Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PUTEVI MILOŠA MAROVIĆA: Ostroga mu

Objavljeno prije

na

Dan nakon što ovaj Monitor bude na kioscima (subota, 14. novembar) proći će tačno mjesec od kada je izdat nalog za hapšenje Miloša Svetozarovog Marovića. Isto toliko je Marović junior van domašaja crnogorskih pravosudnih institucija. Tužilaštvo ga traži u okviru istrage koja se vodi oko prodaje i razmjene 26.000 kvadrata u zeleđu plaže Jaz. Formalno: Marović je prvo bio, prema riječima njegovog advokata, na medicinskom tretmanu u Beogradu. Potom je otišao, navodno – istim povodom, u Italiju, Udine, na manju hiruršku intevenciju. Sada ga zatičemo u Moskvi.

Prema pisanju Vijesti, iz Specijalnog tužilaštva su rekli da se Milošu, sinu funkcionera DPS-a, redovno na kućnu adresu dostavlja poziv za saslušanje. Isto tako redovno, kaže se, stižu im opravdanja za njegov nedolazak. Kažu: kada nestanu bolnička opravdanja (privatna – prim. aut.) za Milošem Marovićem će biti raspisana međunarodna potjernica. Za sada: još je nema.

Prema informacijama Monitora, od izvora bliskih budvanskim funkcionerima, koji su insistirali na anonimnosti, Marovići su, kao jednu od opcija, prvo razmatrali da se Miloš skloni u Bjelorusiju. Tako bi, logicirano je, mogao da izbjegne međunarodnu potjernicu. Za sada su se odlučili za Moskvu. Privremeno ili ne, vidjeće se.

Indikativno je da se Miloš, dok je još bio u Beogradu, liječio, kako su prenijeli neki mediji, u tamošnjoj klinici Ostrog i odatle dobijao opravdanja za nedolazak pred pravosudne organe Crne Gore. Ta klinika je punila stupce novina, u više navrata. Riječju: kontroverzna.

Naime, prije nekoliko godina, Više tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu, objavila je Politika, protiv bivšeg ministra zdravlja i funkcionera JUL-a Milovana Bojića zbog sumnje da je zloupotrebom službenog položaja za 300.000 eura oštetio kliniku Ostrog u kojoj je rukovodilac medicinskog sektora. Bojića je tužilaštvo teretilo da je iskoristio kliniku da mu bude garant za pozajmicu od 300.000 eura koju Bojić nikad nije vratio.

Nedavno, ovog septembra, Drugi osnovni sud u Beogradu obustavio je postupak protiv njega i još dvije osobe, nakon što je Drugo osnovno javno tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjenja. Saopšteno je iz tamošnjeg suda: odluka je donijeta na predlog klinike Ostrog, a nakon što je zakonski zastupnik bolnice na posljednjem ročištu održanom 3. jula izjavio da se ta bolnica ne pridružuje krivičnom gonjenju i ne postavlja odštetni zahtjev.

Nije to sve. Isti Bojić, 2011. godine, prvostepenom presudom Prvog osnovnog suda u Beogradu osuđen je na 10 meseci zatvora, zbog optužbi da je do 2000. godine, iskorišćavanjem službenog položaja, oštetio Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje za više od 200.000 nemačkih maraka.

Godinu nakon proglašenja crnogorske nezavisnosti u medijima se pojavila informacija da je Svetozar Marović zainteresovan (kasnije je to demantovao) za kupovinu Vojne bolnice u Meljinama kod Herceg Novog. Pisalo se da je Marovićev partner u tom poslu bivši potpredsednik Vlade Srbije i visoki funkcioner Jugoslovenske levice Milovan Bojić koji je u tom trenutku bio direktor beogradske privatne klinike Ostrog.

Blic je tada objavio da je upravnik Vojne bolnice u Meljinama, general-pukovnik dr Ljubodrag Đurović saopštio da su tender otkupile dvije kompanije – Jupiter Adrija i Atlas grupa.

U našim medijima pojavila se nakon toga informacija da iza Jupiter Adrije stoji Milovan Bojić, te da je ta kompanija navodno u vlasništvu kompanije Jupiter internacional PLC sa Bermuda, kao i da dr Bojić ima stratešku podršku Svetozara Marovića za učešće na tenderu.

Ima još. Krajem 2007. godine protiv privatne klinike Ostrog podignuta je krivična prijava, kazao je tadašnji predstavnik Ministarstva finansija Srbije Vladimir Ilić. Dodao: ,,Poslovanje klinike Ostrog čist je bezobrazluk i nepoštovanje države koje se ogleda kroz kontinuiranu pljačku budžeta. Više od 105 miliona dinara prometa je utajeno i nije evidentirano, što znači da je tek svaki deseti pacijent uveden u poslovne knjige”.

Danas Ostrog štancuje opravdanja Marovićevom sinu dok ga potražuju pravosudni organi.

Dok mlađi Marović – koji se tereti da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja i zloupotreba službenog položaja putem pomaganja – mijenja destinacije po Evropi, dotle ljudi iz očevog klana, njegovi dojučerašnji poslovni saborci, ali i rodbina, mijenjaju destinacije u Spužu.

Bivši direktor Zavoda za izgradnju Budve Stevica Dragović priveden je. Status svjedoka saradnika dobili su nekadašnji gradonačelnik Budve Rajko Kuljača i bivši direktor AMD Budva Igor Trnski. U zatvoru su i bivši gradonačelnik Lazar Rađenović, vlasnik budvanske firme Megapromet Miodrag Mitrović, bivša direktorka budvanskog Katastra Mirjana Marović, nekoliko procjenitelja… Tu je, u Spužu, i stric Dragan Marović.

Prije nego je otputovao za Moskvu, preko Italije, u Beogradu je Marović bio – prema pouzdanim informacijama našeg lista – redovan gost jednog elitnog restorana. Beogradska štampa je pisala i da je nerijetko u večernjim satima posjećivao jednu poznatu kafanu, u centru Beograda.

I kafane su lijek. Zar ne?

Ostroga mu.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo