Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDSJEDNIK UDRUŽENJA CENTAR ZA REGIONALNI RAZVOJ MILIĆ JOKSIMOVIĆ O PLANOVIMA ZA RAZVOJ SJEVERA: Biciklima u bolji život

Objavljeno prije

na

Predsjednik Udruženja Centra za regionalni razvoj, sa sjedištem u Beranama, Milić Joksimović ocijenio je za Monitor da je Strategija regionalnog razvoja Crne Gore za period 2010 – 2014. godine, kojoj ističe rok važenja, potpuni promašaj.On podsjeća da će se taj dokument naći pred poslanicima ovih dana i dodaje da „niko normalan ne može prihvatiti činjenicu da se umjesto uništene privrede nudi razvoj biciklizma i izgradnja biciklističkih staza”.

„Da li je moguće da se pod stavkom ekonomske aktivnosti, u jednoj od analiza u tom dokumentu, između ostalog kaže – novi trendovi u turizmu, biciklizam, lovni turizam, šlaufijade, splavarenja itd” , pita se Joksimović.

Prema njegovim riječima, kada se iščita ova tzv. SWOT analiza, nije teško doći do zaključka da se u sjevernom regionu ovom strategijom razvoja ne može očekivati ništa što bi moglo kompenzirati ono što je već postojalo.

On podsjeća kako je sjever nekada izgledao – u Gusinju Termoplast, Titeksov pogon tekstilne konfekcije, turističko-ugostiteljski objekat na Alipašinim izvorima. U Plavu dva hotela, koji su otišli kao garancija za kredite kupcu koji ih je privatizovao. U Murini moćna zadruga i konfekciju Titeks. Andrijevica – fabrika Soko-Štark i Termovent.

,,Berane je ostalo bez kompletne industrije na Rudešu, gdje je radilo pet hiljada ljudi, hotela Berane sa svojim turističko-ugostiteljskim kapacitetima. U Rožajama su ugašeni Gornji Ibar, Kristal, Bisernica i turističko preduzeće. U Bijelom Polju Imako, Vunarski kombinat, Ugostiteljsko preduzeće Brskovo. To je samo dio onoga što je ovaj kraj Crne Gore imao prije pola vijeka. Divljom privatizacijom uništeno je sve što su generacije stvarale”, kaže Joksimović.

To je za posljedicu imalo odliv stanovništva, kadrova, nezaposlenost, izgubljen kontakt sa svijetom koji su ove sredine imale dok je bilo industrije.

Danas, poslije ,,uspješnih” tranziciono-finansijskih špekulacija, opustošenom sjeveru se za izlazak iz krize nudi biciklistički turizam.

,,Kao prva etapa u ovom ‘intenzivnom’ razvoju u Beranama su postavljeni putokazi za biciklističke staze”, kaže predsjednik Centra za regionalni razvoj. ,,Pošto smo uništili privredu, euroatlantici postavljaju biciklističke staze kojima će narod sa sjevera u bolji život. Sve što smo imali i što su generacije stvarale dato je da bi nekoliko pojedinaca, kao strateški partneri, uzeli kredite, imovinu dali kao garanciju koju su plaćali vrlo malim iznosima od kredita koje su uzimali i pri tom se najčešće više nikada nijesu vraćali na mjesto zločina, ostavljajući za sobom nezaposlenost, siromaštvo i beznađe”.

Joksimović dodaje da je period 2010-2014. otišao u nepovrat, a sjever Crne Gore je poslije realizacije ove strategije razvoja još siromašniji, s manje ljudi i još više je devastiran.

,,Sjever danas liči na regiju koja je predviđena da joj se uzme sve i ne ostavi ništa – šume, voda, ruda, obrazovanje. Ovo područje danas najviše liči na rudnik iz kojeg je sve izeksploatisano i koji čeka zatvaranje. Smatram da ponuda do koje se logički može doći nije adekvatna za ovo područje za 21. vijek, odnosno da su zemljoradnja i sitno stočarstvo na sjeveru bili obilježje i glavna zanimanja u nekim periodima prije 20. vijeka”, kaže Joksimović.

Ovaj dugogodišnji privrednik objašnjava da svi praktični potezi koje čini državna vlast pokazuju da se ne mijenja koncept razvoja i da već četvrt vijeka vlasti ne dozvoljavaju decentralizaciju i ne rade ništa da se regionima daju prava i izvrši regionalizacija prema i u skladu NUTS3.

On slikovito objašnjava da su najbolji primjer koncesije na šume, nekada bratstveničke i plemenske, odnosno privatne, koje se danas nemilosrdno eksploatišu.

,,Ovdje se ne poštuje ni Zakon o restituciji”, dodaje Joksimović.

Primjer diskriminacije i maćehinskog odnosa vlasti prema sjeveru države su i radnici koji su ostali bez posla kao žrtve tranzicije koja je počela upravo na sjeveru Crne Gore.

,,Radnici na sjeveru nijesu tretirani kao radnici iz centralnog dijela države. Na to ukazuju i protesti koji se posljednjih mjeseci dešavaju u Rožajama i drugim gradovima ovog regiona. Radnicima iz centralnog dijela države koji su ostajali bez posla prilagođavan je Zakon o penzijama, otpremnine su im bile velike itd. Radnicima sa sjevera nije dato gotovo ništa od svega toga. Svim ovim mjerama, odnosno nemjerama, postiže se jedino cilj da se narod i dalje raseljava i zauvijek odseljava, jer nije u ljudskoj prirodi da se opredijeli da trajno živi u beznađu. Bojim se da će s vlašću koja se nije promijenila četvrt vijeka i koja pravi ovakve strategije razvoja sjever zaista ostati samo gola ledina s ucrtanim biciklističkim stazama za zalutale avanturiste”, kaže Joksimović.

Dalekosežne posljedice ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju

,,Umjesto bilo čega što treba uraditi da se stanje mijenja, u cilju racionalizacije i ušteda ukida se Privredni sud u Bijelom Polju”, komentariše Milić Joksimović ranije najave vlasti.

,,Za predlagače nacrta zakona o sudovima, zakona o sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija i zakona o državnom tužilaštvu, očigledno nama sa sjevera ne treba ništa. Kao da smo narod van vremena i prostora. Ljudi sa ovih prostora im ne trebaju, ali ovaj prostor dok ima nekog bogatstva koje mogu da eksploatišu, treba im. Ukidanjem ovog suda privrednicima se otežavaju uslovi poslovanja od načina vođenja stečaja, pošto je to najčešća privredna aktivnost, do vođenja parnice, angažovanja advokata i sl., što sve izaziva povećane finansijske troškove i izgubljeno vrijeme. Svako ročište znači izgubljen dan, s obzirom na udaljenost Privrednog suda u Podgorici u odnosu na rastojanje sjedišta privrednih subjekata”, kaže Joksimović.

Prema njegovom mišljenju, pored ovih problema koji su vrlo bitni i koji nameću enormno povećanje troškova, imamo ne manje značajne političke posljedice ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju.

,,Ovaj čin govori da je ovo područje određeno u centrima gdje se odlučuje da bude potpuno zapostavljeno, da se od ovog dijela zemlje ne očekuje sa stanovišta razvoja ništa, niti da će se išta ulagati. Da je ovaj dio zemlje predviđen samo za eksploataciju bogatstva koje nose i raubuju tačno određeni pojedinci, dok široki sloj stanovništva od te eksploatacije nema nikakve koristi”, kaže Joksimović

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo