Povežite se sa nama

OKO NAS

PREGOVORI O UKIDANJU NAPLATE NA PUTU HERCEG NOVI – TREBINJE: Još jedan aranžman na račun građana?

Objavljeno prije

na

Jedno od predizbornih obećanja Građanske liste Izbor, koja od početka ove godine sa DPS-om vrši vlast u Herceg Novom, bilo je – ukidanje naplatne rampe na regionalnom putu Herceg Novi – Trebinje. Kao i mnoga druga predizborna obećanja u Crnoj Gori, tako i ovo je, izgleda, bilo utemeljeno samo na pretpostavkama da bi se možda moglo riješiti, ali bez ideje kako ga zaista i realizovati.

Kako sada stvari stoje izvjesno je samo da će cijenu platiti građani Herceg Novog.

,,Mi smo napravili neki dogovor sa Vukom Hamovićem i Zoranom Ivkovićem. Oni su spustili cijenu, da tako kažem. Traže pet miliona da skinu tu rampu. Opština sad nije u stanju da uradi, nama je ideja da nađemo jedan komad zemlje na Luštici i nekoga kupca koji će da kupi taj komad zemlje i da prodamo i isplatimo taj put. To nam je ideja, na tome sada radimo ”, kazao je, gostujući na lokalnoj televiziji Novi TV, nosilac liste Izbor i odbornik u hercegnovskoj skupštini, Dušan Radović Krušo.

On je kazao da se nada pozitivnom ishodu u razgovorima Hamovićem i Ivkovićem, sa srpskim biznismenima koji su na čelu Univerzal Holdinga, a čija je crnogorska firma Univerzal Monte koncesionar dionice puta Meljine – Petijevići na regionalnom putu Herceg Novi – Trebinje. Radović je pojasnio da je predmet razgovora bila kompenzacija za opštinsku zemlju između najpoznatijih hercegnovskih izletišta Žanjica i Mirišta na Luštici.

,,Ima tamo između Mirišta i Žanjica jedan komad zemljišta opštinski, očekivao sam da će da prihvate tu zemlju. Tamo ima, ne znam, nekih dva hektara zemlje. Dakle, to vrijedi pet miliona ili šest. Rekli smo – dajte skinite rampu eto vam to i da završimo priču. Međutim oni nisu zainteresovani nego su nam rekli da nađemo kupca”, kazao je Radović u istoj emisiji. Na pitanje novinara sa kime je razgovarao ponovio je: ,,Da sa Vukom Hamovićem i Zoranom Ivkovićem sam pričao i uvijek sam pričao sa svjedocima, nisam nikada bio u četiri oka”. Ponovio je da je očekivao da će ponuda biti prihvaćena, jer, kako je kazao, koncesionar je ‘,,u minusu sa tim putem”.

Podsjećanje: put Meljine – Petijevići otvoren je u julu 2008. godine i svrstan u puteve petog razreda na brdovitom terenu sa računskom brzinom od 40 kilometara na sat. Stoga je vjerovatno jedini put te vrste na svijetu za koji se naplaćuje putarina i to tri eura za dionicu od nepunih 13 kilometara.

Tadašnja vlast u Herceg Novom je potpisala ugovor po BOT sistemu – izgradi, koristi i vrati – sa firmom Univerzal Monte. Po ugovoru je za izgradnju te dionice od nepunih 13 kilometara, bila predviđena cijena od 18 500 000 eura od čega 9 800 000 eura za građevinske radove, a ostalo za izradu naplatne rampe, izmještanje instalacija komunalne infrastrukture i izgradnju pratećih sadržaja.

Zauzvrat Univerzal Holding je dobio koncesiju, odnosno pravo naplate putarine na 20 godina. Pored toga Opština je investitoru, na račun nesolventnosti u prvih pet godina poslovanja, poklonila i 107.000 kvadrata zemlje na Kotobilju, a koncesionar je dobio i ekskluzivno, bolje reći monopolističko pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar. Zbog svega toga DPS, kao opozicija u tadašnjem sazivu lokalnog parlamenta, napadao je bivšu vlast da je napravila loš poslovni potez i da je put preplaćen. Međutim, sada se iz redova njihovog koalicionog partnera, barem po najavama nosioca liste Izbor, Dušana Radovića Kruša, razgovara o dodatnom plaćanju koncesionarima.

,,Ja nemam pojma o tome, prvi put sad čujem. Na koga se mislilo kada je rečeno nudili smo, stvarno ne znam i ne mogu ni da komentarišem. Ja samo mogu reći da i sada, kao i prije osam godina kada je počela priča o gradnji i dalje imam isto mišljenje o tom putu”, rekao je za Monitor, aktuelni potpredsjenik Opštine Dragan Janković koji je 28. novembra 2007. godine na Osmoj vanrednoj sjednici Skupštine Opštine Herceg Novi, jedini glasao protiv pomenutog Sporazuma sa koncesionarom, dok su njegove kolege iz DPS-a bili uzdržani, a tadašnja vladajuća koalicija okupljena oko SNP-a imala većinu kojom je Sporazum usvojen.

Prema navodima Jankovića, ispada da je sa Hamovićem i Ivkovićem, Radović o prodaji opštinske zemlje razgovarao samo u ime Izbora. No, i njegove kolege kažu ne znaju ništa o tim razgovorima.

,,Stav, nas iz Izbora, je isti onaj koji smo saopštavali i u predizbornoj kampanji, da se skine putarina, ali o tim razgovorima sad prvi put čujem”, rekao je za Monitor predsjednik Opštine Herceg Novi, Nikola Nikša Gojković.

Razmirice u Izboru kulminirale su javnim pismom Radovića koji je 25. maja ove godine dao ostavku na mjesto direktora Agencije za izgradnju Herceg Novog, optužujući svoje partijske kolege za nepotizam, partijsko zapošljavanje i nepoštovanje postulata Građanske liste Izbor.

Bez obzira nameće se pitanje kako je Radović mogao da razgovara o prodaji opštinske zemlje kada vodeći ljudi Opštine, ni predsjednik ni potpredsjednik, kažu da ništa ne znaju o tome.

Kako nezvanično saznajemo od izvora bliskog vrhu Univerzal Holdinga, razgovori su vođeni jednom, i u prisustvu svjedoka kako je kazao Radović.

Prema istom izvoru rukovodstvo koncesionara tvrdi da je promet na naplatnoj rampi slab i nedovoljan da upravljanje putem bude rentabilno, jer se, između ostalog, od tog iznosa isplaćuje i održavanje puta. To se poklapa sa Radovićevim navodima da je koncesionar u minusu sa putem.

Međutim, zvaničnih podataka o tome nema javno dostupnih. Prema podacima policijskih pograničnih službi, tokom prošle godine na graničnom prelazu Sitnica kontrolisano je 265.545 vozila. Sva vozila koja pređu granicu sa BiH morala su proći i naplatnu rampu, što znači da je za 2014. godinu promet bio skoro 800 hiljada eura.

Sve za privilegovane

Opštinska odluka iz 2008. godine da se investritorima puta Meljine Petijevići, firmi Univerzal Holding, prepiše u trajno vlasništvo 107 hiljada kvadrata zemlje u hercegnovskom zaleđu ispod toponima Kotobilj, izazvala je burne reakcije civilnog sektora. ,,Ako kome treba napominjati, Kotobilj je poprište presudne bitke za oslobođenje Herceg Novog od turske vlasti. Mjesto koje je opjevano u Gorskom vijencu. Drevni pješački put koji ga presijeca još uvijek je u upotrebi i sigurni smo da bi svaka mudra i dalekovida vlast ostavila Kotobilj kao javno dobro, kao mjesto koje je prirodno predodređeno da bude javna parkovska i istorijska cjelina u službi građana Herceg Novog i njihovih gostiju”, poručeno je 2007. godine u saopštenju koje su potpisali predsjednica Ekološkog društva Boke Kotorske Olivera Doklestić i Željko Starčević, tadašnji predsjednik Planinarskog društva Subra. Vlast je tada budućem koncesionaru sporazumom garantovala da u okviru pojasa od 100 metara lijevo i desno od granice puta, u takozvanom zaštićenom pojasu, za vrijeme trajana sporazuma neće biti građene druge benzinske pumpe, restorani i tržni centri osim onih koje će graditi investitor. Takođe, sporazumom se investitoru garantuje da može posredno ili neposredno da dodatno ugradi, izgradi, posjeduje ili iznajmi razne vidove pratećih djelatnosti, uključujući parkirališta, reklamne panoe, rekreacione površine i ostale objekte na putu, ispod, iznad i pored njega u zaštićenom pojasu, za šta će mu Opština izdavati potrebne dozvole i u periodu važenja Sporazuma neće planirati niti će bilo kome drugom dozvoliti izgradnju stalnih ili privremenih istih ili sličnih objekata.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

LIM ZATRPAN OTPADOM – SMEĆE SKUPLJAJU U SRBIJI: Plutajuća sramota

Objavljeno prije

na

Objavio:

Problem će postojati sve dok kese sa smećem umjesto u kontejnere, bacamo u potoke i rijeke. I sve dok ti kontejneri ne budu odlagani na sanitarne deponije. A sanitarnih deponija u slivu rijeke Lim na području Crne Gore za sada nema

 

Kada su na televiziji u posljednjem poplavnom talasu prikazani snimci velikih količina smeća u rijeci Lim, zaustavljenog na takozvanim lančanicama kod Priboja, ponovo je aktuelizovano pitanje zagađenja ove međunarodne rijeke na području Crne Gore.

Ekološki aktivisti iz Priboja tvrde da je iz Crne Gore u noći poplava, plutajući Limom, samo u prvom talasu, u novembru, u taj grad na jugu Srbije stiglo oko 15 hiljada kubika raznog otpada. Ista slika ponovila se mjesec kasnije, u drugom talasu, kao i ovih dana, kada je po treći put nivo Lima dostigao kritični nivo i pokupio sa obala sve što je stigao. Smeća, najviše.

Aktivisti iz Priboja apeluju da se u gornjem toku Lima, kroz Crnu Goru, smeće ne odlaže na obalama ove rijeke ili u rijeku. ,,Svi znamo da svako selo ima svoj potok, a svaki potok ima deponiju, i jednostavno svi zajedno treba da se prizovemo pameti”.

Mediji u Srbiji ukazju da poplave na površinu izbacuju posljedice naše nebrige o okruženju. ,,Lim po pravilu postaje plutajuća deponija – sve do brane Potpeć u Priboju. Tu se svakodnevno izvlači do 25 kamiona raznog smeća. Očekuje se da prekogranični EU projekat, vrijedan 366.000 evra, komunalnim preduzećima Bijelog Polja i Priboja obezbijedi bar osnovna sredstva u borbi protiv zagađenja rijeke. Samo je količina promjenjiva kategorija, sve ostalo je izvjesno – period pojave, razvoj i pravac uticaja na život, ekologiju i troškove”, prenio je Javni sevis u toj državi (RTS).

Oni su podsjetili da su opštine Priboj i Bijelo Polje ranije potpisale sporazum o međugraničnoj saradnji koji će doprinijeti zaštiti Lima. ,,Za nepunih sedam sati, smeće sa divlje deponije, nedaleko od Bijelog Polja, stići će nadomak HE Potpeć. Ovako nabujala rijeka pokupiće sav otpad sa priobalja svih šest opština kroz koje prolazi do Priboja i ne zna se koji je prizor mučniji – da li količina ili brzina kojom taj otpad stiže. Činjenica da su Bjelopoljci iz Lima prošle godine, sa 52 divlje lokacije, izvukli 1.500 kubika smeća, sada je zanemarljiva, zbog svih onih bahatih i nesavjesnih ljudi koji su nastavili po starom”, prenosi RTS.

Finansiran iz IPA projekata, ovaj program će Bijelom Polju donijeti novu opremu, omogućiti efikasniji rad, i borbu protiv plastike i svakog drugog otpada. ,,Najbitnije je da ćemo nabaviti dvije barijere za hvatanje i usmjeravanje plutajućeg otpada na rijeci Lim, koje ćemo postaviti na gornjem i donjem slivu rijeke, koja protiče kroz opštinu Bijelo Polje”, kazao je Radenko Bujošević, izvršni direktor DOO Komunalno Lim.

Za Pribojce iz tog projekta stiže katamaran i dodatna oprema, ali više od svega, ova saradnja bi trebalo da bude model kojim bi se razmrdala svijest u svih devet opština kroz koje Lim na svom 220 kilometara dugom putu teče do ušća u Drinu. Četiri su u Crnoj Gori, tri u Srbiji i dvije u Bosni i Hercegovini.

,,Nadam se da će ovaj ugovor biti povod i drugim opštinama u slivu rijeke Lim, da nastave našim stopama, kako bismo ovu rijeku očistili od divljih deponija i time doprineli boljem i zdravijem životu naših sugrađana”, izjavio je direktor JKP Usluga Priboj, Željko Ječmenica.

Da je kroz Crnu Goru Lim najugroženiji upravo na području Bijelog Polja, smatra novinar iz tog grada Milovan Novović. On je, kako kaže, napisao makar pedeset tekstova o zagađivanju rijeke Lim na području bjelopoljske opštine, ali je rezultat svega bio ,,jedna velika nula”. Novović je Monitoru kazao da su sve akcije koje su sprovedene nakon tih tekstova bile vrlo kratkotrajnog karaktera. On ukazuje na opasnu i nedopustivu uvezanost institucija i pojedinaca koji zagađuju rijeku.

,,Čitav sjever pokriva samo jedan inspektor, čije je sjedište u Beranama, i kada se njemu prijavi neki incident, ekocid ili nelegalna ekploatacija šljunka, istog trenutka se to nekako dojavljuje i vlasnicima pogona ili fabrika, i tako, dok inspektor stigne, već je uveliko kasno”, upozorava Novović.

Tufik SOFTić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZAKAŠNJELI POČETAK ZIMSKE SEZONE U KOLAŠINU: Snijeg pokrio probleme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Turistička sezona u Kolašinu počela je sa 30-ak dana zakašnjenja i uz brojne probleme. Ipak, na stazama na Bjelasici ovih dana je respektabilan broj skijaša, što ostavlja prostor za nadu da sezona ipak može biti spašena

 

Skoro mjesec je prošao od kada je ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović otvorio zimsku turističku sezonu na Bjelasici do prvog skijaškog dana na stazama državnog Ski-centra Kolašin 1600 i privatnog Kolašin 1450. Vrijeme između ta dva datuma obilježilo je mnogo neizvjesnosti u kolašinskoj turističkoj privredi i prazni smještajni kapaciteti.

Sezona je stvarno počela 21. januara, uz dovoljno snijega i nedovoljnu spremnost zaduženih za infrastrukturu, pa je bilo očigledno da nije snijeg jedino što je falilo.    Prvog dana sezone, iako po punoj cijeni ski-pasa od 25 eura, skijaštima je bilo na raspolaganju samo nekoliko skijaških staza uz žičare K7 i K8. Sve do 24. januara privatno skijalište Zorana Ćoća Bećirovića, koje, od ove sezone, sa državnim predstavlja jedinstvenu ponudu, nije radilo.

Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, te probleme obrazložio je lošim vremenom ali i „nadogradnjom sistema” to jest, omogućavanjem da državno i privatano skijalište funkcionišu kao jedinstven turistički proizvod. Mogućnost da država i Bećirović zajedno nastupaju na turističkom tržištu stvorena je prošle godine, izgradnjom žičare K7 i fizičkim spajanjem infrastrukture dva skijališta. Lani su se prihodi od prodaje zajedičkog ski-pasa raspodjeljivali u odnosu 30:70 u korist državnog skijališta, a kako će ove godine biti dijeljena dobit još nije precizno saopšteno. Međutim, ubuduće skijaši neće imati mogućnost da kupuju ponasob ski- pas za jedno ili drugo skijalište već samo jedinstveni za svih 45 kilometara staza.

Ove godine put do skijališta solidno je čišćen, ako se izuzmu teškoće prvog dana sezone, ali ostao je problem nedovoljno očišćenih i nedovoljno prostranih parkinga. Iako proširen, parking kod državnog ski-centra bio je tijesan za sve koji su došli svojim vozilima do Bjelasice. Manji parking na Bećirovićevom skijalištu, nažalost, iako besplatan, nije mogao da nadomjesti te nedostatke. Na nastavak radova na davno obećanoj garaži za potrebe skijališta još se čeka. Prema idejnom rješenju, nakon okončanja izgradnje, predviđeni parking bi imao pet etaža i time bi, kako je obećavala Vlada Duška Markovića, bili riješeni svi problemi sa gužvama.

Prema posljednjim zvaničnim informacijam, tokom izrade glavnog projekta garaže „došlo je do izmjene Idejnog rješenja na incijativu projektanta, a u cilju boljeg funkcionalnog rješenja objekta”. Navodno, dobijena je saglasnost investitora i u toku je izrada i revizija projektne dokumentacije. Nakon završetka izrade projektne dokumentacije, planirano je, kako je najavljeno, intenziviranje radova na izgradnji tog objekta.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NADLEŽNI NAJAVILI KONTROLU ŠKOLA ZBOG HIPERPRODUKCIJE LUČA: Temeljno nerazumijevanje nevolja u obrazovanju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz godine u godinu, bavimo se posljedicama, a uzroke lošeg sistema obrazovanja – ignorišemo. U najnovijem Izvještaju Evropske komisije (EK) za Crnu Goru za 2022. godinu, ističe se da naša država nema kvalitativnu, budžetiranu i višegodišnju strategiju obrazovanja, kao ni plan za održive reforme

 

Najava kontrole škola i kvaliteta rada u njima zbog hiperprodukcije diplome Luča koju je ove nedjelje obznanilo Ministarstvo prosvjete, prema mišljenju sagovornika Monitora, predstavlja temeljno nerazumijevanje suštine problema u obrazovno-vaspitnom sistemu Crne Gore.

U posljednjih pet godina, preko 10 hiljada Luča podijeljeno je u školama u Crnoj Gori – 5 165 u osnovnim i 5 005 u srednjim školama. Po broju odlikaša prednjače obrazovne ustanove u Andrijevici, Beranama, Rožajama, Budvi i Tuzima, gdje je u srednjim školama čak preko polovine dobitnika/ca Luče. To su podaci koje je Ministarstvo prosvjete dostavilo Centru za građansko obrazovanje (CGO). O poplavi  lučonoša Monitor je i ranije pisao.

Broj učenika koji završe osnovnu ili srednju školu sa diplomom Luča tokom godina razlikovao se u svega nekoliko procenata. Samo prošlu školsku godinu (2021/2022) sa diplomom Luča završilo je 1.079 polumaturanata i 942 maturnta. Tada je u Rožajama, u dvije gradske osnovne škole Luču dobilo 30 i 31 odsto đaka, dakle – gotovo svaki treći učenik. Tako je bilo i u  nikšićkoj OŠ Ratko Žarić. U Podgorici lučonoša je najviše bilo u osnovnim školama Sutjeska i Milorad Musa Burzan – između 24 i 25 odsto.

Rezultati PISA testiranja iz 2018. godine, koje se sprovodi na svake tri godine, demaskiraju zablude o našem sistemu obrazovanja. Crna Gora se te godine, na osnovu istraživanja poznavanja ključnih vještina poput čitanja, matematike, nauke i inovativnih oblasti kod đaka, među 79 zemalja učesnica našla tek na 52. mjestu. Skoro polovina naših učenika nije imala ni minimalni nivo znanja na testu.

Rezultati PISA testiranja šest hiljada crnogorskih učenika i učenica koje je sprovedeno 2022., biće javni u decembru 2023.

Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji Slobodan Škerović smatra da je odluka Ministarstva prosvjete da, pod pritiskom, krene u istragu Luča – pogrešna. ,,Događa se da nastavnici, u svakom odjeljenju, u manjoj ili većoj mjeri, poprave jednu ili par ocjena da se ne bi ’pokvarila Luča’. Uvijek je tako bilo i biće. Kada ne bude, ja više neću raditi u školi, jer one postoje zbog učenika. Ali, Luče su samo jedan od mnogih simptoma krize našeg društva, a svi se mogu svesti na jednu tvrdnju: mi dozvoljavamo da nam djeca završe škole u uvjerenju da imaju znanje, a suštinski ga nemaju“.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 27. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo