Povežite se sa nama

OKO NAS

PREGOVORI O UKIDANJU NAPLATE NA PUTU HERCEG NOVI – TREBINJE: Još jedan aranžman na račun građana?

Objavljeno prije

na

Jedno od predizbornih obećanja Građanske liste Izbor, koja od početka ove godine sa DPS-om vrši vlast u Herceg Novom, bilo je – ukidanje naplatne rampe na regionalnom putu Herceg Novi – Trebinje. Kao i mnoga druga predizborna obećanja u Crnoj Gori, tako i ovo je, izgleda, bilo utemeljeno samo na pretpostavkama da bi se možda moglo riješiti, ali bez ideje kako ga zaista i realizovati.

Kako sada stvari stoje izvjesno je samo da će cijenu platiti građani Herceg Novog.

,,Mi smo napravili neki dogovor sa Vukom Hamovićem i Zoranom Ivkovićem. Oni su spustili cijenu, da tako kažem. Traže pet miliona da skinu tu rampu. Opština sad nije u stanju da uradi, nama je ideja da nađemo jedan komad zemlje na Luštici i nekoga kupca koji će da kupi taj komad zemlje i da prodamo i isplatimo taj put. To nam je ideja, na tome sada radimo ”, kazao je, gostujući na lokalnoj televiziji Novi TV, nosilac liste Izbor i odbornik u hercegnovskoj skupštini, Dušan Radović Krušo.

On je kazao da se nada pozitivnom ishodu u razgovorima Hamovićem i Ivkovićem, sa srpskim biznismenima koji su na čelu Univerzal Holdinga, a čija je crnogorska firma Univerzal Monte koncesionar dionice puta Meljine – Petijevići na regionalnom putu Herceg Novi – Trebinje. Radović je pojasnio da je predmet razgovora bila kompenzacija za opštinsku zemlju između najpoznatijih hercegnovskih izletišta Žanjica i Mirišta na Luštici.

,,Ima tamo između Mirišta i Žanjica jedan komad zemljišta opštinski, očekivao sam da će da prihvate tu zemlju. Tamo ima, ne znam, nekih dva hektara zemlje. Dakle, to vrijedi pet miliona ili šest. Rekli smo – dajte skinite rampu eto vam to i da završimo priču. Međutim oni nisu zainteresovani nego su nam rekli da nađemo kupca”, kazao je Radović u istoj emisiji. Na pitanje novinara sa kime je razgovarao ponovio je: ,,Da sa Vukom Hamovićem i Zoranom Ivkovićem sam pričao i uvijek sam pričao sa svjedocima, nisam nikada bio u četiri oka”. Ponovio je da je očekivao da će ponuda biti prihvaćena, jer, kako je kazao, koncesionar je ‘,,u minusu sa tim putem”.

Podsjećanje: put Meljine – Petijevići otvoren je u julu 2008. godine i svrstan u puteve petog razreda na brdovitom terenu sa računskom brzinom od 40 kilometara na sat. Stoga je vjerovatno jedini put te vrste na svijetu za koji se naplaćuje putarina i to tri eura za dionicu od nepunih 13 kilometara.

Tadašnja vlast u Herceg Novom je potpisala ugovor po BOT sistemu – izgradi, koristi i vrati – sa firmom Univerzal Monte. Po ugovoru je za izgradnju te dionice od nepunih 13 kilometara, bila predviđena cijena od 18 500 000 eura od čega 9 800 000 eura za građevinske radove, a ostalo za izradu naplatne rampe, izmještanje instalacija komunalne infrastrukture i izgradnju pratećih sadržaja.

Zauzvrat Univerzal Holding je dobio koncesiju, odnosno pravo naplate putarine na 20 godina. Pored toga Opština je investitoru, na račun nesolventnosti u prvih pet godina poslovanja, poklonila i 107.000 kvadrata zemlje na Kotobilju, a koncesionar je dobio i ekskluzivno, bolje reći monopolističko pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar. Zbog svega toga DPS, kao opozicija u tadašnjem sazivu lokalnog parlamenta, napadao je bivšu vlast da je napravila loš poslovni potez i da je put preplaćen. Međutim, sada se iz redova njihovog koalicionog partnera, barem po najavama nosioca liste Izbor, Dušana Radovića Kruša, razgovara o dodatnom plaćanju koncesionarima.

,,Ja nemam pojma o tome, prvi put sad čujem. Na koga se mislilo kada je rečeno nudili smo, stvarno ne znam i ne mogu ni da komentarišem. Ja samo mogu reći da i sada, kao i prije osam godina kada je počela priča o gradnji i dalje imam isto mišljenje o tom putu”, rekao je za Monitor, aktuelni potpredsjenik Opštine Dragan Janković koji je 28. novembra 2007. godine na Osmoj vanrednoj sjednici Skupštine Opštine Herceg Novi, jedini glasao protiv pomenutog Sporazuma sa koncesionarom, dok su njegove kolege iz DPS-a bili uzdržani, a tadašnja vladajuća koalicija okupljena oko SNP-a imala većinu kojom je Sporazum usvojen.

Prema navodima Jankovića, ispada da je sa Hamovićem i Ivkovićem, Radović o prodaji opštinske zemlje razgovarao samo u ime Izbora. No, i njegove kolege kažu ne znaju ništa o tim razgovorima.

,,Stav, nas iz Izbora, je isti onaj koji smo saopštavali i u predizbornoj kampanji, da se skine putarina, ali o tim razgovorima sad prvi put čujem”, rekao je za Monitor predsjednik Opštine Herceg Novi, Nikola Nikša Gojković.

Razmirice u Izboru kulminirale su javnim pismom Radovića koji je 25. maja ove godine dao ostavku na mjesto direktora Agencije za izgradnju Herceg Novog, optužujući svoje partijske kolege za nepotizam, partijsko zapošljavanje i nepoštovanje postulata Građanske liste Izbor.

Bez obzira nameće se pitanje kako je Radović mogao da razgovara o prodaji opštinske zemlje kada vodeći ljudi Opštine, ni predsjednik ni potpredsjednik, kažu da ništa ne znaju o tome.

Kako nezvanično saznajemo od izvora bliskog vrhu Univerzal Holdinga, razgovori su vođeni jednom, i u prisustvu svjedoka kako je kazao Radović.

Prema istom izvoru rukovodstvo koncesionara tvrdi da je promet na naplatnoj rampi slab i nedovoljan da upravljanje putem bude rentabilno, jer se, između ostalog, od tog iznosa isplaćuje i održavanje puta. To se poklapa sa Radovićevim navodima da je koncesionar u minusu sa putem.

Međutim, zvaničnih podataka o tome nema javno dostupnih. Prema podacima policijskih pograničnih službi, tokom prošle godine na graničnom prelazu Sitnica kontrolisano je 265.545 vozila. Sva vozila koja pređu granicu sa BiH morala su proći i naplatnu rampu, što znači da je za 2014. godinu promet bio skoro 800 hiljada eura.

Sve za privilegovane

Opštinska odluka iz 2008. godine da se investritorima puta Meljine Petijevići, firmi Univerzal Holding, prepiše u trajno vlasništvo 107 hiljada kvadrata zemlje u hercegnovskom zaleđu ispod toponima Kotobilj, izazvala je burne reakcije civilnog sektora. ,,Ako kome treba napominjati, Kotobilj je poprište presudne bitke za oslobođenje Herceg Novog od turske vlasti. Mjesto koje je opjevano u Gorskom vijencu. Drevni pješački put koji ga presijeca još uvijek je u upotrebi i sigurni smo da bi svaka mudra i dalekovida vlast ostavila Kotobilj kao javno dobro, kao mjesto koje je prirodno predodređeno da bude javna parkovska i istorijska cjelina u službi građana Herceg Novog i njihovih gostiju”, poručeno je 2007. godine u saopštenju koje su potpisali predsjednica Ekološkog društva Boke Kotorske Olivera Doklestić i Željko Starčević, tadašnji predsjednik Planinarskog društva Subra. Vlast je tada budućem koncesionaru sporazumom garantovala da u okviru pojasa od 100 metara lijevo i desno od granice puta, u takozvanom zaštićenom pojasu, za vrijeme trajana sporazuma neće biti građene druge benzinske pumpe, restorani i tržni centri osim onih koje će graditi investitor. Takođe, sporazumom se investitoru garantuje da može posredno ili neposredno da dodatno ugradi, izgradi, posjeduje ili iznajmi razne vidove pratećih djelatnosti, uključujući parkirališta, reklamne panoe, rekreacione površine i ostale objekte na putu, ispod, iznad i pored njega u zaštićenom pojasu, za šta će mu Opština izdavati potrebne dozvole i u periodu važenja Sporazuma neće planirati niti će bilo kome drugom dozvoliti izgradnju stalnih ili privremenih istih ili sličnih objekata.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SDT SE SJETILO DRŽAVNIH GARANCIJA ZA KOMBINAT ALUMINIJUMA: Aprilske šale

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nema istine o KAP-u bez saslušanja Đukanovića, Gvozdenovića, Lazovića, Lukšića, Vujanovića, Brkovića, Žugića, Jelića… Sve drugo je zabava za lakovjerne. I zataškavanje

 

Branko Vujović, nekadašnji ministar ekonomije u jednoj od vlada Mila Đukanovića i dugogodišnji direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja, priveden je u ponedjeljak na saslušanje u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Vujović je sa još desetak bivših službenika Ministarstva ekonomije i Ministarstva finansija saslušan zbog izdavanja državnih garancija nekadašnjim vlasnicima Kombinata aluminijuma (KAP) za pet kredita ukupne vrijednosti 135 miliona eura.

Privedeni su nakon saslušanja otišli kući. SDT nije tražilo njihovo zadržavanje pošto su, prenose mediji, „tokom izviđaja prikupili sve dokaze”. Sumnjamo u istinitost tih navoda. Iako, zvanično, izviđaj o nezakonitim kreditnim garancijama za KAP traje od 2014, godine. A evo i zašto.

Sporni posao je osmišljen krajem 2009, kao dio Ugovora o poravnanju između Vlade  i tadašnjih vlasnika Kombinata, Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAK), firme do danas nepoznate vlasničke strukture registrovana na Kipru, preko niza povezanih firmi u većinskom vlasništvu Olega Deripaske. Iako je njene interese u Crnoj Gori najčešće i najubjedljivije branio dugogodišnji Putinov ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu.

Prethodno je, uoči prvomajskih praznika 2009, tadašnji premijer Đukanović izjavio da će o budućnosti KAP-a odlučivati radnici i Vlada, pošto većinski vlasnik nije u stanju da ispuni obaveze preuzete Ugovorom o privatizaciji iz 2005.  Isto je, sredinom maja, potvrdio i Branko Vujović: „Ispunjeni su uslovi da Vlada pokrene raskid kupoprodajnog ugovora”. Zapravo, to je bio nastavak priče iz marta iste godine, kada je potpredsjednik Vlade i potpisnik privatizacionog ugovora o prodaji KAP-a Branimir Gvozdenović saoštio kako je vladin ekspertski tim pripremio tužbu protiv CEAK-a i elektronskom poštom je uputio Arbitražnom sudu u Frankfurtu. Kao odgovor na tužbu koju su Deripaskini saradnici pripremili godinu ranije, zahtijevajući od Crne Gore odštetu od 300 miliona eura. Doduše, njegov kolega, potpredsjednik Vlade i predsjednik komisije koja je pripremala odštetni zahtjev,

Vujica Lazović tada je izjavio da je priprema tužbe tek „u završnoj fazi”. Ali i precizirao da je CEAK Crnoj Gori nanio štetu „od minimum 200 miliona eura”.

I sve je to palo u zaborav.

Zainteresovani su još tada znali kako nema priče o propasti Kombinata pod upravom CEAK-a bez svjedočanja pomenutog trojca – Đukanović, Gvozdenović, Lazović. Nakon čega bi se utvrdio i njihov status u predmetu (svjedoci ili optuženi). Plus Milan Roćen i Zoran Bećirović, kao najzaslužniji za dolazak Olega Deripaske u Podgoricu, na čuveni susret u kafeu Grand. Gdje je, kažu uz čivas, utanačena sudbina nekadašnje lokomotive industrijskog razvoja Crne Gore. Morali su toga postati svjesni i u SDT, u nekom momentu proteklih osam godina koliko, navodno, traje njihov izviđaj. Ipak, ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA SE KANDIDUJE ZA EVROPSKU PRIJESTONICU KULTURE: Ambicija u (ne)skladu sa mogućnostima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mnoge je iznenadila najava Marka – Bata Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte

 

Budva će se kandidovati za titulu Evropska prijestonica kulture za 2028, odlučili su u lokalnoj upravi. Pripreme na inicijativu predsjednika Opštine, Marka – Bata Carevića, uveliko su počele. Ideja je da se u proces uključe i Kotor, Tivat i Herceg Novi, kako bi se na najbolji način svijetu predstavilo kulturno blago kojim raspolažu ovi primorski gradovi.

„Ukoliko grad Budva osvoji ovu laskavu titulu, otvaraju se velika vrata za dalji razvoj grada, ali i cijele primorske, odnosno Bokokotorske regije“  istaknuto je u tekstu postavljenom na sajtu Opštine.

Već je potpisan protokol o saradnji na ovom projektu sa opštinama Tivat i Herceg Novi. Carević se početkom mjeseca susreo sa ministarkom za kulturu, prosvjetu, nauku i sport, Vesnom Bratić, od čijeg Ministarstva očekuje da pripremi  informaciju  za Vladu Crne Gore, kako bi dobili  podršku države za projekat čiji je naziv izmijenjen u „Budva – Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture“, kako bi i zvanično podnijeli kandidaturu. Ukoliko Vlada podrži ideju Carevića, bio bi to kulturni projekat od nacionalnog značaja.

Zamisao Carevića je da čitav proces vodi najbogatiji grad Boke, odnosno Opština Budva, procjenjujući da je za njegovu realizaciju u toku narednih šest godina potrebno oko 64 miliona eura, koliko je novca utrošio Novi Sad, koji je ovu prestižnu titulu ponio prošle godine.

Od navedene sume oko 35 miliona eura Novi Sad je utrošio na izgradnju infrasturkture a oko 30 miliona na kulturne programe, pojasnio je Carević u dopisu koji je dostavio ministarki Bratić. Prema propozicijama najveći dio finansiranja snosi grad organizator, država i regija na koju se odnosi.

Kako se nezvanično saznaje u lokalnoj upravi u Kotoru nisu raspoloženi da učestvuju u ovom projektu iz više razloga. Jedan je  nedostatak novca za tu vrstu priznanja i slave, za grad koji predstavlja elitu u pogledu kulture i graditeljskog nasljeđa  u odnosu na Budvu i Tivat, te nikako ne mogu biti zaleđina i pratnja u tom takmičenju. Kotor ima tri upisa na listu UNESCO-a, od kojih je 1979.  područje Kotora, kao jedinstvena univerzalna prirodna i kulturna vrijednost. Kotorski srednjevjekovni bedemi upisani su zasebno, 38 godina kasnije, odnosno 2017. Ove godine biće upisana Bokeška mornarica kao nematerijalna baština svjetskog značaja. Kotorani će pružiti svu vrstu podrške kandidaturi Budve, ali neće učestvovati u programu.

Mnoge je iznenadila najava Carevića o učešću Budve u trci za osvajanje titule EPK, ocjenjujući je populističkom, jer je Budva prepoznata kao grad u kome nema značajnije kulturne infrastrukture, nema prostora neophodnih za kulturna događanja i raznovrsne programe. Budva je platila visoku cijenu periodu tranzicije, privatizacije, i divlje  urbanizacije, u kojem je izgubila mnoge kulturne institucije i objekte, kao nijedan grad u zemlji.

Država je prodala Zeta film, filmsku kuću od nacionalnog značaja, radi zgrade u centru grada, koja je srušena i na njeno mjesto napravljen ružni soliter sa stanovima za prodaju od 11 spratova. Zgrada Zeta filma bila je dom i za gradski Dom kulture sa pozorišnom i bioskopskom salom, koje su nestale da bi ustupile mjesto diskoteci i kockarnici.

Država je prodala i gradsku tvrđavu Citadela, dio spomeničkog područja Starog grada, jedinu pozorišnu scenu na kojoj se održavao program festivala Grad teatar, koji je pledirao da dobije tretman kulturne manifestacije od nacionalnog značaja. Od tada se pozorišne predstave odigravaju po školskim dvorištima, brdima i zaravnima okolnih sela. Budva nema prostore za kulturu, nema sale, galerije, koncertne dvorane…

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo