OKO NAS
PREDSJEDNIK UDRUŽENJA CENTAR ZA REGIONALNI RAZVOJ MILIĆ JOKSIMOVIĆ O PLANOVIMA ZA RAZVOJ SJEVERA: Biciklima u bolji život

Predsjednik Udruženja Centra za regionalni razvoj, sa sjedištem u Beranama, Milić Joksimović ocijenio je za Monitor da je Strategija regionalnog razvoja Crne Gore za period 2010 – 2014. godine, kojoj ističe rok važenja, potpuni promašaj.On podsjeća da će se taj dokument naći pred poslanicima ovih dana i dodaje da „niko normalan ne može prihvatiti činjenicu da se umjesto uništene privrede nudi razvoj biciklizma i izgradnja biciklističkih staza”.
„Da li je moguće da se pod stavkom ekonomske aktivnosti, u jednoj od analiza u tom dokumentu, između ostalog kaže – novi trendovi u turizmu, biciklizam, lovni turizam, šlaufijade, splavarenja itd” , pita se Joksimović.
Prema njegovim riječima, kada se iščita ova tzv. SWOT analiza, nije teško doći do zaključka da se u sjevernom regionu ovom strategijom razvoja ne može očekivati ništa što bi moglo kompenzirati ono što je već postojalo.
On podsjeća kako je sjever nekada izgledao – u Gusinju Termoplast, Titeksov pogon tekstilne konfekcije, turističko-ugostiteljski objekat na Alipašinim izvorima. U Plavu dva hotela, koji su otišli kao garancija za kredite kupcu koji ih je privatizovao. U Murini moćna zadruga i konfekciju Titeks. Andrijevica – fabrika Soko-Štark i Termovent.
,,Berane je ostalo bez kompletne industrije na Rudešu, gdje je radilo pet hiljada ljudi, hotela Berane sa svojim turističko-ugostiteljskim kapacitetima. U Rožajama su ugašeni Gornji Ibar, Kristal, Bisernica i turističko preduzeće. U Bijelom Polju Imako, Vunarski kombinat, Ugostiteljsko preduzeće Brskovo. To je samo dio onoga što je ovaj kraj Crne Gore imao prije pola vijeka. Divljom privatizacijom uništeno je sve što su generacije stvarale”, kaže Joksimović.
To je za posljedicu imalo odliv stanovništva, kadrova, nezaposlenost, izgubljen kontakt sa svijetom koji su ove sredine imale dok je bilo industrije.
Danas, poslije ,,uspješnih” tranziciono-finansijskih špekulacija, opustošenom sjeveru se za izlazak iz krize nudi biciklistički turizam.
,,Kao prva etapa u ovom ‘intenzivnom’ razvoju u Beranama su postavljeni putokazi za biciklističke staze”, kaže predsjednik Centra za regionalni razvoj. ,,Pošto smo uništili privredu, euroatlantici postavljaju biciklističke staze kojima će narod sa sjevera u bolji život. Sve što smo imali i što su generacije stvarale dato je da bi nekoliko pojedinaca, kao strateški partneri, uzeli kredite, imovinu dali kao garanciju koju su plaćali vrlo malim iznosima od kredita koje su uzimali i pri tom se najčešće više nikada nijesu vraćali na mjesto zločina, ostavljajući za sobom nezaposlenost, siromaštvo i beznađe”.
Joksimović dodaje da je period 2010-2014. otišao u nepovrat, a sjever Crne Gore je poslije realizacije ove strategije razvoja još siromašniji, s manje ljudi i još više je devastiran.
,,Sjever danas liči na regiju koja je predviđena da joj se uzme sve i ne ostavi ništa – šume, voda, ruda, obrazovanje. Ovo područje danas najviše liči na rudnik iz kojeg je sve izeksploatisano i koji čeka zatvaranje. Smatram da ponuda do koje se logički može doći nije adekvatna za ovo područje za 21. vijek, odnosno da su zemljoradnja i sitno stočarstvo na sjeveru bili obilježje i glavna zanimanja u nekim periodima prije 20. vijeka”, kaže Joksimović.
Ovaj dugogodišnji privrednik objašnjava da svi praktični potezi koje čini državna vlast pokazuju da se ne mijenja koncept razvoja i da već četvrt vijeka vlasti ne dozvoljavaju decentralizaciju i ne rade ništa da se regionima daju prava i izvrši regionalizacija prema i u skladu NUTS3.
On slikovito objašnjava da su najbolji primjer koncesije na šume, nekada bratstveničke i plemenske, odnosno privatne, koje se danas nemilosrdno eksploatišu.
,,Ovdje se ne poštuje ni Zakon o restituciji”, dodaje Joksimović.
Primjer diskriminacije i maćehinskog odnosa vlasti prema sjeveru države su i radnici koji su ostali bez posla kao žrtve tranzicije koja je počela upravo na sjeveru Crne Gore.
,,Radnici na sjeveru nijesu tretirani kao radnici iz centralnog dijela države. Na to ukazuju i protesti koji se posljednjih mjeseci dešavaju u Rožajama i drugim gradovima ovog regiona. Radnicima iz centralnog dijela države koji su ostajali bez posla prilagođavan je Zakon o penzijama, otpremnine su im bile velike itd. Radnicima sa sjevera nije dato gotovo ništa od svega toga. Svim ovim mjerama, odnosno nemjerama, postiže se jedino cilj da se narod i dalje raseljava i zauvijek odseljava, jer nije u ljudskoj prirodi da se opredijeli da trajno živi u beznađu. Bojim se da će s vlašću koja se nije promijenila četvrt vijeka i koja pravi ovakve strategije razvoja sjever zaista ostati samo gola ledina s ucrtanim biciklističkim stazama za zalutale avanturiste”, kaže Joksimović.
Dalekosežne posljedice ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju
,,Umjesto bilo čega što treba uraditi da se stanje mijenja, u cilju racionalizacije i ušteda ukida se Privredni sud u Bijelom Polju”, komentariše Milić Joksimović ranije najave vlasti.
,,Za predlagače nacrta zakona o sudovima, zakona o sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija i zakona o državnom tužilaštvu, očigledno nama sa sjevera ne treba ništa. Kao da smo narod van vremena i prostora. Ljudi sa ovih prostora im ne trebaju, ali ovaj prostor dok ima nekog bogatstva koje mogu da eksploatišu, treba im. Ukidanjem ovog suda privrednicima se otežavaju uslovi poslovanja od načina vođenja stečaja, pošto je to najčešća privredna aktivnost, do vođenja parnice, angažovanja advokata i sl., što sve izaziva povećane finansijske troškove i izgubljeno vrijeme. Svako ročište znači izgubljen dan, s obzirom na udaljenost Privrednog suda u Podgorici u odnosu na rastojanje sjedišta privrednih subjekata”, kaže Joksimović.
Prema njegovom mišljenju, pored ovih problema koji su vrlo bitni i koji nameću enormno povećanje troškova, imamo ne manje značajne političke posljedice ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju.
,,Ovaj čin govori da je ovo područje određeno u centrima gdje se odlučuje da bude potpuno zapostavljeno, da se od ovog dijela zemlje ne očekuje sa stanovišta razvoja ništa, niti da će se išta ulagati. Da je ovaj dio zemlje predviđen samo za eksploataciju bogatstva koje nose i raubuju tačno određeni pojedinci, dok široki sloj stanovništva od te eksploatacije nema nikakve koristi”, kaže Joksimović
Tufik SOFTIĆ
Komentari
Izdvojeno
DIVLJANJE CIJENA U CRNOG GORI: Enigmatična poskupljenja

Povodom ovonedjeljnog Međunarodnog dana potrošača svi akteri koji utiču na formiranje cijena su izjavili da oni nijesu krivi za enormna poskupljenja. I dok, eto, na neobjašnjiv način cijene osnovnih proizvoda stalno rastu, potrošačima se, sem većih izdataka, ne nudi rješenje
U Crnoj Gori je, po zvaničnoj statistici, u riziku od siromaštva više od petine ukupnog stanovništva i čak svako treće dijete. Divljanje cijena posljednih godinu dana mnogima je donijelo veće probleme u preživljavanju, a Vlada, trgovci i ostali centri moći sve to ne shvataju nimalo ozbiljno.
Ove sedmice, 15. marta, obilježen je Međunarodni dan zaštite prava potrošača. Crnogorski potrošači ovaj dan dočekuju u uslovima veoma visokih cijena koje opterećuju njihov životni standard, saopšteno je iz Centra za zaštitu potrošača (CEZAP): „Uvažavajući sve ekonomske faktore koji utiču na cijene u uslovima slobodnog tržišta, CEZAP prepoznaje i nekorektno tržišno postupanje trgovaca koji drže visoke marže kao jedan od glavnih faktora koji doprinosi ovakvom stanju”, navodi se u saopštenju.
U CEZAP-u smatraju da postoji osnov za intervenciju države u tom dijelu, kako bi se zaštitili ekonomski interesi potrošača i njihov životni standard.
Vlada sa drži po strani ili svojim odlukama dodatno urušava ovaj položaj. Odnedavno više nemamo smanjenu stopu akciza na gorivo, pa je došlo do rasta cijene goriva koje je sada jedno od najskupljih u regionu. I dok cijene goriva padaju na svjetskom tržištu, kod nas su zbog akciza već dva puta povećane.
Vlada će odlučiti da li će ponovo umanjiti akcize na gorivo zavisno od kretanja cijena naftnih derivata na svjetskoj berzi od poremećaja na tržištu, saopštili su iz Ministarstva finansija.
Da kretanje cijena na našem ne zavisi toliko od cijena na globalnom tržištu pokazala je analiza Konsultantske kuće Fidelity Consulting. Oni su uporedili cijene proizvoda u Crnoj Gori iz decembra 2022. i decembra 2021. sa cijenama na globalnom nivou i došli su do sljedećih podataka: cijene ulja i masti u Crnoj Gori porasle su za 21 odsto, uprkos tome što su na globanom nivou pale za čak 23 odsto. I sa ostalim proizvodima u Crnoj Gori su oboreni rekordi. Cijene hljeba i žitarica u Crnoj Gori porasle za 31, a na globanom nivou za samo pet odsto; cijene mesa u Crnoj Gori porasle su za 20 odsto, a na globanom nivou za svega jedan odsto; cijene mlijeka, sira i jaja u kod nas su porasle za 48 odsto, a na globanom nivou za svega tri odsto.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
VALORIZACIJA SPOMEN-KOMPLEKSA SLOBODA U BERANAMA: Trka sa administracijom i vremenom

Spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svrhe
Nakon što je proglašen kulturnim dobrom od nacionalnog značaja, spomen-kompleks Sloboda na brdu Jasikovac u Beranama, autorsko djelo čuvenog i svjetski proslavljenog arhitekte Bogdana Bogdanovića, do pune valorizacije sačekaće još neko vrijeme. Na tom putu je veći broj administrativnih barijera koje treba proći, kako ne bi propale pare iz državnog budžeta namijenjene u te svhre.
Lokalne vlasti u ovom gradu ušle su, tako, u trku sa vremenom da bi iskoristile 300 hiljada eura opredijeljenih u ovoj godini za valorizaciju. Proglašenje kulturnim dobrom je, kažu, samo prvi korak, a do valorozacije biće ih još dosta.
Bogdanovićev spomenik nacionalnim kulturnim dobrom u Crnoj Gori proglašen je pred sam kraj prošle godine, a direktorica Polimskog muzeja Berane, Violeta Folić, kaže da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore o tome obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.
,,Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno, poslije deset godina, dočekali smo da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen-kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen-kompleksu u Beranama”, priča Folićeva za Monitor.
Ona objašnjava da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.
,,Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kaže Folićeva.
Direktorica Polimskog muzeja posebno ističe da valorizacija spomen-kompleksa nije proces koji se dešava brzo, već da to predstavlja ,,maraton”, odnosno da će za taj posao trebati malo više vremena.
Folićeva smatra da ovo, na neki način, garantuje održivost spomenika, donosno čitavog sponem-kompleksa. Otvaraju se, kako objašnjava, mogućnosti da Opština Berane, kao imalac kulturnog dobra, od Ministarstva kulture dobija godišnje određena sredstva kroz Program zaštite i očuvanja kulturne baštine, gdje prednost imaju pokretna i nepokretna baština sa statusom kulturnog dobra.
Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 17. marta ili na www.novinarnica.net
Komentari
OKO NAS
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad

Ulcinjska Port Milena, nekada pitoreskna laguna na samom početku Velike plaže, nakon decenija devastacije, dobija novi izgled. Od ekološke crne tačke ponovo postaje jedna od najatraktivnijih lokacija Ulcinja
„Ja sam uvjeren da je ovo decenija Ulcinja i da je ona već počela. To se ogleda i po visini investicija na svim poljima, počevši od onih u infrastrukturu pa do ulaganja u hotelske objekte visoke kategorije”, kaže predsjednik Opštine Ulcinj Omer Bajraktari.
Prema njegovim riječima, to se možda najbolje vidi na početku Velike plaže, gdje se privodi kraju gradnja poslovno-stambenog kompleksa Porto Milena, iza koje stoji kapital iz Turske.
Cijeli ovaj prostor nakon decenija zapuštenosti dobija novi izgled, što je, kako navodi poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO Zeleni korak, Dželal Hodžić, i dug prema istoriji. Jer, ovaj kanal od 1885. godine nosi ime po crnogorskoj knjeginji, kasnije kraljici Mileni Petrović.
Port Milena, odnosno luka Milena, je decenijama bila sigurno utočište za brodove i najveće mrijestilište ribe na Mediteranu. Bila je poznata širom Evrope po svojim kalimerama, jedinstvenim kućicama sa mrežama za izlov ribe, jer ih je fotografisao svaki turista koji je došao u Ulcinj.
Povremenim izlivanjima rijeke Bojane, luka i kanal su u plovnom stanju bili sve do 1930. godine. Nakon što je 1934. godine izgrađena Solana, radi čije je bezbjednosti podignut nasip duž Bojane, pročišćavanje luke i kanala riječnom vodom je prestalo.
Nakon katastrofalnog zemljotresa, 1979. godine, oko kanala je krenula intenzivna gradnja, tačnije pravi stampedo. Uzurpiraju se njegove obale praćene nasipanjem šuta, zemlje, ispuštanjem otpadnih komunalnih voda iz okolnih objekata (hotela, odmarališta, restorana, kuća, pansiona, auto-servisa…), a koje tu dospijevaju direktno ili indirektno preko potoka Bratice.
,,Prosječna širina Port Milene je nekada iznosila od 80 do 120 metara, a danas se na pojedinim mjestima može takoreći preskočiti. Sve to pokazuje nemoć državnih i opštinskih organa”, kaže Hodžić.
Situaciju je posebno otežavala činjenica da je najveći dio gradske kanalizacije završavao u ovom kanalu, pa je on postao najveća ekološka bomba na Jadranu. Ribe gotovo više nije bilo, kalimere su propadale, dok se sa tog prostora, posebno ljeti, širio nesnosni miris. Bilo je svakom jasno: dok se ta ekološka bomba ne ukloni, malo je izgleda da će čitav Ulcinj prodisati.
U jednoj studiji crnogorske Vlade iz 2013. godine se isticalo da Port Milena predstavlja najveći problem na jugu države, uz ukazivanje na potrebu iskopavanja kontaminiranog mulja iz tog kanala.
„Završetkom radova na izgradnji kanalizacione mreže za nekoliko prigradskih naselja, projekta koji se realizuje preko Evropske investicione banke i koji je vrijedan pet miliona eura, stanje u Port Mileni će biti za oko 70 odsto bolje“, tvrdi sekretar za investicije u lokalnoj upravi Minir Karamanaga.
Očekuje se da će se stanje sasvim normalizovati tek nakon realizacije projekta kompletne sanacije kanalizacione i vodovodne mreže u Ulcinju, koja se realizuje iz kredita njemačke KfW banke, a koja samo u prvoj fazi dostiže cifru od 20 miliona eura.
A na ušću Port Milene u more gradiće se ribarska luka koja će, prema projektu, moći da primi oko 80 čamaca. U okviru luke predviđena je i hala za rukovanje ribom i hlađenje, kao i 60 ribarskih kabina.
Kao rezultanta ovih radnji i očekivanja, krenula je obnova kalimera, što će sufinasirati i lokalna samouprava. Jer, te starinske naprave za ulov ribe su jedan od simbola Ulcinja, a Uprava za zaštitu kulturnih dobara je 2017. godine ,,ribarenje kalimerama” proglasila „nematerijalnim dobrom od lokalnog značaja“.
Hodžić smatra da je sada pravo vrijeme, da nakon što je Solana proglašena Parkom prirode, bude zaštićena i Port Milena. Jer, ona je, kako naglašava, dio kulturne baštine, turističko-ekološki brend, ekonomski samoodrživ lokalitet i arhitektonsko-pejsažna autentičnost Ulcinja.
,,Nakon ekološke rekonstrukcije, najbolje bi bilo da se upravo ovdje napravi marina, kao mjesto gdje su u slučaju nevremena vlasnici ulcinjskih čamaca decenijama sklanjali svoja plovila. Jer, to je prirodna marina koja bi mogla imati oko 400 vezova“, smatra bivši predsjednik Opštine Ulcinj Gzim Hajdinaga.
Mustafa CANKA
Komentari
-
Izdvojeno3 sedmice
ANKETA: Favoriti i saputnici
-
FOKUS3 sedmice
PRVI PREDSJEDNIČKI IZBORI NAKON PADA DPS-a: Na čijoj je strani neizvjesnost
-
FOKUS3 sedmice
ĐUKANOVIĆ I PREDSJEDNIČKI IZBORI: Nagovoren?
-
OKO NAS2 sedmice
ULCINJSKA PORT MILENA: Od simbola grada do septičke jame i nazad
-
DRUŠTVO3 sedmice
18 GODINA NAKON UBISTVA INSPEKTORA SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Suđenje bez kraja
-
INTERVJU3 sedmice
BETI LUČIĆ, GLUMICA: Nikog ne zanima mrtvo kazalište
-
ALTERVIZIJA4 sedmice
Veliki prelom
-
Izdvojeno3 sedmice
OPET O POZAJMICI I SUMNJIČENJU MILOJKA SPAJIĆA: Agenda za izbore i posao za tužilaštvo