Povežite se sa nama

OKO NAS

PREDSJEDNIK UDRUŽENJA CENTAR ZA REGIONALNI RAZVOJ MILIĆ JOKSIMOVIĆ O PLANOVIMA ZA RAZVOJ SJEVERA: Biciklima u bolji život

Objavljeno prije

na

Predsjednik Udruženja Centra za regionalni razvoj, sa sjedištem u Beranama, Milić Joksimović ocijenio je za Monitor da je Strategija regionalnog razvoja Crne Gore za period 2010 – 2014. godine, kojoj ističe rok važenja, potpuni promašaj.On podsjeća da će se taj dokument naći pred poslanicima ovih dana i dodaje da „niko normalan ne može prihvatiti činjenicu da se umjesto uništene privrede nudi razvoj biciklizma i izgradnja biciklističkih staza”.

„Da li je moguće da se pod stavkom ekonomske aktivnosti, u jednoj od analiza u tom dokumentu, između ostalog kaže – novi trendovi u turizmu, biciklizam, lovni turizam, šlaufijade, splavarenja itd” , pita se Joksimović.

Prema njegovim riječima, kada se iščita ova tzv. SWOT analiza, nije teško doći do zaključka da se u sjevernom regionu ovom strategijom razvoja ne može očekivati ništa što bi moglo kompenzirati ono što je već postojalo.

On podsjeća kako je sjever nekada izgledao – u Gusinju Termoplast, Titeksov pogon tekstilne konfekcije, turističko-ugostiteljski objekat na Alipašinim izvorima. U Plavu dva hotela, koji su otišli kao garancija za kredite kupcu koji ih je privatizovao. U Murini moćna zadruga i konfekciju Titeks. Andrijevica – fabrika Soko-Štark i Termovent.

,,Berane je ostalo bez kompletne industrije na Rudešu, gdje je radilo pet hiljada ljudi, hotela Berane sa svojim turističko-ugostiteljskim kapacitetima. U Rožajama su ugašeni Gornji Ibar, Kristal, Bisernica i turističko preduzeće. U Bijelom Polju Imako, Vunarski kombinat, Ugostiteljsko preduzeće Brskovo. To je samo dio onoga što je ovaj kraj Crne Gore imao prije pola vijeka. Divljom privatizacijom uništeno je sve što su generacije stvarale”, kaže Joksimović.

To je za posljedicu imalo odliv stanovništva, kadrova, nezaposlenost, izgubljen kontakt sa svijetom koji su ove sredine imale dok je bilo industrije.

Danas, poslije ,,uspješnih” tranziciono-finansijskih špekulacija, opustošenom sjeveru se za izlazak iz krize nudi biciklistički turizam.

,,Kao prva etapa u ovom ‘intenzivnom’ razvoju u Beranama su postavljeni putokazi za biciklističke staze”, kaže predsjednik Centra za regionalni razvoj. ,,Pošto smo uništili privredu, euroatlantici postavljaju biciklističke staze kojima će narod sa sjevera u bolji život. Sve što smo imali i što su generacije stvarale dato je da bi nekoliko pojedinaca, kao strateški partneri, uzeli kredite, imovinu dali kao garanciju koju su plaćali vrlo malim iznosima od kredita koje su uzimali i pri tom se najčešće više nikada nijesu vraćali na mjesto zločina, ostavljajući za sobom nezaposlenost, siromaštvo i beznađe”.

Joksimović dodaje da je period 2010-2014. otišao u nepovrat, a sjever Crne Gore je poslije realizacije ove strategije razvoja još siromašniji, s manje ljudi i još više je devastiran.

,,Sjever danas liči na regiju koja je predviđena da joj se uzme sve i ne ostavi ništa – šume, voda, ruda, obrazovanje. Ovo područje danas najviše liči na rudnik iz kojeg je sve izeksploatisano i koji čeka zatvaranje. Smatram da ponuda do koje se logički može doći nije adekvatna za ovo područje za 21. vijek, odnosno da su zemljoradnja i sitno stočarstvo na sjeveru bili obilježje i glavna zanimanja u nekim periodima prije 20. vijeka”, kaže Joksimović.

Ovaj dugogodišnji privrednik objašnjava da svi praktični potezi koje čini državna vlast pokazuju da se ne mijenja koncept razvoja i da već četvrt vijeka vlasti ne dozvoljavaju decentralizaciju i ne rade ništa da se regionima daju prava i izvrši regionalizacija prema i u skladu NUTS3.

On slikovito objašnjava da su najbolji primjer koncesije na šume, nekada bratstveničke i plemenske, odnosno privatne, koje se danas nemilosrdno eksploatišu.

,,Ovdje se ne poštuje ni Zakon o restituciji”, dodaje Joksimović.

Primjer diskriminacije i maćehinskog odnosa vlasti prema sjeveru države su i radnici koji su ostali bez posla kao žrtve tranzicije koja je počela upravo na sjeveru Crne Gore.

,,Radnici na sjeveru nijesu tretirani kao radnici iz centralnog dijela države. Na to ukazuju i protesti koji se posljednjih mjeseci dešavaju u Rožajama i drugim gradovima ovog regiona. Radnicima iz centralnog dijela države koji su ostajali bez posla prilagođavan je Zakon o penzijama, otpremnine su im bile velike itd. Radnicima sa sjevera nije dato gotovo ništa od svega toga. Svim ovim mjerama, odnosno nemjerama, postiže se jedino cilj da se narod i dalje raseljava i zauvijek odseljava, jer nije u ljudskoj prirodi da se opredijeli da trajno živi u beznađu. Bojim se da će s vlašću koja se nije promijenila četvrt vijeka i koja pravi ovakve strategije razvoja sjever zaista ostati samo gola ledina s ucrtanim biciklističkim stazama za zalutale avanturiste”, kaže Joksimović.

Dalekosežne posljedice ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju

,,Umjesto bilo čega što treba uraditi da se stanje mijenja, u cilju racionalizacije i ušteda ukida se Privredni sud u Bijelom Polju”, komentariše Milić Joksimović ranije najave vlasti.

,,Za predlagače nacrta zakona o sudovima, zakona o sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija i zakona o državnom tužilaštvu, očigledno nama sa sjevera ne treba ništa. Kao da smo narod van vremena i prostora. Ljudi sa ovih prostora im ne trebaju, ali ovaj prostor dok ima nekog bogatstva koje mogu da eksploatišu, treba im. Ukidanjem ovog suda privrednicima se otežavaju uslovi poslovanja od načina vođenja stečaja, pošto je to najčešća privredna aktivnost, do vođenja parnice, angažovanja advokata i sl., što sve izaziva povećane finansijske troškove i izgubljeno vrijeme. Svako ročište znači izgubljen dan, s obzirom na udaljenost Privrednog suda u Podgorici u odnosu na rastojanje sjedišta privrednih subjekata”, kaže Joksimović.

Prema njegovom mišljenju, pored ovih problema koji su vrlo bitni i koji nameću enormno povećanje troškova, imamo ne manje značajne političke posljedice ukidanja Privrednog suda u Bijelom Polju.

,,Ovaj čin govori da je ovo područje određeno u centrima gdje se odlučuje da bude potpuno zapostavljeno, da se od ovog dijela zemlje ne očekuje sa stanovišta razvoja ništa, niti da će se išta ulagati. Da je ovaj dio zemlje predviđen samo za eksploataciju bogatstva koje nose i raubuju tačno određeni pojedinci, dok široki sloj stanovništva od te eksploatacije nema nikakve koristi”, kaže Joksimović

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo