Povežite se sa nama

DRUŠTVO

NAŠE EKONOMSKE PRILIKE: U božjim rukama

Objavljeno prije

na

Već mjesecima pljušte pozitivne ekonomske prognoze. Sa svih strana stižu vijesti kako će Crna Gora u narednoj godini zabilježiti najveći ekonomski rast u regionu. Ali, uvijek ima neko ,,ali” koje ne može da stane u novinske naslove. Nije do novina i novinara, nego naslovi moraju da budu kratki.

Stopa realnog rasta BDP-a u ovoj godini biće do četiri odsto i crnogorska ekonomija se nalazi na uzlaznoj putanji, ali će se u narednom periodu suočiti sa velikim brojem rizika, ocijenjeno je nedavno na sjednici Savjeta Centralne banke Crne Gore.

,,U ovoj godini se očekuje stopa realnog rasta BDP-a do četiri odsto. U pitanju je rast veći od projektovanog,  koji je u velikoj mjeri posljedica snažnijeg rasta turizma i sa njim povezanih djelatnosti u ovoj godini. Ostali sektori takođe  bilježe povećanje aktivnosti koje se djelimično objašnjava realnim povećanjem, a djelimično niskom bazom od prošle godine”, zapisano je u analizi Centralne banke. Što će reći da je tamo gdje se kreće od nule svaki rezultat pozitivan; naravno, ako ne idemo unazad što nam, takođe nije strano.

Centralna banka je ukazala i na činjenice da su povoljne vremenske prilike, kao i ,,povoljne eksterne okolnosti”, tokom 2015. godine, uslovile značajan rast u oblasti turizma, ,,ali se otvorilo pitanje suše i ranjivosti koje ona može izazvati u oblasti poljoprivrede i energetskom sektoru”. Monitor je odavno pisao kako nam se ekonomija bazira na volji Svevišnjeg – ako padne dovoljno kiše, eto nama struje koju ćemo izvoziti, samo bismo zamolili Svedržitelja da nam kišu izostavi tokom ljeta kako ne bi škodila turizmu. Nije da tražimo mnogo.

O našoj prepuštenosti višim silama ovih dana su govorili predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda. ,,Moraju da postoje rezervni planovi ukoliko jedne godine turistička sezona ne bude dobra kao ove ili bude suva zima u kojoj proizvodnja električne energije nije tako dobra”, precizirali su predstavnici MMF-a. Rezervni plan dosad niko nije vidio ni u naznakama. Premijer Milo Đukanović u veoma rijetkim prilikama stiljivo pomene reindustrijalizaciju, ali se iz Vlade na tu temu nikad ništa ozbiljno nije ni čulo ni viđelo.

Svi se slažu da je javni dug od 59 procenata BDP- a rizičan za javne finansije. Biće još rizičniji, jer će biti još veći. Međunarodni monetarni fond, prema riječima njegovih predstavnika, podržava Vladinu potrebu za razvojem i izgradnjom infrastrukture, ali bi, kako su kazali, bili zabrinuti da se politike usmjerene na stvaranju rasta pretvore u politike rasta po svaku cijenu.

„Pokretači ovog impulsa će biti investicije koje zahtijevaju velike količine kapitala. Postoji vrlo ambiciozan program u koji Vlada želi da uloži kada su u pitanju razvoj puteva, željeznica, luka i aerodroma”, kazali su predstavnici MMF-a i naglasili da nijesu izazovi samo veliki rashodi za investicije nego i stalni izazovi izdvajanja za finansije i za zarade.

Ko hoće da pročita, prilično je jasno – nije autoput jedino što zadužuje Crnu Gori već i održavanje ogromnog državnog aparata. Onog koji dobija izbore, ali to je iz neke druge priče.

I izvještaji Evropske banke za obnovu i razvoj pokazuju da crnogorska ekonomija brzo raste, te da se očekuje da će, povezan sa velikim projektom autoputa, tokom 2016. godine BDP ostvariti rast od četiri osto, najveći u jugoistočnoj Evropi.

I u izvještaju Evropske komisije piše da su ,,potrošnja i domaće investicije i dalje prigušeni, zbog skučenih kreditnih uslova banaka, visoke nezaposlenosti i niskih zarada”. Prosječna plata u septembru bila je 477 eura.

,,Crnogorska ekonomija pati od niske konkurentnosti, posebno industrijskih i poljoprivednih proizvoda”, poručili su iz Evropske komisije. Što nas opet vraća na priču o kiši, turistima i struji.

A tu, se, ako je vjerovati prognozama ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića, očekuje – sveopšti procvat.

,,Stvaramo konkurentske elemente koji treba da bolje pozicioniraju Crnu Goru na mapi svjetskih destinacija, što će omogućiti da gotovo pola stanovnika naše zemlje živi od turizma”, rekao je nedavno na jednoj od konferencija ministar Gvozdenović. Prema njegovim riječima, turizam predstavlja ključnu ekonomsku granu u Crnoj Gori koja će do 2024. godine sa više od 30 odsto učestvovati u BDP-u.

,,Nije dobro da jedna zemlja ima monokulturnu privredu kao što nije dobro imati samo jednog kupca ili jednog dobavljača. Nije dobro kad država zavisi samo od jednog proizvoda što jasno pokazuju arapske zemlje koje proizvode samo naftu. I Rusija je tipičan primjer jer je njena privreda bazirana na nafti i gasu”, kaže za Monitor Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Uz napomenu da nije upućen u crnogorske prilike, profesor Zec podsjeća da, iako u crnogorskoj tradiciji postoje tronošci, stolica ne može stajati na jednoj nozi.

,,Turizam je izvanredna djelatnost, ali je pitanje koliko je pouzdan”, kaže ekonomista Ljubomir Madžar. Ekonomski rast u Crnoj Gori on objašnjava uz pomoć pretpostavke da još ima stranih direktnih investicija, te da je približavanje Crne Gore Zapadu, koje je mnogo izraženije nego u Srbiji, doprinijelo povjerenju investitora. ,,Investicije u nekretnine nijesu bezvrijedne, pošto je Crna Gora uvozno zavisna privreda, taj dotok novca omogućava njeno funkcionisanje, objašnjava profesor Madžar i na pitanje – šta kad više ne bude prostora za nekretnine – kaže ,,E, to ne valja…”.

O zavisnosti ekonomije od turizma mnogo se eksplicitnije ovoga ljeta u razgovoru za Jutarnji list izrazio Zvonimir Savić, direktor Sektora za finansijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore. Hrvatska više od svih ostalih članica Europske unije zavisi od turizma, čak više od Malte, Kipra ili Grčke. Hrvatski prihodi od turizma iznose 17 odsto BDP-a, najviše u Evopi. Prosjek prihoda od turizma u Evropskoj uniji je 2,3 odsto. Analizirajući te postotke, Savić je upozorio da to znači i ozbiljno nestabilnu ekonomiju.

,,Sa 17,3 odsto udjela deviznih prihoda od turizma Hrvatska je vodeća u EU, a slijede je ostrvske države Malta i Kipar, sa po 14,3 odnosno 12,1 posto udjela. Grčka, na primjer, ima taj udio na nivou od 7,5 procenata. Razvijene države poput Španije imaju udio od 4,6, Austrija neznatno viših 4,7, a Italija je na 2,1 procenta.

Ne sporeći značaj turizma kao grane koja može da ,,uveže” mnoge druge djelatnosti, stručnjak HGK jasno je postavio pitanje može li se prosperitet nacionalne privrede temeljiti na varijabli čija je vrijednost oko petine BDP-a, a istovremeno je pod rizičnim uticajima, poput raznih prirodnih nepogoda, te geo­političke nestabilnosti. ,,Niti jedna razvijena država nema turizam kao sektor koji je najrazvijeniji, odnosno dominantan među ostalima”, kazao je Savić Jutarnjem listu.

Prema podacima od januara do septembra ove godine pokrivenost uvoza izvozom u Crnoj Gori iznosila je 15,8 odsto i manja je u odnosu na prošlu godinu kad je iznosila 18 procenata. Zaduživanje, proizvodnja struje i turizam kao grana u koju se ozbiljne ekonomije neuporedivo manje uzdaju – neki su od načina pomoću kojih pokrivamo oko pet šestina onoga što uvezemo. Odgovor na pitanje čime se pokriva ostalo leži u sivoj, jedan od naših stručnjaka ranije je rekao – više crnoj zoni.

Miloš BAKIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo