Povežite se sa nama

Izdvojeno

PLJEVALJSKE OPOMENE: Ravno do dna

Objavljeno prije

na

Pljevlja već tri decenije uzalud opominju. Desila se Bukovica, pa  brojni izlivi mržnje u decenijama koje su uslijedile. I niko nije kažnjen. Danas se u tom gradu uz šovinistička skandiranja traži smjena tek postavljenog načelnika policije, prvog islamske vjeroispovijesti nakon skoro šest decenija. I vlast ćuti

 

Opet protesti, opet izlivi mržnje, opet Pljevlja. Nakon što je, javnosti do ove sedmice nepoznat, za načelnika policije u Pljevljima izabran Haris Đurđević, ispred tamošnjeg Centra bezbijednosti organizovani su protesti.  Okupljanja su uslijedilla nakon javne reakcije jednog od lidera Demokratskog fronta Nebojše Medojevića, koji je  Đurđevića na svom Fejsbuk profilu okarakterisao kao ﮼najodanijeg vojnika Veselina Veljovića, ostrašćenog srbofoba i progonitelja učesnika litija i mrzitelja svega pravoslavnog”.  Okupljeni su skandirali – ﮼Ustala je Sparta srpska, neće ovo biti Turska”.

Nakon protesta reagovao je reis islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić: ﮼Ako nemamo pravo na neke funkcije, poželjno bi bilo da nam se odgovori – da li imamo pravo na vazduh? Pitam se, gdje je država, NVO sektor, mediji, strane diplomate? Najverovatnije će biti da je ovo Ramazanska čestitka”.

Nakon stidljive reakcije institucija, prvo ombudsmana koji je osudio šovinističke poruke u Pljevljima, te istrage tužilaštva, lideri Demokratskog fronta, a i drugih partija iz nove vlasti, osudili su  šovinističke poruke na protestima u Pljevljima, ali nastavili da insistiraju da je imenovanje Đurđevića sporno jer je navodno bio kadar DPS-a. Traže i da se ispitaju anonimne otužbe da je Đurđević navodno na nekom od kolegijuma u policiji ustvrdio da bi se on sa litijašima obračunao po kratkom postupku.

Đurđević da se zna, nema mrlja u karijeri. Tokom 2017. godine izabran je za najboljeg policajca od strane svojih kolega. Radna biografija čista. Bez prijava za zlupotrebu ovlašćenja, ne tako rijetkih u redovima ovdašnjeg rukovodećeg policijskog kadra, bez afera, bez pominjanja u medijima.

Nakon što je dospio u fokus javnosti, Đurđević se ogasio u medijima. Saopštio je  da 15 godina obavlja radne zadatke i da nije tačno ono što mu spočitavaju prvaci opozicionih partija iz te opštine, odnosno dio njihovih kolega parlamentarne većine na državnom nivou.

﮼Čudno mi je da se nakon mog imenovanja, prvi put pominje moje ime u negativnom kontekstu vezano za održavanje litija. U to vrijeme ja sam radio kao rukovodilac Jedinice za subijanje opšteg i privrednog kriminaliteta, u čijem opisu posla je suzbijanje imovinskog kriminaliteta, krvnih i seksualnih delikata i drugih sličnih linija rada“, saopštio je Đurđević i dodao da nije neko ko je ﮼ograničen razmišljanjima o bilo čijoj nacionalnosti”.

Oglasili su se i Zoran Brđanin, v.d. direktora Uprave policije, i Dritan Abazović, potpredsjednik Vlade zadužen za koordinaciju bezbjednosnih službi. Obojica su saopštili da rukovodeći policijski kadar neće postavljati ulica, ali i najavili istovremeno da će ﮼preispitati” izbor Đurđevića. Dopustivši ipak ulici da utiče na odabir rukovodećeg policijskog kadra. Jer su oni prije imenovanja i prije bilo kakvih reakcija, morali ﮼preispitati” biografiju čovjeka kojeg namjeravaju da postave za  rukovodioca CB Pljevlja. Ni Abazović ni Brđanin nijesu kazali ni riječ o prethodnom angažmanu Đurđevića. Kao da ga i oni prvi put vide i čuju za njega.

Abazović je saopštio da je  nedopustivo da „neko zbog svog nacionalnog, političkog ili vjerskog opredjeljenja biva neprihvatljiv za određenu grupu ljudi”.

Riječi političkih lidera o multikulturi i toleranciji, ni onih prethodne vlasti, ali ni ovdašnje, očito ne pomažu. A djela govore.

Nakon avgustovskih izbora i smjene trodecenijske vladavine Demokratske partije socijalista, izvršene su brojne smjene, kako na državnom nivou tako i u opštinama u kojima je DPS izgubio vlast. Zajednički imenitelj, bez obzira na priče o ﮼pomirenju” i toleranciji, je to da predstavnika manjina gotovo da nema na funkcijama. Preciznije: od 205 imenovanih funkcionera samo sedam su pripadnici manjinskih naroda i to na nižim radnim mjestima. Nema ih među državnim sekretarima, direktorima direktorata, niti pomoćnicima ministra. Posebno zanimljivo, nema ih na rukovodećim mjestima ni u Ministarstvu za evropske integracije.

U Vladi, opštepoznato, među ministrima, izuzev potpredsjednika Abazovića, nema predstavnika manjinskih naroda, što je novoj vlasti uzaludno prigovarao civilni sektor.

Smjene i postavljenja po dubini, nastavljena su u istom smjeru. Bez predstavnika manjina. Za ilustraciju stanja duhova. Na posljednjoj sjednici Vlade razriješena su tri člana upravnog odbora Fonda PIO  od kojih je jedan bio pripadnik manjinskog naroda. Postavljeni su novi – svi iz takozvane pravoslavne većine. U pojedinim ministarstvima, poput Ministarstva kulture, prvi  zapošljeni po ugovoru o djelu, kome angažman nije produžen nakon dolaska ministarke Vesne Bratić na čelo je bio je Nedžad Popara. U ministarstvu prosvjete,  nauke, kulture  i sporta nema ni jednog Bošnaka ni  Albanca,  čak ni među novim vladinim ekspertima za reviziju.

Ministarka Bratić, istovremeno, više puta bila je u fokusu javnosti zbog nacionalističkih izjava. Nova vlast nije zbog protesta dijela javnosti da je nedopustivo da nakon takvih izjava vodi ministartsvo kulture, najavljivala  nikakva ,,preispitivanja” njenog angažmana.

Isti je slučaj sa predsjednikom Odbora za ljudska prava Jovanom Vučurovićem. Nakon reakcije civilnog sektora da je nedopustivo da on pokriva to mjesto, imajući u vidu izjave u kojima negira genocid u Srebrenici, nikom ništa. Nikakvog preispitivanja. Konačno, nakon što je ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić tražio dodatne dokaze da bi priznao genocid u Srebrenici i uzeo mjeru Haškom tibanalu, premijer Zdravko Krivokapić, poslije pritiska dijela domaće i međunarodne javnosti, inicirao je njegovu smjenu. No, izuzev URE, nije našao partnere u parlamentarnoj većini da podrže tu inciijativu. Naprotiv.

U Pljevljima su po dolasku nove vlasti takođe obavljene smjene. I direktor bolnice i Doma zdravlja u tom gradu su sada pripadnici većinskog naroda.

Šovinističke poruke, grafiti i poruke u Pljevljima ne dešavaju se prvi put. Nakon avgustovske pobjede, početkom septembra u tom gradu kamenovane su prostorije Islamske zajednice i ispisane uvredljive poruke Bošnjacima i prijetnje ﮼novom Srebrenicom”.

Tokom slavlja izborne pobjede opozicije, u Pljevljima su napadnuta dva pripadnika bošnjačke nacionalnosti. Bilo je i nekoliko prijava vrijeđanja na nacionalnoj osnovi, za koje tužilaštvo nije našlo osnov za krivično djelo. Nikad nije razjašnjeno čiji je to bio rukopis:  stare vlasti ili oslobodilaca.

Ni Demokratska partija socijalista, koja ovih dana osuđuje šovinističke poruke u Pljevljima i optužuje one koji su ih smijenili za nacionalizam, nema se čime pohvaliti.

Od 1945. godine u tom gradu, koliko se zna, na čelu Centra bezbjednosti nije bio Bošnjak/Musliman. U avgustu 1992. godine, u Pljevljima, u Bukovici, obavljeno je etničko čišćenje, rušenje kuća i džamija, ubistva ljudi. Nikada nije ispitano ko je bio politički zaštitnik lokalnih nasilnika, a vjeruje se da bi ta istraga vodila ravno do prethodne vlasti. Optuženi za zločine u Bukovici, ﮼zbog nedostatka dokaza” oslobođeni su uz obrazloženje da su samo vršili službene radnje u okviru zakonskih ovlašćenja.

U dvije presude Crna Gora je ipak praktično priznala terorizam i isplatila materijalnu štetu bez kažnjavanja krivaca.

U ljeto 1992. godine u vazduh je odletjelo oko 30 muslimanskih radnji, bombe su osvitale u dvorištima, uniformisane i naoružane osobe su „paradirale“ gradom u kojem su na svakom uglu odjekivale četničke pjesme. Sve je kulminiralo u avgustu, kada su nakon smjene više policajaca, vođa paravojnih formacija Milika Čeko Dačević i Duško Kornjača okupirali grad. Potom se desila Bukovica.

Skoro tri decenije kasnije, Pljevlja i dalje opominju. Da ovim putem idemo ravno do dna.

Milena PEROVIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo