Povežite se sa nama

OKO NAS

PREKOGRANIČNI ŠVERC: Ilegalni putevi, kao magistrala

Objavljeno prije

na

Nedavna konferencija o suzbijanju prekograničnog kriminala između Crne Gore i Kosova, koju su u Plavu organizovale ambasade SAD u Podgorici i Prištini, potvrdila je da je ovaj problem prepoznat i da predstavlja jedno od gorućih pitanja organizovanog kriminala u ovim državama, odnosno u regionu. Moglo se čuti da su u svijetu bez granica kriminalci nekoliko koraka ispred pravde.

„ Mi se sada krećemo ka svijetu bez granica i smatram da su, nažalost, kriminalci nekoliko koraka ispred nas. Oni nemaju religiju, nemaju granice kada su u pitanju krivična djela i izbjegavanje kazne. Oni sarađuju preko granica”, izjavila je ambasadorka SAD u Crnoj Gori Margaret Ujehara.

Monitor je prekograničnom švercu i saradnji kriminalaca preko granica posvetio dosta pažnje i u serijalu tekstova na tu temu, između ostalog, ukazao na postojanje velikog broja ilegalnih puteva između Crne Gore i Kosova, koje policija svojim kapacitetima ne može da pokrije. Naš dobro obaviješteni izvor smatra da ilegalnih puteva ima mnogo više nego što je to i zvanično registrovano.

„Mi smo do sada baratali određenim brojkama i određenim putevima koje smo detaljno locirali. Ali, u planinskim predjelima prema Kosovu tih makadamskih puteva, koji su lako prohodni za terenska vozila, ima mnogo više. Pogranična policija niti ima ljudstva niti opreme da stigne sve da pokrije u svakom trenutku. To je idealna situacija za švercere”, kaže Monitorov izvor.

U tu činjenicu lako se uvjeriti u ljetnjim mjesecima na planinskim masivima između Crne Gore i Kosova, na teritoriji beranske, rožajske i plavske opštine. Motori kroseri dvotočkaši, kao i četvorotočkaši poznatiji pod nazivom bagi, špartaju kao na magistrali. Motoristi koji krstare ilegalnim planinskim putevima opremljeni su toliko dobro da ih je vrlo teško pratiti.

„Oni veoma često koriste i vodiče koji planinu poznaju kao svoj džep. Vodiči tačno znaju čak i mjesta gdje nema nikakvog dometa i gdje ne mogu biti praćeni. Roba sa jedne i druge strane granice obično se razmjenjuje na takvim mjestima”, objašnjava naš dobro obaviješteni izvor.

Monitor je ranije pisao o tome kako su u šverc narkotika s Kosova prema Crnoj Gori bili uključeni čak i lovci, odnosno kriminalci kojima je lov koristio kao paravan za šverc. Oni su se kretali nesmetano u graničnom pojasu, a svoje dresirane pse slali su na Kosovo. Njihove „kolege” sa druge strane granice sačekivali su kerove i oko njih selotejpom oblepljivali po dva kilograma heroina. Psi su se potom uredno vraćali svojim vlasnicima u Crnu Goru, koji su bez ikakvog rizika dobijali heroin na ruke.

Priče o švercu raznih vrsta roba na Kosovo i s Kosova mimo carinskih punktova, odnosno šumskim putevima, ne bi bile potpune kada se ne bi podsjetili o skoro fantastičnim storijama o kojima su svjedočili nekadašnji rožajski policajci, kada su zaplijenili stotinu i više konja natovarenih cigaretama. Naime, jedan od rožajskih policajaca, koji su bili otpušteni da bi kasnije pod pritiskom međunarodne zajednice bili vraćeni na posao, pričao je da čitavo stočarsko naselje na planinskom prevoju Kula, na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh, služi kao magacinski prostor za raznu akciznu robu.

Ovaj policajac, čije ime nije uputno spominjati, s obzirom na to da se zna kako je otet i mučen jedan od posljednjih svjedoka šverca, tvrdio je da je prije otpuštanja zaplijenio oko milion eura vrijednosti razne akcizne robe. On je jednom prilikom zaustavio kolonu od sto dvadeset konja natovarenih s oko hiljadu i četiristo paketa cigareta. Ubrzo je, međutim, naređeno da se konji propuste, jer je to „program”. To je značilo da je neko u hijerarhiji vlasti dobro znao o čemu se radi i da je to bilo odobreno, odnosno da se radilo o državnom švercu.

Konje i terenska vozila, motore četvorotočkaše, kojima su šverceri opremljeni, zimi mijenjaju motorne sanke. Šverceri koriste i dresirane životinje koje uvježbano same prelaze granicu, bez bilo kakve pratnje, tako da u slučaju da tovari budu uhvaćeni, kriminalci ne trpe nikakav rizik.

Pretpostavka za sve to su porozne granice, a crnogorska granica prema susjednim državama je „šuplja kao sir ementaler”. Tome u prilog govore podaci o ilegalnim graničnim prelazima, odnosno prelazima koje ne obezbjeđuje granična policija, ali ih koriste mještani najbližih sela. Monitorov dobro obaviješteni izvor je precizno opisao neke od takvih najfrekventnijih puteva.

Prema njegovim riječima, na graničnom pojasu između Crne Gore i Kosova, na području opština Rožaje, Berane, Andrijevica i Plav, postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih puteva kojima se zaobilaze zvanični carinski prelazi. Prema vrlo pouzdanom izvoru iz policije, ovi putevi nijesu nepoznati, ali je nejasno zašto se nešto ne preduzima da se blokiraju i da se time šverc zaustavi.

Jedan od tih puteva vodi od sela Boge, iz Crne Gore, preko planine Hajle, do sela Hadžovići. Ovo selo, čije su koordinate 2330-3169, veoma je poznato po švercu svih vrsta roba. Nalazi se praktično na samoj granici, malo unutar teritorije Kosova. Drugi ilegalni put na crnogorsko-kosovskoj granici vodi od švercerski takođe dobro poznatog sela Bandžov, zatim preko Hajle do Rugovske klisure.

„Treći put vodi preko sela Bjeluhe na Čakoru. To je nekadašnji prelaz koji je kontrolisala vojska. Danas nije u funkciji, osim, naravno, za švercere i kriminalce” – kaže izvor iz policije.

Prema njegovim riječima, ukoliko Bjeluhe „zataje”, onda na planini Čakor postoje još dva ilegalna švercerska puta, sa takođe poznatim koordinatama. Ona se nalaze u blizini nekadašnjeg planinarskog doma na ovoj planini iznad Murine i Plava. Jedan od takvih puteva je i onaj koji vodi u blizini sela Pepići, čije su koordinate 2823-3105. Sedmi put kojim se zaobilazi granični prelaz na Kuli, a kojim mogu da idu i cisterne s naftom, malo prije carinskog prelaza ulazi u šumu, i silazi do sela Radavac na Kosovu. Na području plavske opštine prohodni su i putevi koji vode prema Kosovu preko planine Bogićevice.

Veliki broj ilegalnih puteva na granici između Crne Gore i Kosova nijesu jedini problem za policiju. Dok obavještajne službe upozoravaju da je Kosovo najveće skladište heroina na Balkanu na takozvanoj avganistanskoj transverzali, na prelazu iz te države prema Crnoj Gori, na udarnom i najfrekvetnijem graničnom prelazu Kula ne postoje skener, rendgen, niti bilo kakva druga opremu za praćenje, otkrivanje i pronalaženje narkotika.

Zbog svega toga, ne treba da čudi konstatacija da su kriminalci nekoliko koraka ispred pravde. Na konferenciji u Plavu ukazano je na potrebu da se lično povežu predstavnici pravosudnih i tužilačkih organizacija Crne Gore i Kosova i da olakšaju prekograničnu saradnju između dvije države. To je, kako se moglo čuti, Crna Gora dužna da radi na putu evropskih integracija.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo