Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PRIJEDLOG ZAKONA O ZARADAMA U JAVNOM SEKTORU: Verifikacija privilegija

Objavljeno prije

na

Recimo da imate 50.000 eura. Nema veze odkuda – ostavila tetka, bogati Rus otkupio đedovinu, stigla otpremnina iz neke paradržavne firme; kredit, zajam, pljačka, investicija belgijskog zubara ili državna naknada za neisplaćene zarade, nezakoniti pritvor i(li) policijsko nasilje…

Glavno pitanje je kako stečene novce investirati?

Nije to mala para. Uz racionalnu potrošnju može biti sasvim dovoljna da sina, tinejdžera, školujete za pilota. Ekonomske knjige reći će vam da je to jedna od dugoročnih investicija sa kojom ne možete da pogriješite. Obrazovanje se, kažu, isplati. Oprez. Nijedna ozbiljna ekonomska knjiga nije napisana nakon što je njen autor imao stvaran uvid u crnogorska ekonomska kretanja.

Moglo bi biti mnogo pametnije (profitabilnije) da stečeni novac uložite tako što ćete kupiti poslaničko mjesto u nekoj od ovdašnjih partija. Nije bitno da li je u pitanju stranka vladajućeg ili opozicionog bloka. Važne su pare.

Ostvari li se dugo pripremani naum vladajuće DPSDP koalicije, nakon što parlamentarna većina u decembru usvoji Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru – a isti bi se onda primjenjivao od 1. januara naredne godine – političar postaje jedno od najprofitabilnijih zanimanja u Crnoj Gori. Nevažno da li ste sadašnji ili bivši. Kao što je nevažno da li vaš angažman koristi ili odmaže onima koji su vas glasali. Važna je funkcija.

Milo Đukanović, Vujica Lazović, Radoje Žugić i društvo osmislili su kombinaciju koja političarima izabranima u parlament, Vladu, na rukovodeća mjesta nadzornih ili regulatornih agencija, savjetnicima i sekretarima moćnih… garantuje platu sa koeficijentom od 20 do 32, koliko će biti koeficijent za obračun plate predsjednika države.

Uzmimo za primjer prosječnog poslanika sa 25 godina radnog staža. Zamislimo da ste vi taj poslanik.

Investirali ste svojih 50 hiljada i kupili poslaničko mjesto. Za uzvrat dobijate zagarantovanu poslaničku zaradu od 1.638 eura (poslanički koeficijent 26 pomnožen sa 63 eura, koliko iznosi aktuelna vrijednost boda za obračun plata). Pomenutih 25 godina staža uvećava tu zaradu za nekih 20 odsto (0,5 odsto za prvih deset godina, 0,75 odsto za staž od 11 do 20 godine i jedan odsto za svaku godinu rada poslije dvadesete…). Što znači da vam je poslanička plata nekih 1.950-2.000 eura. Bez naknada za putne troškove, rad u odborima, odvojeni život, mobilni telefon, zimske gume (sve ovo plaćamo)… Sve u svemu, za četiri godine dobijete najmanje 78 hiljada eura. Mnogo bliži istini je iznos od 93,6 hiljada eura.

Na isti novac računaju i ministri. Predsjednici države, vlade i parlamenta zarade nekih 20 odsto više. Najljepše tek predstoji. Prema modelu koji je parlamentu predložila Vlada sigurna da će dobiti potrebnu podršku (crnogorski poslanici – čast izuzecima – nikada nijesu glasali protiv nečega što im donosi novac) ubuduće će predsjednici države, Vlade, Skupštine, takozvani nosioci pravosudnih funkcija, poslanici, ministri, njihovi šefovi kabineta, savjetnici predsjednika i potpredsjednika državnih tijela, sekretari, direktori i pomoćnici državnih uprava – sve u svemu nekih 800 (para)državnih funkcionara – primati zaradu iz državnog budžeta i dvije godine nakon prestanka javne funkcije. Odnosno tri, ako nakon treće godine stiču uslov za odlazak u penziju.

Ne pričamo više o zaradi od 78 hiljada eura. Govorimo o nekih 140 hiljada eura. Zagarantovanih. Bez naknada, varijabila i svega ostaloga što su ljudi kadri izmisliti da bi napunili vlastite džepove.

Ovo je, matematičari bi rekli ,,potreban i dovoljan uslov”, da shvatimo kako je predloženi zakon o zaradama u javnom sektoru napravljen zbog toga da – pred moguću smjenu vlasti – crnogorskim vlastodršcima obezbijedi dodatne privilegije i benefite. U kojima će uživati i nakon odlaska sa funkcije.

Da je drugačije, izvršna vlast ne bi dvije godine pripremala zakon o platama u javnom sektoru koji se – vjerovali ili ne – ne odnosi na zapošljene u obrazovanju, zdravstvu, predškolskim ustanovama i institucijama kulture… Pride, predlagač je u članu 41 predloženog Zakona (Izuzeci) naglasio da se Zakon ne odnosi na Centralnu banku i Elektroprivredu. Na drugoj strani, odnosi se na kompanije poput Plantaža čije privredne aktivnosti, za razliku od EPCG, nemaju bitnijeg značaja na građane. Ukoliko nam se baš pije, možemo piti i domaće crnogorsko ili makedonsko, špansko, italijansko, francusko, srpsko vino, dok struju i dalje dobijamo isključivo preko kompanija iz EPCG koja ima sistemski utemeljen monopol.

Uglavnom, ponuđeni zakon odnosi se samo na političare, činovnike koji ih opslužuju (u predsjedništvu, vladi, parlamentu i lokalnim samoupravama) i policajce, vojnike i pripadnike ANB-a koji ih štite. Sa nekim (ne)namjernim izuzecima. Vlada je, predlažući ovaj zakon zaboravila da među državne zvaničnike (platni rang A,B,C) svrsta i direktora Uprave policije. Da li je razlog tome spoznaja da je aktuelni direktor UP Slavko Stojanović više penzioner nego državni funkcioner?

,,Ovim zakonom smo uveli ujednačenost, pravednost, transparentnost i fiskalnu održivost. Ovaj zakon znači uvođenje reda u javnom sektoru i nastavak procesa fiskalne konsolidacije kada je u pitanju relativno velika pozicija u strukturi rashodne strane budžeta”, rekao je ministar finansija Radoje Žugić obrazlažući Vladin predlog. Istovremeno, iz Vlade nas ubjeđuju da će državni službenici na koje se ovaj zakon odnosi njegovom primjenom dobiti povišicu od nekih pet odsto dok, tvrde, dodatnih troškova u budžetu neće biti.

Da provjerimo ovu tvrdnju. Za početak pretpostavimo da će aktuelna vlast izgubiti sljedeće izbore. Logično je da će nakon toga doći do personalnih promjena u većini od pomenutih 800 državničkih fotelja čije zaposjedanje garantuje dvije godine primanja zarade gratis. Pošto su u pitanju zarade sa predviđenim koeficijentima od 12,5 do 32 (početna neto plata od 750 eura i više) može se pretpostaviti da će za njihovu isplatu u bruto iznosu trebati makar jedan, a možda i dva miliona eura mjesečno. Odnosno 25 do 50 miliona u naredne dvije godine.

Priča se ponavlja nakon svake smjene vladajuće garniture.

Da ne bude zabune – sada nam iz vlade ne govore kako u budžetu nema tog novca. A kada pomenete zakon koji majkama troje i više djece sa 15, odnosno 25 godina radnog staža omogućava dobijanje penzije vrijedne 350 eura mjesečno – izvršna vlast čupa kosu. Dali bi oni, ali nema. I neće biti.

Kao što nema ni za one sa dna budžetskog lanca ishrane. Namještenici, referenti, savjetnici, inspektori… Predloženi zakon ,,ukopava” u bijedi armiju državnih službenika čija plata može biti od 300 do 500 eura. Ne računajući mogućnost da im se zarada, milošću šefova, uveća do 45 odsto putem predviđenih dodataka i varijabila o kojima odlučuju Vlada i Ministarstvo finansija. Ako zasluže.

Tako ponuđeni zakon (član 17) predviđa da zaposlenom ,,za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima može biti određen u visini do 25 odsto osnovne zarade”. Kao što je propisano (član 21) da ,,varijabilni dio zarade – u zavisnosti od raspoloživih sredstava – pripada zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada”. Koji poslovi? Na kojim radnim mjestima? Prema kojim rezultatima rada? Sve to, prema slovu predloženog zakona, ,,utvrđuje Vlada, na predlog Ministarstva”.

A šta bi sa pilotom iz trećeg pasusa ovog teksta? Pa, eto, zaposlio se u Montenegroerlajnsu. Njegova plata utvrđuje se kolektivnim ugovorom ili drugim aktom uz saglasnost Vlade, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva. Tako piše u dvadeset i nekon članu predloženog zakona.

Ali, prethodno, u članu 10 stoji kako su ,,Pravna lica koja su u prethodnoj godini ostvarila gubitak u poslovanju dužna da smanje zarade na iznos minimalne zarade u Crnoj Gori, do postizanja pozitivnih rezultata koji će biti potvrđeni od strane nezavisnog revizora”.

To bi značilo da bi naš pilot s početka teksta putnike vozio za platu od 193 eura mjesečno. Za isti novac, u Plantažama, svoje znanje bi dokazivali vrhunski tehnolozi. Dok bi čistačice u CBCG i EPCG primale platu od četiri, pet ili šest stotina eura. Sve po zaslugama. I po zakonu.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

TXT: U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BUDVA UOČI GODIŠNJICE IZBORA BEZ KOALICIONOG DOGOVORA: Carević samo Demokratama nudi savez

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nije baš jasno zašto je Marko – Bato Carević izašao sa ovakvom ponudom iako je znao da ona neće biti prihvaćena. U ranijim izjavama prvi čovjek budvanskih Demokrata, Mijomir Pejović kazao je, kako među potpisnicima koalicionog sporazuma o formiranju vlasti moraju da se nađu svi oni koji čine vladajuću većinu na državnom nivou. Uključujući i GP URA koja do sada nije učestvovala u pregovorima

 

Uskoro se navršava godina od izborne pobjede Demokratskog fronta i Demokratske Crne Gore na lokalnim izborima u Budvi, ali taj jubilej, po svemu sudeći, neće biti obilježen sklapanjem postizbornog koaliconog sporazuma o formiranju vlasti u najvećoj turističkoj opštini. Tokom proteklog desetomjesečnog perioda vlast u Budvi funkcionisala je, sa neznatnim izmjenama, na podjeli resora između DF-a i Demokrata ustanovljenoj na osnovu rezultata  prethodnih lokalnih izbora održanih 2016. godine. Kako se odnos snaga na avgustovskim izborima promijenio u korist stranaka koje čine Demokratski front, one očekuju i novu raspodjelu i veći udio u vlasti u opštini Budva.

Nakon izbora izostao je ozbiljan  dijalog među strankama kojima su Budvani iskazali povjerenje. Zamijenjen je međusobnim optužbama i žestokim kritikama čak i u okviru izbornih koalicija. Postkoalicioni dogovor nije postignut, ali je u međuvremenu došlo do preraspodjele mandata među strankama.

Lider lokalnog DF-a i predsjednik  Opštine Budva Marko – Bato Carević  nedavno je sa pobjedničke liste DF-a koja je osvojila 14 odborničkih mandata, isključio dvije partije, SNP i Pravu Crnu Goru. U odmazdi prema dojučerašnjim partnerima koji nisu glasali za njegov godišnji izvještaj, odlučio je i da im oduzme i sve funkcije koje su njihovi kadrovi zauzeli. Time se budvanski DF sveo  na 11 odborničkih mjesta. Desetak dana kasnije Carević ponovo intrigira političku scenu u Budvi miroljubivom ponudom Demokratama, o podjeli vlasti na novim osnovama.

Predsjednik Carević poslao je mejl Demokratskoj CG sa predlogom sporazuma o postizbornoj koalicionoj saradnji, konstituisanju, organizaciji i vršenju vlasti u Opštini. Ponuda se odnosi na zajedničko formiranje gradske uprave u punom trajanju mandata, do 2024. godine. Nova koalicija imala bi ukupno 17 mandata, odnosno tijesnu većinu od 33 odbornička mjesta u SO Budva.

Sporazum predviđa da se budvanska vlast uspostavi na sljedećim osnovama- Demokratski front sa 11 mandata ostvario bi učešće u vlasti sa 64,7 odsto a Demokratama sa 6 odbornika preostaje 35,3 odsto. Kolač vlasti u Budvi bio bi precizno podijeljen na dvije političke opcije.

„Potpisnici sporazuma konstatuju da se vlast konstituiše uz postojanje potpunog legitimmiteta i legaliteta koje su članice koalicije ostvarile na istorijskim izborima održanim 30. avgusta 2020. za šta postoji nesporno utvrđena volja većine građana Budve. Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na osnovu temeljnih načela demokratije, Ustava CG, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o lokalnoj samoupravi, Statuta Opštine Budva…. uz poštovanje principa izborne volje građana i proporcionalno broju osvojenih glasova odborničkih mandata“, navodi se u predlogu sporazuma.

Predlog za formiranje vlasti potpisale su tri partije članice DF-a,  Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Pokret za promjene. Njime je jasno stavljeno do znanja da se ne odnosi na isključene SNP i Pravu CG.

„Vlast u Opštini Budva uspostavlja se na period punog trajanja mandata, odnosno na period od četiri godine od dana posljednjih izbora za izbor odbornika u SO Budva. Potpisnici sporazuma ostaju otvoreni za participaciju drugih političkih subjekata u vlasti koji dijele iste ili slične stavove i principe političkog djelovanja bez ucjena u bilo kom segmentu i pravcu djelovanja. Potpisnici sporazuma se obavezuju da u skupštinskom radu koordiniraju rad klubova odbornika radi postizanja što većeg stepena saglasnosti po svim pitanjima koje spadaju u djelokrug rada Skupštine opštine Budva kao i izvršne vlasti. Obavezuju se da poštuju princip jedinstvenog djelovanja i glasanja u SO Budva za odluke koje  je zakonom i Statutom Opštine predviđeno da se odlučuje većinom glasova od ukupnog broja odbornika“, navedeno je u tekstu.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u ptampanom izdanju Monitora od 23. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo