Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PUTEVI MILOŠA MAROVIĆA: Ostroga mu

Objavljeno prije

na

Dan nakon što ovaj Monitor bude na kioscima (subota, 14. novembar) proći će tačno mjesec od kada je izdat nalog za hapšenje Miloša Svetozarovog Marovića. Isto toliko je Marović junior van domašaja crnogorskih pravosudnih institucija. Tužilaštvo ga traži u okviru istrage koja se vodi oko prodaje i razmjene 26.000 kvadrata u zeleđu plaže Jaz. Formalno: Marović je prvo bio, prema riječima njegovog advokata, na medicinskom tretmanu u Beogradu. Potom je otišao, navodno – istim povodom, u Italiju, Udine, na manju hiruršku intevenciju. Sada ga zatičemo u Moskvi.

Prema pisanju Vijesti, iz Specijalnog tužilaštva su rekli da se Milošu, sinu funkcionera DPS-a, redovno na kućnu adresu dostavlja poziv za saslušanje. Isto tako redovno, kaže se, stižu im opravdanja za njegov nedolazak. Kažu: kada nestanu bolnička opravdanja (privatna – prim. aut.) za Milošem Marovićem će biti raspisana međunarodna potjernica. Za sada: još je nema.

Prema informacijama Monitora, od izvora bliskih budvanskim funkcionerima, koji su insistirali na anonimnosti, Marovići su, kao jednu od opcija, prvo razmatrali da se Miloš skloni u Bjelorusiju. Tako bi, logicirano je, mogao da izbjegne međunarodnu potjernicu. Za sada su se odlučili za Moskvu. Privremeno ili ne, vidjeće se.

Indikativno je da se Miloš, dok je još bio u Beogradu, liječio, kako su prenijeli neki mediji, u tamošnjoj klinici Ostrog i odatle dobijao opravdanja za nedolazak pred pravosudne organe Crne Gore. Ta klinika je punila stupce novina, u više navrata. Riječju: kontroverzna.

Naime, prije nekoliko godina, Više tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu, objavila je Politika, protiv bivšeg ministra zdravlja i funkcionera JUL-a Milovana Bojića zbog sumnje da je zloupotrebom službenog položaja za 300.000 eura oštetio kliniku Ostrog u kojoj je rukovodilac medicinskog sektora. Bojića je tužilaštvo teretilo da je iskoristio kliniku da mu bude garant za pozajmicu od 300.000 eura koju Bojić nikad nije vratio.

Nedavno, ovog septembra, Drugi osnovni sud u Beogradu obustavio je postupak protiv njega i još dvije osobe, nakon što je Drugo osnovno javno tužilaštvo odustalo od krivičnog gonjenja. Saopšteno je iz tamošnjeg suda: odluka je donijeta na predlog klinike Ostrog, a nakon što je zakonski zastupnik bolnice na posljednjem ročištu održanom 3. jula izjavio da se ta bolnica ne pridružuje krivičnom gonjenju i ne postavlja odštetni zahtjev.

Nije to sve. Isti Bojić, 2011. godine, prvostepenom presudom Prvog osnovnog suda u Beogradu osuđen je na 10 meseci zatvora, zbog optužbi da je do 2000. godine, iskorišćavanjem službenog položaja, oštetio Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje za više od 200.000 nemačkih maraka.

Godinu nakon proglašenja crnogorske nezavisnosti u medijima se pojavila informacija da je Svetozar Marović zainteresovan (kasnije je to demantovao) za kupovinu Vojne bolnice u Meljinama kod Herceg Novog. Pisalo se da je Marovićev partner u tom poslu bivši potpredsednik Vlade Srbije i visoki funkcioner Jugoslovenske levice Milovan Bojić koji je u tom trenutku bio direktor beogradske privatne klinike Ostrog.

Blic je tada objavio da je upravnik Vojne bolnice u Meljinama, general-pukovnik dr Ljubodrag Đurović saopštio da su tender otkupile dvije kompanije – Jupiter Adrija i Atlas grupa.

U našim medijima pojavila se nakon toga informacija da iza Jupiter Adrije stoji Milovan Bojić, te da je ta kompanija navodno u vlasništvu kompanije Jupiter internacional PLC sa Bermuda, kao i da dr Bojić ima stratešku podršku Svetozara Marovića za učešće na tenderu.

Ima još. Krajem 2007. godine protiv privatne klinike Ostrog podignuta je krivična prijava, kazao je tadašnji predstavnik Ministarstva finansija Srbije Vladimir Ilić. Dodao: ,,Poslovanje klinike Ostrog čist je bezobrazluk i nepoštovanje države koje se ogleda kroz kontinuiranu pljačku budžeta. Više od 105 miliona dinara prometa je utajeno i nije evidentirano, što znači da je tek svaki deseti pacijent uveden u poslovne knjige”.

Danas Ostrog štancuje opravdanja Marovićevom sinu dok ga potražuju pravosudni organi.

Dok mlađi Marović – koji se tereti da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja i zloupotreba službenog položaja putem pomaganja – mijenja destinacije po Evropi, dotle ljudi iz očevog klana, njegovi dojučerašnji poslovni saborci, ali i rodbina, mijenjaju destinacije u Spužu.

Bivši direktor Zavoda za izgradnju Budve Stevica Dragović priveden je. Status svjedoka saradnika dobili su nekadašnji gradonačelnik Budve Rajko Kuljača i bivši direktor AMD Budva Igor Trnski. U zatvoru su i bivši gradonačelnik Lazar Rađenović, vlasnik budvanske firme Megapromet Miodrag Mitrović, bivša direktorka budvanskog Katastra Mirjana Marović, nekoliko procjenitelja… Tu je, u Spužu, i stric Dragan Marović.

Prije nego je otputovao za Moskvu, preko Italije, u Beogradu je Marović bio – prema pouzdanim informacijama našeg lista – redovan gost jednog elitnog restorana. Beogradska štampa je pisala i da je nerijetko u večernjim satima posjećivao jednu poznatu kafanu, u centru Beograda.

I kafane su lijek. Zar ne?

Ostroga mu.

Marko MILAČIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo