Povežite se sa nama

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Oglasili su se i Zoran Brđanin, v.d. direktora Uprave policije, i Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade zadužen za koordinaciju bezbjednosnih službi. Obojica su saopštili da rukovodeći policijski kadar neće postavljati ulica, ali i najavili istovremeno da će ﮼preispitati” izbor Đurđevića. Dopustivši ipak ulici da utiče na odabir rukovodećeg policijskog kadra. Jer su oni prije imenovanja i prije bilo kakvih reakcija, morali ﮼preispitati” biografiju čovjeka kojeg namjeravaju da postave za  rukovodioca CB Pljevlja. Ni Abazović ni Brđanin nijesu kazali ni riječ o prethodnom angažmanu Đurđevića. Kao da ga i oni prvi put vide i čuju za njega.

Abazović je saopštio da je  nedopustivo da „neko zbog svog nacionalnog, političkog ili vjerskog opredjeljenja biva neprihvatljiv za određenu grupu ljudi”.

Riječi političkih lidera o multikulturi i toleranciji, ni onih prethodne vlasti, ali ni ovdašnje, očito ne pomažu. A djela govore.

Nakon avgustovskih izbora i smjene trodecenijske vladavine Demokratske partije socijalista, izvršene su brojne smjene, kako na državnom nivou tako i u opštinama u kojima je DPS izgubio vlast. Zajednički imenitelj, bez obzira na priče o ﮼pomirenju” i toleranciji, je to da predstavnika manjina gotovo da nema na funkcijama. Preciznije: od 205 imenovanih funkcionera samo sedam su pripadnici manjinskih naroda i to na nižim radnim mjestima. Nema ih među državnim sekretarima, direktorima direktorata, niti pomoćnicima ministra. Posebno zanimljivo, nema ih na rukovodećim mjestima ni u Ministarstvu za evropske integracije.

U Vladi, opštepoznato, među ministrima, izuzev potpredsjednika Abazovića, nema predstavnika manjinskih naroda, što je novoj vlasti uzaludno prigovarao civilni sektor.

Smjene i postavljenja po dubini, nastavljena su u istom smjeru. Bez predstavnika manjina. Za ilustraciju stanja duhova. Na posljednjoj sjednici Vlade razriješena su tri člana upravnog odbora Fonda PIO  od kojih je jedan bio pripadnik manjinskog naroda. Postavljeni su novi – svi iz takozvane pravoslavne većine. U pojedinim ministarstvima, poput Ministarstva kulture, prvi  zapošljeni po ugovoru o djelu, kome angažman nije produžen nakon dolaska ministarke Vesne Bratić na čelo je bio je Nedžad Popara. U ministarstvu prosvjete,  nauke, kulture  i sporta nema ni jednog Bošnaka ni  Albanca,  čak ni među novim vladinim ekspertima za reviziju.

Ministarka Bratić, istovremeno, više puta bila je u fokusu javnosti zbog nacionalističkih izjava. Nova vlast nije zbog protesta dijela javnosti da je nedopustivo da nakon takvih izjava vodi ministartsvo kulture, najavljivala  nikakva ,,preispitivanja” njenog angažmana.

Isti je slučaj sa predsjednikom Odbora za ljudska prava Jovanom Vučurovićem. Nakon reakcije civilnog sektora da je nedopustivo da on pokriva to mjesto, imajući u vidu izjave u kojima negira genocid u Srebrenici, nikom ništa. Nikakvog preispitivanja. Konačno, nakon što je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić tražio dodatne dokaze da bi priznao genocid u Srebrenici i uzeo mjeru Haškom tibanalu, premijer Zdravko Krivokapić, poslije pritiska dijela domaće i međunarodne javnosti, inicirao je njegovu smjenu. No, izuzev URE, nije našao partnere u parlamentarnoj većini da podrže tu inciijativu. Naprotiv.

U Pljevljima su po dolasku nove vlasti takođe obavljene smjene. I direktor bolnice i Doma zdravlja u tom gradu su sada pripadnici većinskog naroda.

Šovinističke poruke, grafiti i poruke u Pljevljima ne dešavaju se prvi put. Nakon avgustovske pobjede, početkom septembra u tom gradu kamenovane su prostorije Islamske zajednice i ispisane uvredljive poruke Bošnjacima i prijetnje ﮼novom Srebrenicom”.

Tokom slavlja izborne pobjede opozicije, u Pljevljima su napadnuta dva pripadnika bošnjačke nacionalnosti. Bilo je i nekoliko prijava vrijeđanja na nacionalnoj osnovi, za koje tužilaštvo nije našlo osnov za krivično djelo. Nikad nije razjašnjeno čiji je to bio rukopis:  stare vlasti ili oslobodilaca.

Ni Demokratska partija socijalista, koja ovih dana osuđuje šovinističke poruke u Pljevljima i optužuje one koji su ih smijenili za nacionalizam, nema se čime pohvaliti.

Od 1945. godine u tom gradu, koliko se zna, na čelu Centra bezbjednosti nije bio Bošnjak/Musliman. U avgustu 1992. godine, u Pljevljima, u Bukovici, obavljeno je etničko čišćenje, rušenje kuća i džamija, ubistva ljudi. Nikada nije ispitano ko je bio politički zaštitnik lokalnih nasilnika, a vjeruje se da bi ta istraga vodila ravno do prethodne vlasti. Optuženi za zločine u Bukovici, ﮼zbog nedostatka dokaza” oslobođeni su uz obrazloženje da su samo vršili službene radnje u okviru zakonskih ovlašćenja.

U dvije presude Crna Gora je ipak praktično priznala terorizam i isplatila materijalnu štetu bez kažnjavanja krivaca.

U ljeto 1992. godine u vazduh je odletjelo oko 30 muslimanskih radnji, bombe su osvitale u dvorištima, uniformisane i naoružane osobe su „paradirale“ gradom u kojem su na svakom uglu odjekivale četničke pjesme. Sve je kulminiralo u avgustu, kada su nakon smjene više policajaca, vođa paravojnih formacija Milika Čeko Dačević i Duško Kornjača okupirali grad. Potom se desila Bukovica.

Skoro tri decenije kasnije, Pljevlja i dalje opominju. Da ovim putem idemo ravno do dna.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

RAZLAZ MILATOVIĆA I SPAJIĆA: Novo miješanje karata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik države poručuje da ćemo o njegovim budućim političkim potezima biti na vrijeme obaviješteni. Sada je, kaže,  posvećen samo državnoj funkciji. Premijer se ne oglašava. Valjda sprema program održivih reformi. Ostali  preračunavaju šta im raskol u PES-u može donijeti a šta odnijeti

 

 

Za nama je vikend koji je protresao crnogorsku političku scenu. Sa tendencijom, smatraju mnogi, da je iz temelja preobrati. U kom pravcu – neizvjesno je.

Prvo je, u subotu poslije podne, stigla vijest da Predsjednik države Jakov Milatović napušta pokret Evropa sad (PES). “Dosadašnji način rada je suprotan obećanom i vrijednostima koje sam imao na umu prilikom stvaranja pokreta. Iz tog razloga dajem ostavku na sve funkcije u pokretu”, objavio je Milatović, inače osnivač i potpredsjednik PES-a, na društvenoj mreži X. Uz to je podsjetio da su, osnivajući PES, građanima obećali transparentnost u radu, racionalan i argumentovan dijalog, te kompentenciju i lični integritet kao odlučujući faktor pri zapošljavanju i napredovanju. Da bude jasnije šta zamjera doskorašnjim partijskim kolegama.

U danima koji su prethodili Milatovićevoj objavi svjedočili smo obraćanju Igora Dodika (sin predsjednika RS i funkcioner tatine partije) u kojoj on Milojka Spajića podsjeća na navodni vlastiti doprinos podizanju PES-ove partijske infrastrukture u Crnoj Gori. Iz PES-a su to prećutali.

Potom su Spajić i Milatović, kao premijer i predsjednik države, “konstruktivno” razgovarali o popuni upražnjenih ambasadorskih mjesta. “Izbor ambasadora mora biti kvalitetan i profesionalan proces, a cilj je Vlade i predsjednika države da personalna rješenja budu ona koja će kvalitetno zastupati interese Crne Gore u drugim zemljama”, navedeno je u zajedničkom saopštenju. Međutim, nezvanične informacije o tome kako su partije vladajuće koalicije međusobno podijelile zone uticaja u upražnjenoj diplomatskoj mreži ne ulivaju povjerenje u taj proces. Dok se Predsjedniku, kažu neki, učinilo kako je neopravdano ostao bez mogućnosti da ponudi neka svoja rješenja.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DODIK POSLIJE PUTINA OBIŠAO MANDIĆA: Open srpski svet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predsjednik parlamenta CG ugostio je predsjednika RS koji se prije nedjelju  vratio sa poklonjenja PutinuDodik je u Moskvi ponovio  punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu.  Putinu poželio “sve pobjede koje može da ostvari i rekao : “ Sve Putinove pobjede i pobjede Rusije su i naše pobjede”. Obišao je i  Putinovog vazala  Lukašenka.   Umjesto zastave BiH, čiji je RS sastavni dio, Mandić je  postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta. Uslijedila je  nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu

 

 

Nedavna, tobože državna, posjeta Milorada Dodika, predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), Crnoj Gori ozbiljno dovodi u pitanje javno deklarisane političke motive i ciljeve njegovog domaćina – predsjednika Skupštine Andrije Mandića. Bilo bi razumljivo da je Mandić primio predsjednika Skupštine RS ili Parlamentarne Skupštine BiH. Umjesto njih dolazi Dodik koji se samo prije nedjelju dana vratio sa poklonjenja diktatoru Vladimiru Putinu u Moskvi. Dodik je u izjavama ruskom RT-u i domaćim medijima, po ko zna koji put, dao punu podršku ruskoj agresiji na Ukrajinu rekavši da je Putinu “poželio sve pobjede koje može da ostvari i rekao da su sve Putinove pobjede i pobjede Rusije i naše pobjede”.

Dodik se osvrnuo i na  posjetu 19. januara Putinovom vazalu i diktatoru Aleksandru Lukašenku rekavši da je uspio “dogovoriti razne aranžmane bitne za RS”. Bjelorusija je, po Dodiku, “razvijena zemlja i nije omotana bodljikovom žicom kako to neki pokušavaju da predstave”. Ona je prijatelj RS-a. Takođe je rekao da vjeruje da će jednog dana doći do ujedinjenja srpskog naroda sa dvije strane Drine kao što je došlo do ujedinjenja dvije Njemačke. On već duže vrijeme ne krije da mu je rasturanje BiH, kako kaže mirnim sredstvima, jedan od glavnih političkih prioriteta.

Dodik, kao takav – ratnohuškački nacionalista i sa oreolom sponzora organizovanog kriminala i korupcije, u Crnoj Gori nije dočekan sa državničkim počastima niti su ga primili njegov kolega Jakov Milatović ni premijer Milojko SpajićVijestima je nezvanično saopšteno iz Vlade i Predsjedništva da Dodik nije ni tražio sastanak – vjerovatno znajući kakav bi odgovor bio. Kod Mandića je dobrodošao i učinio mu “veliku čast”. Iako je crnogorski predsjednik parlamenta kasnije izjavio da Crna Gora poštuje BiH kao državu, on je umjesto zastave Bosne i Hercegovine, čiji je RS sastavni dio, postavio samo zastavu Dodikovog (po mnogima de facto privatnog) entiteta zbog čega je uslijedila i nota Ministarstva vanjskih poslova BiH našem ministarstvu.

Dodik je Mandiću izrazio i brigu “da srpska nacionalna zajednica u Crnoj Gori bude adekvatno zastupljena” ali i da je tu da podrži stabilnost i razvoj Crne Gore kao i njeno EU članstvo. Koncept srpskog sveta je za Dodika “fenomenalna ideja” i ranije je govorio da je prirodno i da Crna Gora bio dio tog projekta.  Na kraju, Mandiću je predat, suprotno protokolima i rangu sagovornika, i Prijedlog sporazuma o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa između RS i CG koji je Mandić na sebe preuzeo da proslijedi predsjedniku i premijeru.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DRŽAVA I MONTENEGRO PETROL: Hoće li građani opet platiti krađu šljunka

Objavljeno prije

na

Objavio:

Montenergo Petrol pred Privrednim sudom od države traži da mu plati četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka

 

U Privrednom sudu u Podgorici, kod sutkinje Nine Jovović, protekle sedmice, održano je pripremno ročište po tužbi Montenegro Petrola protiv države.

Navedena firma traži od države odštetu od četiri miliona eura. Predstojeće suđenje ima veliki značaj jer će biti jedan od sudskih epiloga višedecenijeske krađe šljunka iz crnogorskih rijeka.

Montenegro Petrol tuži državu jer su uz veliku medijsku pažnju i uz prisustvo najviših državnih zvaničnika 13. februara prošle godine  srušeni njegovi nelegalni objekti za proizvodnju šljunka. Taj događaj tadašnji premijer Dritan Abazović ocijenio je kao početak borbe protiv građevinske mafije i najavio da je  država konačno riješila da stane na put višedecenijskoj krađi šljunka.

Prije samog rušenja, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je 7. februara 2023. predložilo Vladi da donese zaključak o proglašenju ekološke katastrofe u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

U predlogu se navodi da je ovo Ministarstvo i Agencija za zaštitu životne sredine analiziralo negativan uticaj postojećih objekata, postrojenja koja negativno utiču na životnu sredinu i vodostaj rijeka na način što iste u fazi rada kao i u mirovanju emituju i ispuštaju štetne materije čime direktno ugoržavaju vodovizvorište. Zatražilo se hitno rušenje objekata.

Vlada je 9. februara 2023. razmotrila Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna sa elementima ekološke katastrofe. Usvojila je Vlada tada Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena uz obale ove dvije rrijeke.

Zaduženo je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i Agencija za zaštitu životne sredine da hitno uklone i sruše objekte u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojas uz rijeke Morača i Cijevna.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo