DRUŠTVO
PRIJEDLOG ZAKONA O ZARADAMA U JAVNOM SEKTORU: Verifikacija privilegija

Recimo da imate 50.000 eura. Nema veze odkuda – ostavila tetka, bogati Rus otkupio đedovinu, stigla otpremnina iz neke paradržavne firme; kredit, zajam, pljačka, investicija belgijskog zubara ili državna naknada za neisplaćene zarade, nezakoniti pritvor i(li) policijsko nasilje…
Glavno pitanje je kako stečene novce investirati?
Nije to mala para. Uz racionalnu potrošnju može biti sasvim dovoljna da sina, tinejdžera, školujete za pilota. Ekonomske knjige reći će vam da je to jedna od dugoročnih investicija sa kojom ne možete da pogriješite. Obrazovanje se, kažu, isplati. Oprez. Nijedna ozbiljna ekonomska knjiga nije napisana nakon što je njen autor imao stvaran uvid u crnogorska ekonomska kretanja.
Moglo bi biti mnogo pametnije (profitabilnije) da stečeni novac uložite tako što ćete kupiti poslaničko mjesto u nekoj od ovdašnjih partija. Nije bitno da li je u pitanju stranka vladajućeg ili opozicionog bloka. Važne su pare.
Ostvari li se dugo pripremani naum vladajuće DPSDP koalicije, nakon što parlamentarna većina u decembru usvoji Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru – a isti bi se onda primjenjivao od 1. januara naredne godine – političar postaje jedno od najprofitabilnijih zanimanja u Crnoj Gori. Nevažno da li ste sadašnji ili bivši. Kao što je nevažno da li vaš angažman koristi ili odmaže onima koji su vas glasali. Važna je funkcija.
Milo Đukanović, Vujica Lazović, Radoje Žugić i društvo osmislili su kombinaciju koja političarima izabranima u parlament, Vladu, na rukovodeća mjesta nadzornih ili regulatornih agencija, savjetnicima i sekretarima moćnih… garantuje platu sa koeficijentom od 20 do 32, koliko će biti koeficijent za obračun plate predsjednika države.
Uzmimo za primjer prosječnog poslanika sa 25 godina radnog staža. Zamislimo da ste vi taj poslanik.
Investirali ste svojih 50 hiljada i kupili poslaničko mjesto. Za uzvrat dobijate zagarantovanu poslaničku zaradu od 1.638 eura (poslanički koeficijent 26 pomnožen sa 63 eura, koliko iznosi aktuelna vrijednost boda za obračun plata). Pomenutih 25 godina staža uvećava tu zaradu za nekih 20 odsto (0,5 odsto za prvih deset godina, 0,75 odsto za staž od 11 do 20 godine i jedan odsto za svaku godinu rada poslije dvadesete…). Što znači da vam je poslanička plata nekih 1.950-2.000 eura. Bez naknada za putne troškove, rad u odborima, odvojeni život, mobilni telefon, zimske gume (sve ovo plaćamo)… Sve u svemu, za četiri godine dobijete najmanje 78 hiljada eura. Mnogo bliži istini je iznos od 93,6 hiljada eura.
Na isti novac računaju i ministri. Predsjednici države, vlade i parlamenta zarade nekih 20 odsto više. Najljepše tek predstoji. Prema modelu koji je parlamentu predložila Vlada sigurna da će dobiti potrebnu podršku (crnogorski poslanici – čast izuzecima – nikada nijesu glasali protiv nečega što im donosi novac) ubuduće će predsjednici države, Vlade, Skupštine, takozvani nosioci pravosudnih funkcija, poslanici, ministri, njihovi šefovi kabineta, savjetnici predsjednika i potpredsjednika državnih tijela, sekretari, direktori i pomoćnici državnih uprava – sve u svemu nekih 800 (para)državnih funkcionara – primati zaradu iz državnog budžeta i dvije godine nakon prestanka javne funkcije. Odnosno tri, ako nakon treće godine stiču uslov za odlazak u penziju.
Ne pričamo više o zaradi od 78 hiljada eura. Govorimo o nekih 140 hiljada eura. Zagarantovanih. Bez naknada, varijabila i svega ostaloga što su ljudi kadri izmisliti da bi napunili vlastite džepove.
Ovo je, matematičari bi rekli ,,potreban i dovoljan uslov”, da shvatimo kako je predloženi zakon o zaradama u javnom sektoru napravljen zbog toga da – pred moguću smjenu vlasti – crnogorskim vlastodršcima obezbijedi dodatne privilegije i benefite. U kojima će uživati i nakon odlaska sa funkcije.
Da je drugačije, izvršna vlast ne bi dvije godine pripremala zakon o platama u javnom sektoru koji se – vjerovali ili ne – ne odnosi na zapošljene u obrazovanju, zdravstvu, predškolskim ustanovama i institucijama kulture… Pride, predlagač je u članu 41 predloženog Zakona (Izuzeci) naglasio da se Zakon ne odnosi na Centralnu banku i Elektroprivredu. Na drugoj strani, odnosi se na kompanije poput Plantaža čije privredne aktivnosti, za razliku od EPCG, nemaju bitnijeg značaja na građane. Ukoliko nam se baš pije, možemo piti i domaće crnogorsko ili makedonsko, špansko, italijansko, francusko, srpsko vino, dok struju i dalje dobijamo isključivo preko kompanija iz EPCG koja ima sistemski utemeljen monopol.
Uglavnom, ponuđeni zakon odnosi se samo na političare, činovnike koji ih opslužuju (u predsjedništvu, vladi, parlamentu i lokalnim samoupravama) i policajce, vojnike i pripadnike ANB-a koji ih štite. Sa nekim (ne)namjernim izuzecima. Vlada je, predlažući ovaj zakon zaboravila da među državne zvaničnike (platni rang A,B,C) svrsta i direktora Uprave policije. Da li je razlog tome spoznaja da je aktuelni direktor UP Slavko Stojanović više penzioner nego državni funkcioner?
,,Ovim zakonom smo uveli ujednačenost, pravednost, transparentnost i fiskalnu održivost. Ovaj zakon znači uvođenje reda u javnom sektoru i nastavak procesa fiskalne konsolidacije kada je u pitanju relativno velika pozicija u strukturi rashodne strane budžeta”, rekao je ministar finansija Radoje Žugić obrazlažući Vladin predlog. Istovremeno, iz Vlade nas ubjeđuju da će državni službenici na koje se ovaj zakon odnosi njegovom primjenom dobiti povišicu od nekih pet odsto dok, tvrde, dodatnih troškova u budžetu neće biti.
Da provjerimo ovu tvrdnju. Za početak pretpostavimo da će aktuelna vlast izgubiti sljedeće izbore. Logično je da će nakon toga doći do personalnih promjena u većini od pomenutih 800 državničkih fotelja čije zaposjedanje garantuje dvije godine primanja zarade gratis. Pošto su u pitanju zarade sa predviđenim koeficijentima od 12,5 do 32 (početna neto plata od 750 eura i više) može se pretpostaviti da će za njihovu isplatu u bruto iznosu trebati makar jedan, a možda i dva miliona eura mjesečno. Odnosno 25 do 50 miliona u naredne dvije godine.
Priča se ponavlja nakon svake smjene vladajuće garniture.
Da ne bude zabune – sada nam iz vlade ne govore kako u budžetu nema tog novca. A kada pomenete zakon koji majkama troje i više djece sa 15, odnosno 25 godina radnog staža omogućava dobijanje penzije vrijedne 350 eura mjesečno – izvršna vlast čupa kosu. Dali bi oni, ali nema. I neće biti.
Kao što nema ni za one sa dna budžetskog lanca ishrane. Namještenici, referenti, savjetnici, inspektori… Predloženi zakon ,,ukopava” u bijedi armiju državnih službenika čija plata može biti od 300 do 500 eura. Ne računajući mogućnost da im se zarada, milošću šefova, uveća do 45 odsto putem predviđenih dodataka i varijabila o kojima odlučuju Vlada i Ministarstvo finansija. Ako zasluže.
Tako ponuđeni zakon (član 17) predviđa da zaposlenom ,,za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima može biti određen u visini do 25 odsto osnovne zarade”. Kao što je propisano (član 21) da ,,varijabilni dio zarade – u zavisnosti od raspoloživih sredstava – pripada zaposlenom sa izuzetnim rezultatima i kvalitetom rada”. Koji poslovi? Na kojim radnim mjestima? Prema kojim rezultatima rada? Sve to, prema slovu predloženog zakona, ,,utvrđuje Vlada, na predlog Ministarstva”.
A šta bi sa pilotom iz trećeg pasusa ovog teksta? Pa, eto, zaposlio se u Montenegroerlajnsu. Njegova plata utvrđuje se kolektivnim ugovorom ili drugim aktom uz saglasnost Vlade, po prethodno pribavljenom mišljenju Ministarstva. Tako piše u dvadeset i nekon članu predloženog zakona.
Ali, prethodno, u članu 10 stoji kako su ,,Pravna lica koja su u prethodnoj godini ostvarila gubitak u poslovanju dužna da smanje zarade na iznos minimalne zarade u Crnoj Gori, do postizanja pozitivnih rezultata koji će biti potvrđeni od strane nezavisnog revizora”.
To bi značilo da bi naš pilot s početka teksta putnike vozio za platu od 193 eura mjesečno. Za isti novac, u Plantažama, svoje znanje bi dokazivali vrhunski tehnolozi. Dok bi čistačice u CBCG i EPCG primale platu od četiri, pet ili šest stotina eura. Sve po zaslugama. I po zakonu.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
DRUŠTVO
HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.
Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.
Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.
Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.
Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.
Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.
Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari
Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.
Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.
Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su 10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.
Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski – parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.
Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.
Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.
Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Trenutno je teško izračunati kolika je podrška Milojku Spajiću za formiranje vlade, i ima li je. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino pritisci na mandatara – sa svih strana
Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje. Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.
Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front, neće biti u vladi. Tada je najavio vladu koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio da “još nema punu potvrdu od svih”.
Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.
Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom. Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.
Spajić je dobio javne kritike od strane svog partijskog potpredsjednika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a. U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima. Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.
Upitan da li je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio, Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.
“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.
Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.
Ove sedmice, nakon podužeg vremena, oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.
“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim, ipak obazrivo saopštio da SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti javnost”.
Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.
Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.
“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se, ipak malo ozbiljnije.
Andrija Mandić, lider ZBCG, ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.
“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.
Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.
Prethodno je poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.
Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.
On je za Glas Amerike kazao “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”
“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.
On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.
Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade, Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.
“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.
Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo: “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.
Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.
Milena PEROVIĆ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
FORMIRANJE I RASFORMIRANJE VLADE: Amfilohijevi, Vučićevi, Milovi, Kvintini
-
Izdvojeno3 dana
PREGOVORI O FORMIRANJU VLADE: Evropa, kad?
-
Izdvojeno2 sedmice
RASKOL U CRNOGORSKOJ PRAVOSLAVNOJ CRKVI: Samo mitropolita ne fali
-
INTERVJU3 sedmice
DR VUK VUKSANOVIĆ, VIŠI ISTRAŽIVAČ U BEOGRADSKOM CENTRU ZA BEZBJEDNOSNU POLITIKU (BCBP): Teško je povjerovati da je smrt Prigožina nesrećan slučaj
-
Izdvojeno3 sedmice
KAKO ZAPOŠLJAVA EPCG: Produbljivanje dubine
-
FOKUS1 sedmica
NADMOĆ MAFIJE: Tunel usred mraka
-
Izdvojeno2 sedmice
IZBOR DIREKTORA AGENCIJE ZA CIVILNO VAZDUHOPLOVSTVO: Reference iz DPS-a i Beograda važnije od struke
-
DANAS, SJUTRA1 sedmica
Rupa pravde