Povežite se sa nama

Izdvojeno

PREKO 2,5 MILIONA ZA NOVU TV PODGORICA: Skupa DPS igračka

Objavljeno prije

na

Ivanu Vukoviću, Živku Andrijaševiću i Radu Vojvodiću zapalo je da ostvare nedosanjani san bivšeg gradonačelnika Miomira Mugoše o podgoričkoj televiziji. Pripreme su nas do sada koštale preko 2,5 miliona eura. A tek će kad RTV  PG proradi u drugoj polovini godine

 

Rade Vojvodić, nekadašnji generalni direktor Radio-televizije Crne Gore i RTV IN izabran je protekle sedmice ponovo za direktora. Treća sreća je RTV Podgorica.

Vojvodić je nakon što je ,,ugasio” IN, 2011. izabran za generalnog direktora RTCG. Tekovine njegovog direktorovanja, kao što je cenzura serijala Mehanizam, vidne su i danas. Uz obrazloženje da je nanio štetu RTCG-u, Savjet ,,javnog servisa” smijenio ga je u decembru 2016. Nakon smjene ispostavilo se da je ostavio dug od osam miliona eura. Viši sud je, 2019, presudio da je nezakonito smijenjen, pa je Savjet RTVCG-a urgirao da mu se isplati 180.00 eura.

Lokalna podgorička televizija je nedosanjani san bivšeg dugogodišnjeg gradonačelnika Miomira Mugoše. Pokrenuo je projekat gradske televizije 2009. godine i tada je za potrebe otvaranja televizijske kuće opredijeljen prostor na Gradskom stadionu. Za njegovo opremanje potrošen je 1,1 milion eura. Taj skupocjeno opremljeni prostor na južnoj tribini Gradskog stadiona sada je zvanična adresa nove televizije.

Par godina nakon toga tadašnji poslanici opozicije u gradskom parlamentu Aleksa Bečić i Zdenka Popović pokušali su da obiđu i vide na što je utrošeno preko milion eura građana Podgorice. Niko im nije otključavao.

Tokom 2014. godine raspisana su tri tendera za izbor najpovoljnijeg ponuđača za stavljanje u funkciju poslovnog prostora gdje je učešće Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice bio poslovni prostor od 565 kvadrata sa opremom koja je u objektu. Ponude su nekoliko puta dostavljali emiteri Prve TV, MBC-a i TV 777 ali su sve odbijene.

Vojvodić je dobio priliku da realizuje dugogodišnju namjeru DPS gradske vlasti, nakon što je ostavku iz ličnih razloga na mjesto izvršnog direktora  podnio Predrag Vučinić, a javni konkurs za direktora poništen jer se niko nije javio.

Skupština Glavnog grada je krajem februara prošle godine usvojila odluku o osnivanju TV Podgorica. ,,Žao mi je što opozicija nije ovdje jer sam siguran da bi i oni podržali ovu odluku”, kazao je tada predsjednik lokalnog parlamenta Đorđe Suhih. Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković je tada  saopštio da očekuje da će televizija eksperimentalno početi za pola godine. Istakao je ,,da je televizija skupa igračka’’. U novembru je prolongirao rok za prvu polovinu ove godine. Monitoru su iz PG Biroa odgovorili da se početak rada očekuje u drugoj polovini godine.

U maju prošle godine iz Glavnog grada najavljeno je da će televizija, radio i internet portal imati 46 zaposlenih. Prema tadašnjim procjenama Glavnog grada za finansiranje gradske televizije na godišnjem nivou biće potrebno 734.000 eura. Od osnivača – Skupštine Glavnog grada 477.000 eura, od marketinga i ostalih sopstvenih prihoda očekuju prihod od 220.000, a 37.000 eura od međunarodnih projekata i donacija. Plan je bio da se za bruto zarade izdvaja 480.000 eura, za troškove materijala i energije 36.000, za honorare za stručne saradnike i stažiste potrebno im je 36.000 eura, a za troškove autorskih i srodnih prava 30.000 eura.

Nakon parlamentarnih izbora, 11. septembra donesen je Statut RTV PG u kome se navodi da je osnivački kapital novčani ulog od samo hiljadu (1.000) eura. Kao i nenovčani ulog koji čine nepokretnosti i oprema čija će vrijednost biti procijenjena. Podsjetimo gradska uprava za vrijeme Mugoše je taj ulog procijenila na 1,1 milion eura.

Nakon što je DPS izgubio vlast na državnom nivou strah od, za sada sporog, ali izvjesnom gubitku kontrole nad ,,javnim servisom” postao je realnost. Pa se i perspektive TV mijenjaju. Na sjednici Savjeta RTV PG održanoj 29. januara ove godine donesen je Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta. U njemu se za vršenje poslova utvrđuje 31 radno mjesto sa čak 81 zaposlenim!

Ako je za ranije samo za bruto plate 46 zaposlenih bilo predviđeno 480.000, nije teško izračunati da ta cifra u novoj sistematizaciji iznosi preko 810.000 eura.

U pravu je gradonačelnik Vuković da je TV skupa igračka. Vizionarski sada zvuči izjava sadašnjeg direktora RTV PG Vojvodića koji je u februaru 2020. osnivanje ove televizije komentarisao za RTCG. Najavljen je tada kao ,,dugogodišnji televizijski poslenik i osnivač nekoliko televizija”. On se složio da je Podgorica odavno trebala da ima svoju televiziju, ali i kazao da  to ne ide baš tako lako. Kritikovao je prostor od preko 500 kvadrata na stadionu, kazavši da je neophodno 700 do 1.000 kvadrata. ,,Obezbijeđen je i prostor u koji sam ulazio prije nekih 12 godina. Takav prostor nema uslove da se iole ozbiljna priča napravi. Taj prostor je promašaj jer se tu ništa ozbiljno ne može napraviti. Kada sam bio, nikakvu opremu tamo vidio nisam, samo stolovi, kancelariju, i studio sa pločicama što nije prihvatljivo”, rekao je Vojvodić. On je tada istakao da bi jedna takva TV sa opremanjem i malim reportažnim kolima koštala od 2,5 do četiri miliona eura!

Polako dolazi na Vojvodićevo. Krajem marta Glavni grad je raspisao javni tender za nabavku opreme za potrebe Lokalnog javnog emitera RTV Podgorica u vrijednosti od 275.000 eura. Tender je bio otvoren do 19. aprila.  Iz PG biroa je Monitoru kazano da  je u toku procedura ocjene ponuda i da još nije izabran najbolji ponuđač.

,,Prethodno, Glavni grad je sa firmom Mainframe potpisao Ugovor o javnoj nabavci dana 29. 12. 2020. godine za nabavku, isporuku i instalaciju  robe – opreme za RTV Podgorica u iznosu od 299.452 eura. Ugovor je potpisan nakon sprovedenog tenderskog postupka, tj. prema tenderskoj dokumentaciji od 26. 08. 2020. godine, Odluke o izboru najpovoljnije ponude od 17.12. 2020. godine i prema ponudi dobavljača od 12. 10. 2020. godine”, kazali su nam iz PG Biroa.

Navode i da su Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorice za 2020. godinu za RTV Podgorica planirano 467.000 eura, a realizovano 422.950 eura.

,,Odlukom o budžetu Glavnog grada Podgorica za 2021. godinu RTV Podgorica planirana su sljedeća sredstva: transferi za javnu funkciju 825.000 eura, oprema za RTV Podgorica 275.00 eura i adaptacija prostora 35.000 eura”, navode iz Glavnog grada. Ukupno – 1,1 milion eura.

Tačno onoliko koliko je prethodna DPS podgorička garnitura, na čelu sa Mugošom, tvrdila da je ranije uložila u televiziju: ,,u opremanje prostorija i kupovinu dijela tehnike potrošen 1,1 milion eura’’. Na pitanje Monitora: ,,Da li su neka sredstva, tehnika, prostor i sl. naslijeđeni iz prethodnog perioda”, iz Glavnog grada su nam odgovorili: ,,Prostor RTV Podgorica je naslijeđen, odosno predstavlja vlaništvo Glavnog grada iz prethodnog perioda, a bio je namijenjen za gradsku televiziju.  S obzirom na činjenicu da navedeni postor nije bio tehnički opremljen, RTV Podgorica je raspisala dva javna poziva za nabavku adekvatne opreme za rad”.

Kada se sve sabere, uz uloženih 1,1 milion prije deset godina, isti iznos će biti izdvojen od našeg novca i ove godine, plus 422.000 od prošle. Ukupno preko 2,5 miliona eura. Skupo, a još nije proradilo. Za sada je u funkciji gradski radio koji ima četiri zaposlena (dva audio realizatora i dva novinara-urednika).

Krajem jula prošle godine Skupština Glavnog grada imenovala je Savjet RTV Podgorica. Na njegovom čelu je istoričar Živko Andrijašević. On nema iskustva sa TV ali je bio član Odbora direktora zbog dugova ugašenog Montenegro Airlinesa. Potpredsjednica Savjeta je Dragana Tripković. Ona već ima iskustva u TV, bila je članica Savjeta RTCG i jedna je od onih koji su 2016. glasali za smjenu Vojvodića, tadašnjeg direktora RTCG-a a sadašnjeg direktora RTV PG.

Članovi savjeta su Božidar Jaredić, Amer Ramusović i Husein Ceno Tuzović. Tokom prošle godine ispred NVO sektora za člana Savjeta bio je na finalnoj listi i bivši ministar kulture Branislav Mićunović. Povukao se kada je Građanska alijansa protestovala zbog netransparentnog rada Savjeta.

Ne treba zaboraviti da su za sljedeću godinu planirani izbori u Podgorici. Tako da je DPS-u televizija neophodna.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

HORIZONTI

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Početkom ovog mjeseca  SDT je  po naredbi Glavnog specijalnog tužioca  Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokazima iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi

 

 

Još u oktobru prošle godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je najavilo da će u idućih par godina preispitati ranije (neslavno) okončane predmete ratnih zločina na crnogorskoj teritoriji. Prije toga je usvojena Strategija za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. sa Akcionim planom od dvije godine koju je inicirao Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković prije ravno godinu dana. SDT je inicirao promjenu Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) kako bi se mogli koristiti dokazi prikupljeni od međunarodnog suda u Hagu u slučajevima ratnih zločina u Crnoj Gori – što je Skupština i usvojila.

Početkom ovog mjeseca je i zvanično objavljeno da je SDT, po naredbi Glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića ponovo formirao krivične predmete u slučaju ratnih zločina u logoru Morinj, Bukovici, Kaluđerskom lazu i deportacijama bosanskih izbjeglica. Novović je naredio i analizu postojećih dokumenata i informacija koje se mogu uporediti sa novim dokaza iz Rezidualnog mehanizma u Hagu. Za nove predmete su formirani i specijalni istražni timovi u skladu sa Zakonom, navodi SDT.

Za ratne zločine počinjene tokom ratova 90-tih, Crna Gora je pravosnažno osudila svega 11 osoba, manje od trećine optuženih. To je bilans od 26 godina od kada se počelo sa procesuiranjem ovih teških krivičnih djela. Procesi za tri ključna zločina koji su se desili na našoj teritoriji, Deportacije, Bukovica i Kaluđerski laz doživjeli su fijasko. Svi optuženi pravosnažno su oslobođeni i po zakonu im se ne može ponovo suditi za isti zločin. Niko od tužilačke postave nije snosio posljedice za loš rad. Naprotiv, neki od njih su napredovali u službi.

Od petorice osuđenih u slučaju Klapuh, samo jedan je poslat u zatvor. U predmetu Morinj pravosnažno su osuđene samo četiri osobe najnižeg ranga – stražari i kuvar. Mučenja u vojnoj bazi u Kumboru nisu ni taknuta. Crnogorsko tužilaštvo se nije bavilo komandnom odgovornošću niti ko je otvarao vrata običnom građanstvu da dolazi u logore i po svom nahođenju tuče “ustaše” kako su označavani svi zarobljeni Hrvati, civili i vojnici.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od 64 nova projekta u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, samo njih 11 je prošlo zakonsku proceduru i spada u red „zrelih“ projekata spremnih za realizaciju. Većina ostalih noviteta  (28 projekata) tu su se našli na insistiranje Vlade, kao projekti „od izuzetnog značaja za državu“. Iskustvo uči da mogu proći godine dok oni ne budu konačno spremni. Ali, birači vole te priče

 

 

U nedavno usvojenom budžetu za 2025. godinu za kapitalne investicije namijenjeno je 280 miliona eura. Što bi rekli, prosječno. Tim bi novcem trebalo finansirati ovogodišnje radove na realizaciji 342 projekta ukupne vrijednosti 3,67 milijardi (3.667.000.000 eura).

„Kapitalne investicije su na rekordnom nivou i volio bih da vidim da li građani jedva čekaju da vide sve te projekte”, pohvalio se premijer Milojko Spajić na dan usvajanja budžeta. Podsjetivši, prethodno, kako je program Evropa sad 2 već doveo do obećanog povećanja plata i penzija. Činjenicu da je mnogo onih koji nijesu dobili obećano, pošto su zarade i penzije porasle u iznosu/procentu manjem od onoga koji je najavljivan sa predizbornih bilborda Pokreta Evropa sad, premijer nije komentarisao. Iako bi to iskustvo moglo biti korisno za one koji, slijedeći Spajićeva uputstva, s nestrpljenjem čekaju da vide obećane kapitalne investicije.

Uglavnom, među 342 projekta koja su se našla u ovogodišnjem kapitalnom budžetu, skoro 280 su ranije započeti – stvarno ili formalno – dok su 64 projekta, procijenjene vrijednosti od 805 miliona, prvi put u budžetu. Taj podatak nas dovodi do prve zanimljivosti  ovogodišnjeg kapitalnog budžeta.

Od pomenuta 64 projekta samo njih 11 u budžet je ušlo sa prošlogodišnje Liste prioritetnih projekata. Tu Listu  zrelih projekata sastavila je Vladina Komisija za ocjenjivanje kapitalnih projekata, u skladu sa zakonskom procedurom a na osnovu priložene dokumentacije. I na njoj su se našli samo projekti potpuno spremni za realizaciju. Kod kojih je urađen glavni projekat i riješeno pitanje eksproprijacije, ukoliko za njom postoji potreba.

Uz njih, u kapitalnom budžetu  našlo se i 28 projekata „od izuzetnog značaja za državu“. Ali, ipak, sa nepotpunom dokumentacijom. Nekoga zato može začuditi što, ako su toliko važni, ti projekti nijesu adekvatno pripremljeni za realizaciju, u skladu sa važećim propisima. Nego im Vlada fata vezu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis

 

 

Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.

Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.

U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.

„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.

Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.

Malo je vjerovatno da je u  slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo