, 6,6 miliona u regionalnu deponiju, četiri miliona za regionalni vodovod, za put Sukobin-Ulcinj 5,5 miliona eura”.

Predizborna računica je, valjda, trebalo da pokaže Ulcinjanima da država, eto, brine za njih, i to upravo u periodu kada je ovaj grad nastavio ubrzano da propada. Takvo gađanje milionima u opštini čiji je prošlogodišnji budžet iznosio tek 4,4 miliona eura stvorilo je, ipak, kontraefekat kod građana. Posebno to što nema mosta na Port Mileni, iako je gromoglasno najavljivano da će mehanizam za njegovo otvaranje omogućiti da tim kanalom prolaze i jahte, i da je toliko novca uloženo u sanitarnu deponiju. Deponija se uopšte ne nalazi u Ulcinju već na teritoriji barske opštine, i izgrađena je (85 odsto) kreditom Svjetske banke (4,5 miliona eura). Kredit je odobren prije tri godine, otplata počinje ove. To znači da je za regionalnu deponiju za Bar i Ulcinj, (a tu smeće sada odlaže i opština Budva), Vlada izdvojila oko milion eura. Kako je Vujanović došao do broja od čitavih 6,6 miliona eura i koje su, kako tvrdi, sve uložene u Ulcinj, nije nikome jasno.

,,Nažalost, kandidat za predsjednika Crne Gore po treći put ne govori istinu. Vlada Crne Gore je godinama sistematski urušavala Ulcinj i njegove potencijale, pa je šteta koju je napravila neizmjerno veća nego investicije o kojima je govorio kandidat za predsjednika. Izgrađen je most, ali je srušen naš simbol Galeb i još par drugih hotela, izgrađena je deponija, ali je prodata i uništena Solana, završena prva faza običnog puta sa dvije trake prema Sukobinu, ali je Morsko dobro porobilo praktično sve što vrijedi u ovom gradu, nije vraćen Valdanos, naprotiv planira se njegova prodaja, nema novih smještajnih kapaciteta, a najbogatija Opština po resursima na primorju je najsiromašnija”, kaže poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović.

Milan Rolović, šef izbornog štaba predsjedničkog kandidata Miodraga Lekića, podsjeća da je most na Port Mileni obećan još u septembru 2006. godine, sa rokom izgradnje za dvije godine. U martu 2008. godine, pred predsjedničke izbore, obećaše da će most biti gotov za 14 mjeseci. Od tada prođe 60 mjeseci ili 1825 dana. Od kada su nam obećali most prošlo je sedam godina, kaže Rolović.

Iz albanskih nacionalnih stranaka, FORCE Nazifa Cungua, Demokratske partije Fatmira Đeke i Demokratske unije Albanaca Mehmeta Zenke nije se čula primjedba na ovakvo Vujanovićevo prebrojavanje miliona, već samo apel da se država i Vlada premijera Mila Đukanovića snažnije okrenu razvoju Ulcinju. Za njihovu podršku kandidatu DPS-a, FORCA je, četiri mjeseci nakon formiranja nove Vlade, izdejstvovala Sporazum o konkretizaciji prioritetnih pitanja iz koalicionog dogovora dvije stranke. U tom aktu, navedeno je, pored ostalog, da će se potpisnice angažovati na rješavanju dva pitanja koja već godinama muče i tište Ulcinjane i njihovu zajednicu: Valdanos i morsko dobro. A upravo ova vlada, koju podržavaju albanske stranke, nedavno je saopštila da će ponovo biti raspisan tender za izdavanje uvale Valdanos u dugoročni zakup, a ni u novom Prijedlogu zakona o morskom dobru nema suštinskih razlika od pravnog akta donesenog prije dvije decenije i koji je Ulcinj doveo u neravnopravan položaj sa ostalim primorskim opštinama.

Zato ne čudi što ni u novom sporazumu, kojeg potpisuju čelnik FORCE Cungu i politički direktor DPS-a Tarzan Milošević, nema nikakvih rokova. Čak se u četvrtoj tački tog dokumenta navodi da treba ,,realizovati kadrovska imenovanja iz ranijeg Sporazuma DPS-FORCA”. Ta nacionalna stranka trebalo je da dobije nekoliko savjetnika u ministarstvima, pominjan je i pomoćnik ministra obrazovanja, kao i član u Sekretarijatu za kapitalne investicije. ,,Dobili smo obećanje da će tokom ovog mjeseca biti izabran predsjednik Upravnog odbora Morskog dobra”, kazao je sredinom februara Pobjedi potpredsjednik FORCE Genci Nimanbegu. Ali, ni to obećanje još nije ispunjeno, a mart uveliko grabi. No, toj stranci i njenim čelnicima prioritet je zadržavanje vlasti po svaku cijenu, iako Ulcinj sve dublje tone. Zaposleni u opštinskim službama već šest mjeseci nijesu primili zarade, lokalna samouprava nema ni glavnog administratora ni sekretara Skupštine, sekretari sekretarijata već 450 dana su vršioci dužnosti, a ni poslije 17 mjeseci na svojim funkcijama predsjednik opštine Cungu i predsjednik Skupštine opštine Milazim Mustafa nijesu izvršili zakonsku obavezu i podnijeli odbornicima godišnji izvještaj o radu. Istovremeno sudovi su potvrdili i da su raniji sekretari nezakonito smijenjeni i odredio im odgovarajuće naknade. Iz Javnog preduzeća Vodovod i kanalizacija otpušteno je oko 75 radnika koji su na posao, uglavnom, primljeni neposredno pred parlamentarne izbore u oktobru, i koji, u međuvremenu, nijesu primili nijednu platu!

U svakom slučaju, Ulcinj se nalazi u opasnoj spirali depresije koju ne može da prekrije politikantsko piljarenje vladajućih partija: turistička sezona se približava, problemi se dnevno gomilaju, a nezadovoljstvo građana raste.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo