Povežite se sa nama

OKO NAS

PREGOVORI O UKIDANJU NAPLATE NA PUTU HERCEG NOVI – TREBINJE: Još jedan aranžman na račun građana?

Objavljeno prije

na

Jedno od predizbornih obećanja Građanske liste Izbor, koja od početka ove godine sa DPS-om vrši vlast u Herceg Novom, bilo je – ukidanje naplatne rampe na regionalnom putu Herceg Novi – Trebinje. Kao i mnoga druga predizborna obećanja u Crnoj Gori, tako i ovo je, izgleda, bilo utemeljeno samo na pretpostavkama da bi se možda moglo riješiti, ali bez ideje kako ga zaista i realizovati.

Kako sada stvari stoje izvjesno je samo da će cijenu platiti građani Herceg Novog.

,,Mi smo napravili neki dogovor sa Vukom Hamovićem i Zoranom Ivkovićem. Oni su spustili cijenu, da tako kažem. Traže pet miliona da skinu tu rampu. Opština sad nije u stanju da uradi, nama je ideja da nađemo jedan komad zemlje na Luštici i nekoga kupca koji će da kupi taj komad zemlje i da prodamo i isplatimo taj put. To nam je ideja, na tome sada radimo ”, kazao je, gostujući na lokalnoj televiziji Novi TV, nosilac liste Izbor i odbornik u hercegnovskoj skupštini, Dušan Radović Krušo.

On je kazao da se nada pozitivnom ishodu u razgovorima Hamovićem i Ivkovićem, sa srpskim biznismenima koji su na čelu Univerzal Holdinga, a čija je crnogorska firma Univerzal Monte koncesionar dionice puta Meljine – Petijevići na regionalnom putu Herceg Novi – Trebinje. Radović je pojasnio da je predmet razgovora bila kompenzacija za opštinsku zemlju između najpoznatijih hercegnovskih izletišta Žanjica i Mirišta na Luštici.

,,Ima tamo između Mirišta i Žanjica jedan komad zemljišta opštinski, očekivao sam da će da prihvate tu zemlju. Tamo ima, ne znam, nekih dva hektara zemlje. Dakle, to vrijedi pet miliona ili šest. Rekli smo – dajte skinite rampu eto vam to i da završimo priču. Međutim oni nisu zainteresovani nego su nam rekli da nađemo kupca”, kazao je Radović u istoj emisiji. Na pitanje novinara sa kime je razgovarao ponovio je: ,,Da sa Vukom Hamovićem i Zoranom Ivkovićem sam pričao i uvijek sam pričao sa svjedocima, nisam nikada bio u četiri oka”. Ponovio je da je očekivao da će ponuda biti prihvaćena, jer, kako je kazao, koncesionar je ‘,,u minusu sa tim putem”.

Podsjećanje: put Meljine – Petijevići otvoren je u julu 2008. godine i svrstan u puteve petog razreda na brdovitom terenu sa računskom brzinom od 40 kilometara na sat. Stoga je vjerovatno jedini put te vrste na svijetu za koji se naplaćuje putarina i to tri eura za dionicu od nepunih 13 kilometara.

Tadašnja vlast u Herceg Novom je potpisala ugovor po BOT sistemu – izgradi, koristi i vrati – sa firmom Univerzal Monte. Po ugovoru je za izgradnju te dionice od nepunih 13 kilometara, bila predviđena cijena od 18 500 000 eura od čega 9 800 000 eura za građevinske radove, a ostalo za izradu naplatne rampe, izmještanje instalacija komunalne infrastrukture i izgradnju pratećih sadržaja.

Zauzvrat Univerzal Holding je dobio koncesiju, odnosno pravo naplate putarine na 20 godina. Pored toga Opština je investitoru, na račun nesolventnosti u prvih pet godina poslovanja, poklonila i 107.000 kvadrata zemlje na Kotobilju, a koncesionar je dobio i ekskluzivno, bolje reći monopolističko pravo da duž ove dionice izgradi dvije benzinske pumpe, restorane, parking, tržni centar. Zbog svega toga DPS, kao opozicija u tadašnjem sazivu lokalnog parlamenta, napadao je bivšu vlast da je napravila loš poslovni potez i da je put preplaćen. Međutim, sada se iz redova njihovog koalicionog partnera, barem po najavama nosioca liste Izbor, Dušana Radovića Kruša, razgovara o dodatnom plaćanju koncesionarima.

,,Ja nemam pojma o tome, prvi put sad čujem. Na koga se mislilo kada je rečeno nudili smo, stvarno ne znam i ne mogu ni da komentarišem. Ja samo mogu reći da i sada, kao i prije osam godina kada je počela priča o gradnji i dalje imam isto mišljenje o tom putu”, rekao je za Monitor, aktuelni potpredsjenik Opštine Dragan Janković koji je 28. novembra 2007. godine na Osmoj vanrednoj sjednici Skupštine Opštine Herceg Novi, jedini glasao protiv pomenutog Sporazuma sa koncesionarom, dok su njegove kolege iz DPS-a bili uzdržani, a tadašnja vladajuća koalicija okupljena oko SNP-a imala većinu kojom je Sporazum usvojen.

Prema navodima Jankovića, ispada da je sa Hamovićem i Ivkovićem, Radović o prodaji opštinske zemlje razgovarao samo u ime Izbora. No, i njegove kolege kažu ne znaju ništa o tim razgovorima.

,,Stav, nas iz Izbora, je isti onaj koji smo saopštavali i u predizbornoj kampanji, da se skine putarina, ali o tim razgovorima sad prvi put čujem”, rekao je za Monitor predsjednik Opštine Herceg Novi, Nikola Nikša Gojković.

Razmirice u Izboru kulminirale su javnim pismom Radovića koji je 25. maja ove godine dao ostavku na mjesto direktora Agencije za izgradnju Herceg Novog, optužujući svoje partijske kolege za nepotizam, partijsko zapošljavanje i nepoštovanje postulata Građanske liste Izbor.

Bez obzira nameće se pitanje kako je Radović mogao da razgovara o prodaji opštinske zemlje kada vodeći ljudi Opštine, ni predsjednik ni potpredsjednik, kažu da ništa ne znaju o tome.

Kako nezvanično saznajemo od izvora bliskog vrhu Univerzal Holdinga, razgovori su vođeni jednom, i u prisustvu svjedoka kako je kazao Radović.

Prema istom izvoru rukovodstvo koncesionara tvrdi da je promet na naplatnoj rampi slab i nedovoljan da upravljanje putem bude rentabilno, jer se, između ostalog, od tog iznosa isplaćuje i održavanje puta. To se poklapa sa Radovićevim navodima da je koncesionar u minusu sa putem.

Međutim, zvaničnih podataka o tome nema javno dostupnih. Prema podacima policijskih pograničnih službi, tokom prošle godine na graničnom prelazu Sitnica kontrolisano je 265.545 vozila. Sva vozila koja pređu granicu sa BiH morala su proći i naplatnu rampu, što znači da je za 2014. godinu promet bio skoro 800 hiljada eura.

Sve za privilegovane

Opštinska odluka iz 2008. godine da se investritorima puta Meljine Petijevići, firmi Univerzal Holding, prepiše u trajno vlasništvo 107 hiljada kvadrata zemlje u hercegnovskom zaleđu ispod toponima Kotobilj, izazvala je burne reakcije civilnog sektora. ,,Ako kome treba napominjati, Kotobilj je poprište presudne bitke za oslobođenje Herceg Novog od turske vlasti. Mjesto koje je opjevano u Gorskom vijencu. Drevni pješački put koji ga presijeca još uvijek je u upotrebi i sigurni smo da bi svaka mudra i dalekovida vlast ostavila Kotobilj kao javno dobro, kao mjesto koje je prirodno predodređeno da bude javna parkovska i istorijska cjelina u službi građana Herceg Novog i njihovih gostiju”, poručeno je 2007. godine u saopštenju koje su potpisali predsjednica Ekološkog društva Boke Kotorske Olivera Doklestić i Željko Starčević, tadašnji predsjednik Planinarskog društva Subra. Vlast je tada budućem koncesionaru sporazumom garantovala da u okviru pojasa od 100 metara lijevo i desno od granice puta, u takozvanom zaštićenom pojasu, za vrijeme trajana sporazuma neće biti građene druge benzinske pumpe, restorani i tržni centri osim onih koje će graditi investitor. Takođe, sporazumom se investitoru garantuje da može posredno ili neposredno da dodatno ugradi, izgradi, posjeduje ili iznajmi razne vidove pratećih djelatnosti, uključujući parkirališta, reklamne panoe, rekreacione površine i ostale objekte na putu, ispod, iznad i pored njega u zaštićenom pojasu, za šta će mu Opština izdavati potrebne dozvole i u periodu važenja Sporazuma neće planirati niti će bilo kome drugom dozvoliti izgradnju stalnih ili privremenih istih ili sličnih objekata.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

NAKON HAPŠENJA ALEKSANDRA MIJAJLOVIĆA: Ukrivanje imovine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mijaloviću se, ukoliko to bude potreba pravosudnog procesa,  ne može  zamrznuti imovina u „Hidroenergiji Montenegro“, jer više nije vlasnik u toj kompaniji za proizvodnju električne energije

 

Tek poslije nedavnog hapšenja zbog sumnje da je bio na čelu kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, možda je jasnije zbog čega se Aleksandar Mijajlović formalno odrekao, odnosno ne tako davno prodao vlasništvo u kompaniji „Hidroenergija Montenegro“ čije sjedište je u Beranama.

U ogromnom broju promjena u Centralnom registru privrednih subjekata, kao vlasnik ove kompanije u jednom trenutku se sa 60 odsto pojavio „Bemaks“, čiji je zastupnik bio Veselin Kovačević, a potom personalno Ranko Ubović i Aleksandar Mijajlović, kao nezvanični vlasnici „Bemaksa“.

Preduzeće „Hidoenergija Montenegro“ osnovano je upravo u Beranama u jesen 2007. godine. Tada je biznismen Oleg Obradović došao u svoj rodni grad i preko kompanije „Hamera Capital“ napravio dogovor sa tri opštine na sjeveroistoku Crne Gore o davanju koncesija za izgradnju malih hidrolektrana na njihovim teritorijama, ponudivši im za uzvrat dio akcija u zajedničkoj firmi.

Odluka o upisu udjela Opštine Berane u doo „Hidroenergija Montenegro“ donijeta je u lokalnom parlamentu krajem oktobra te godine. U njoj je precizno definisano da će ova Opština kao svoj osnivački ulog unijeti „nenovčana sredstva u iznosu od 5.023 eura shodno procjeni ovlašćenog procjenjivača“ i na osnovu ovog uloga postati vlasnik 3,33 procenta kapitala novoosnovane firme.

Tom odlukom je definisano i da sjedište firme bude u Beranama, sa osnovnom djelatnošću „izgradnja objekata za proizvodnju i distribuciju električne energije“.

„Privrednim društvom upravljeće Odbor direktora od sedam članova, u čijem sastavu će biti i predsjednik opštine Berane. Raspodjela dobiti vršiće se po procentualnom učešću u vlasništvu. Opštine će svoj dio od deset procenata od opredijeljene dobiti za fiskalnu godinu za koju se odluka donosi, dijeliti među sobom u zavisnosti od količine proizvedene i prodate električne energije sa teritorije pojedinačne opštine“ – navodi se u ovoj odluci koju je potpisao tadašnji predsjednik SO Berane Samir Agović (DPS).

U njoj je decidno stajalo da se za sprovođenje odluke i potpisivanje potrebne dokumentacije ovlašćuje predsjednik opštine Berane koji je trebalo da bude i jedan od članova Odbora direktora. U to vrijeme tu funkciju je vršio funkcioner DPS Vuka Golubović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NASILJE U ŠKOLAMA: Nezaštićeni i učenici i nastavnici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon incidenta u OŠ ,,Savo Pejanović” u Podgorici ponovo je aktualizovano nasilje nad nastavnicima. Podaci govore da je svaki četvrti nastavnik pretrpio neki vid nasilja. Kada škole nijesu sigurne za nastavnike, šta tek učenici da očekuju

 

 

U podgoričkoj Osnovnoj školi ,,Savo Pejanović” u ponedjeljak je došlo do incidenta kada je učenik tokom časa provocirao i fizički nasrnuo na nastavnika na zamjeni. Kako tvrde roditelji đaka odjeljenja devetog razreda te škole, taj učenik je ušao na čas deset minuta pred kraj, provocirao nastavnika, da bi i fizički nasrnuo na njega kada je htio da ga izvede iz učionice.Snimak incidenta ubrzo je postao javno dostupan, a portal RTCG je prenio da se na njemu ne vidi rasprava i dio kada je učenik nastavnika oborio na pod.

Upitanja da prokomentariše ovaj slučaj, direktorica škole Milja Božović je novinarki RTCG kazala da joj prekida popodnevni odmor. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija su saopštili da će učenik koji je nasrnuo na nastavnika biti premješten u drugu školu. Ta mjera mu je još ranije izrečena, ali se čekalo na njeno izvršenje.

U njihovom saopštenju vidi se koliko ta mjera ima efekta: ,,Napominjemo da je učenik pohađao nastavu u JU OŠ „Savo Pejanović“ od 1. do 7. razreda. Krajem 7. razreda je, po dogovoru sa prethodnim direktorom i roditeljima, prešao u JU OŠ „Maksim Gorki“, zatim u JU OŠ „Vojin Popović “ na Drezgi. Iz te škole je početkom 9. razreda prešao ponovo u JU OŠ „Savo Pejanović”.

Iz Ministarstva su istakli i da su se obratili roditeljima učenika koji su odgovorili da ,,nisu saglasni sa vaspitnom mjerom”. Dodali su i da je zakazan sastanak sa predstavnicima Ministarstva rada i socijalnog staranja i Centra za socijalni rad kako bi se što prije obavio razgovor sa učenikom, a na sastanak će biti pozvan i ombudsman.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva je saopšteno da će učenik devetog razreda koji je napao nastavnika na času u OŠ ,,Savo Pejanović” odgovarati prekršajno.

Nakon ovog incidenta, predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović je javno upitao: ,,Dokle će moći pojedinci (roditelji, učenici ili uprave škola) da vrše nasilje nad nama, a da niko ne odgovara?”

Iz Sindikata su podsjetili na ranije javno objavljene slučajeve nasilja nad nastavnicima: na hajku, od strane roditelja, preko društvenih mreža nakon što je učenik škole ,,Vuk Karadžić” iz Berana u junu prošle godine ponavljao razred sa šest jedinica. Vrijeđanje i prijetnje su prijavljene policiji, ali reakcije nije bilo.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KADROVSKA POLITIKA U PLANTAŽAMA: Otkazom protiv znanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dugogodišnji glavni tehnolog u Plantažama Zoran Miladinović dobio je otkaz. Tereti se da nije bio u kancelariji, iako mu je u opisu posla terenski rad i briga o zaštiti bilja. On tvrdi da je samo jedan u nizu visokokvalifikovanog kadra koji se degradira. S druge strane, postoji sumnja na brojne lažne diplome u ovoj kompaniji

 

Dugogodišnji glavni tehnolog Plantaža 13. jul Zoran Miladinović krajem januara dobio je otkaz.

Miladinović posjeduje doktorat iz oblasti zaštite bilja, objavio je 20 naučnih radova na ovu temu, a od 1991. zaposlen je u Plantažama.

Zbog svoje stručnosti i iskustva u oktobru 2021. imenovan je za vršioca dužnosti izvršnog direktora Plantaža. Na lični zahtjev povukao se sa ove funkcije u novembru 2022. Na njegovo mjesto imenovan je Igor Čađenović, dodatašnji direktor Sektora prodaje i marketinga, kadar Demokratskog fronta.

Početkom novembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore  Vladimir Božović i direktor kompanije 13. jul – Plantaže Igor Čađenović potpisali su Memorandum o saradnji koji predstavlja temelj za buduće zajedničke aktivnosti u oblasti poljoprivrednih i tehničko-tehnoloških nauka. Kako je Miladinović još prije deset godina Univerzitet Crne Gore izabrao za naučnog saradnika za oblast zaštite bilja, očekivao se njegov doprinos ovoj saradnji. Međutim, njemu je, u decembru, uručen aneks o radu kojim se sa mjesta šefa službe zaštite bilja u vinogradarsko-voćarskoj proizvodnji raspoređuje na mjesto stručnog saradnika za preciznu poljoprivredu.

Degradacija nije bila dovoljna, pa mu Čađenović, sredinom januara, dostavlja ,,Upozorenje o postojanju opravdanih razloga za otkaz ugovora o radu”.  Miladinović je upozoren da, navodno, 10 dana nije dolazio na posao. Prema Zakonu o radu otkaz slijedi ukoliko neopravdano izostajanje sa posla traje tri ili više radnih dana uzastopno,  odnosno pet radnih dana sa prekidima u toku od 12 mjeseci.

Konstatovano je i da je Miladinović pomenutih dana dolazio na posao ali ne u toku propisanog radnog vremena. ,,U pomenutom Izjašnjenju stoji da je zaposleni u spornom periodu, svakog dana, u 6:30 časova evidentirao svoj upis. Međutim, samo evidentiranje prisustva, van utvrđenog radnog vremena (07:00 – 15:00h), bez dolaska na radno mjesto, ne može se smatrati dolaskom na posao. Takođe, u spornom periodu, nema evidentiranog zapisa odlaska sa posla, iako je zaposleni upoznat sa obavezom evidentiranja dolazaka i odlazaka upotrebom elektronske kartice”, odgovorili su iz Plantaža na pitanje Monitora o ovom slučaju.

Miladinoviću je dat rok od pet dana da se izjasni o prijetnji otkazom.  U svom odgovoru on navodi da mu se spočitava da nije dolazio na posao prije 20. decembra do kada nije premješten sa posla i još uvijek je bio šef službe za zaštitu bilja.

U odgovoru Miladinović objašnjava da njegov posao ne podrazumjeva rad u kancelariji već izlazak na teren gdje se biljke uzgajaju, a da je kao šef Službe za zaštitu bilja bio zadužen da obilazi zasade voća površine 2.300 hektara, sa oko 10 miliona čokota vinove loze. Dodaje da je to radno mjesto od posebne važnosti, koje ne poznaje radno vrijeme, i da nikada nije bio upozoren na dolazak i odlazak sa imanja mimo radnog vremena od 7 do 15.

Naglašava da je spornih dana evidentirao svoj dolazak na posao na isti način i u isto vrijeme kao i svih dana ranije, kao i posljednjih 20 godina od kada se vodi elektronska evidencija prisustva zaposlenih. ,,Moj boravak na imanju je od posebne važnosti u vrijeme kada su štetočine najaktivnije, tokom večeri i ranih jutarnjih sati, i svoje prisustvo na imanju u to vrijeme nikada nisam elektronski prijavljivao u upravnoj zgradi. Isto se odnosi i na rad tokom vikenda, vjerskih i državnih praznika, znajući da štetočine ne poznaju ni vikende, ni praznike. Na ovaj način sam ostvario veliki broj prekovremenih sati na terenu, a koji nikada nisu bili elektronski evidentirani, niti je postojalo moje očekivanje i zahtjev da budu plaćeni”.

Krajem januara Miladinoviću je uručeno rješenje kojim mu radni odnos prestaje 20. decembra 2023.

U odgovorima dostavljenim Monitoru iz Plantaža kažu da Miladinović u svom odgovoru nije ,,prezentovao bilo kakve uvjerljive dokaze o postojanju  stvarnih izvinjavajućih  razloga odsustva, koji bi spriječili prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu”.

,,U spornom periodu nema evidentiranih obaveznih tehnoloških naloga koji bi ukazivali da je zaposleni obavljao  rad na terenu, kako on navodi u svom Izjašnjenu, niti je evidentirana posredna, neposredna, telefonska ili e-mail komunikacija sa njegovim pretpostavljenim, niti je evidentiran njegov boravak u kancelariji”, tvrde u Plantažama.

Iz Plantaža tvrde da imaju adekvatnu zamjenu za stručnjaka sa decenijskim iskustvom, kakav je Miladinović, te da je na njegovom mjestu osoba ,,koja u potpunosti može da odgovori izazovima koje sa sobom nosi odgovornost i složenost tog radnog mjesta“.

Miladinović u izjavi za Monitor tvrdi da je njegov slučaj drastičan, jer je dobio otkaz, ali da je u posljednjih godinu dana desetak visokokvalifikovanih stručnjaka u ovoj kompaniji degradirano na niže radne pozicije.

Na ove tvrdnje iz Plantaža odgovaju: ,,Prilikom izmjena ugovorenih uslova rada, uključujući raspoređivanje zaposlenih na drugi odgovarajući posao zbog potreba procesa ili organizacije rada, Poslodavac se, prevashodno, i uvijek, rukovodi postojanjem objektivne potreba procesa rada za popunjavanjem ponuđenog radnog mjesta, uzimajući u obzir stepen stručne spreme, odnosno nivo obrazovanja i zanimanja svakog zaposlenog, kao i sve druge posebne uslove koji se zahtijevaju za konkretno radno mjesto”.

Upravo nedostatak kvalitetnog kadra kao problem u Plantažama ističu iz Alternative. Ova organizacija je prije dva mjeseca podnijela krivičnu prijavu zbog kupovine vina iz Makedonije i njegove prodaje pod etiketom Plantaža. ,,Poenta je da Plantaže ne mogu da izađu u susret tražnji koju imaju iz razloga što su imali rekordno mali prinos grožđa. Znamo da su čokoti uništeni, bave se njima ljudi sa lažnim diplomama bez ikakvih kvalifikacija za obavljanje tog posla”, kazali su za Monitor iz Alternative.

,,Imamo osnov sumnje da gospodin Čađenović ima kupljenu diplomu. Par puta samo slali zahtjev, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da nam daju tu diplomu na uvid ali to se nije desilo. Zatim smo poslali zahtjev za diplome nekih direktora i tehničara, ključnih ljudi Plantaža, nijesu nam odgovorili iako su ti zahtjevi poslati prije mjesec dana”, kaže za Monitor koordinator Alternative Vesko Pejak. Dodaje da su ,,nestrućnost, neznanje i lažne diplome dovele do problema. Tražili smo od države da sprovede istragu, ali zbog političkog mira i balansa to još uvijek nije došlo na red a mi se pitamo kada će doći”.

Dok se čeka tužilaštvo, slučajem otkaza bivšem v.d. izvršnom direktoru pozabaviće se sud. Miladinović je početkom ovog mjeseca, podnio tužbu protiv Plantaža Osnovnom sudu u Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo