Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IGRE OKO LJEKOVA: Na recept samo u Montefarmu

Objavljeno prije

na

,,Plašim se da će opet biti stara pjesma – da satima čekamo u redovima za ljekove u državnim apotekama, ko vareniku 90-ih”. Ovako je jedan podgorički penzioner za Monitor prokomentarisao odluku Ministarstva zdravlja da od 26. novembra prestaje izdavanje ljekova na recept i u privatnim apotekama.

Projekat Sa receptom i u privatne apoteke počeo je u martu ove godine. Pored 44 Montefarmove apoteke, osiguranici su dobili mogućnost da podižu ljekove na recept i u 107 privatnih apoteka. Iz Ministarstva zdravlja su nedavno ocijenili da je ovaj projekat ispunio očekivanja i da su privatne apoteke, zajedno sa Montefarmom, obezbijedile pristojnu snabdjevenost ljekovima. Projekat je od strane Fonda za zdravstvo takođe ocijenjen kao uspješan i najavljivan je njegov produžetak i za iduću godinu. Ali od toga neće biti ništa.

Tokom trajanja projekta jedna od najčešćih žalbi bila je što u privatnim apotekama propisani lijek građani nijesu mogli da podignu na recept, ali su mogli da ga kupe.

Otkako je zamijenio Miodraga Radunovića, novi ministar zdravlja Budimir Šegrt nije štedio kritike na račun dosadašnjeg rukovođenja u zdravstvu: ,,Veliki novac ide na liste čekanja, liječenje van granica Crne Gore i plaćanje dopunskog rada. Uz to, ogromna potrošnja ljekova po glavi stanovnika čini sistem sporijim i nepraktičnim. Prema ekonomskoj analizi, koju su radili Fond zdravstva i Ministarstvo finansija, mi smo najbolesnija nacija gledano po količini ljekova po glavi stanovnika”, izjavio je ranije Šegrt.

Za mnoge naprasno, ministar zdravlja Budimir Šegrt odlučio je da prekine dalju saradnju sa privatnim apotekama. Objasnio je da je Vlada sugerisala Ministarstvu da se takav ugovor napravi zato što je početkom ove godine nastala ogromna nestašica ljekova.

,,Montefarm je potpuno sposoban da obezbijedi uredno snabdijevanje tržišta Crne Gore za sve osiguranike i to je jedina i prava istina o ovom pitanju”, poručio je Šegrt.

Direktor Montefarma Radoman Dragaš za Monitor kaže da je ,,deficitarnost pojedinih ljekova povremeno postojala i u periodu kada su građani imali mogućnost da se, podsredstvom recepata, snabdijevaju i u državnim i u privatnim apotekama, ali ne krivicom ni jednih, ni drugih, već zbog deficitarnosti kod određenih proizvođača. Samim tim, nemoguće je prognozirati idealnu snabdijevenost, ali ne očekujemo smetnje u snabdijevanju u narednom periodu”.

U Udruženju privatnih apoteka su sigurni da će raskid ugovora za posljedicu imati nestašice ljekova i čekanje u redovima, kao što je bila praksa, kažu, do uvođenja privatnih apoteka u sistem izdavanja ljekova na recept.

Crna Gora je prošle godine za zdravstvo potrošila 223 miliona eura iako su budžetom bila predviđena 172 miliona. Budžet za ovu godinu za ljekove i medicinska sredstva je 44,9 miliona eura. Kako po običaju novca nedostaje, mnogi tumače da je i to glavni razlog prekida ugovora sa privatnim apotekama, kojima je predviđeni iznos za ovu godinu plaćen.

Ministar Šegrt je kazao da su privatne apoteke ispunile sve ugovorene obaveze i korektno odradile posao koji se od njih tražio. Za raspodjelu ljekova od države su privatne apoteke dobile 3,6 miliona eura. Od tog novca, privatne apoteke su zaračunale oko 900 hiljada na osnovu svoje marže i svojih usluga, po riječima Šegrta, opravdano i zakonito. Međutim, po njemu je sporno što tih 900 hiljada nije ostalo u državnom zdravstvenom sistemu, odnosno Montefarmu kojeg finansira Fond za zdravstveno osiguranje.

U Udruženju privatnih apoteka imaju drugačiju računicu. Oni su predočili da je Fond raspodijelio 17,5 miliona eura – za 44 državne apoteke oko 14 miliona, a za 107 privatnih 3,6 miliona. Fond plaća isti iznos i državnim i privatnim apotekama 67 centi po receptu. Na ime tih troškova plaćeno je 900.000 za 107 privatnih apoteka, i preko tri miliona za 44 državne apoteke, koje su pored ovih od države imale prihode od preko četiri miliona eura za plate i troškove. Iz Udruženja su istakli i da u 44 državne apoteke radi gotovo 500 zaposlenih, a u 107 oko 400. Poentirali su da se ovom odlukom čuva monopol Montefarma.

,,Građani Crne Gore treba da znaju da je priča o uštedama i navodnom smanjenju troškova netačna i licemjerna, jer bi se milionske uštede mogle napraviti kada bi građani Crne Gore prestali da plaćaju ljekove po najvišoj cijeni u odnosu na sve države Balkana. Samo na jednom tenderu država nepotrebno potroši po par miliona eura, jer se ne registruju ljekovi koji su po 50 puta jeftiniji od onih koji su odobreni za uvoz i koje Fond plaća, samo zato što se na taj način čuvaju monopolski lobiji i privatni finansijski interesi”, saopštili su iz Udruženja.

A u radu Fonda postoji dosta blago rečeno nelogičnosti. Počev od nestašice ljekova koja se ove godine desila usljed nekoordinisanosti Fonda, Montefarma i Ministarstva, preko obaranja tendera zbog ,,tehničkih detalja”, pa do duga od preko 30 miliona eura, za koji direktor Fonda Kenan Hrapović tvrdi da mu je u nasljedstvo ostavio njegov dojučerašnji partijski SDP kolega Ramo Bralić.

Bralić je nedavno javno podsjetio da su dok je on upravljao Fondom cijene ljekova u Crnoj Gori bile manje u prosjeku 30 odsto u odnosu na Srbiju i pitao kakve su sada cijene ljekova u odnosu na okruženje? Na to pitanje prije par mjeseci nije odgovorio ni premijer Đukanović u Skupštini kada su ga tokom premijerskog sata pitali zašto je 50 odsto medikamenata skuplje nego u Srbiji, te da pojedini Ijekovi u susjedstvu koštaju pet, a kod nas 18 eura.

Iz Ministarstva su objavili da će se cijene ljekova ubuduće određivati upoređivanjem sa cijenama u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji i nadaju se da će tako bar neki medikamenti pojeftiniti.

Cijena je manji problem od toga što ljekova nema. Često i za one najteže bolesti. Tokom aprila ove godine iz Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore, kazali su da nema određenih ljekova za terapiju malignih bolesti. Pojedini su nedostajali duže od mjesec. U maju je došlo do nestašice ljekova za HIV pozitivne.

Na deficit ljekova navikli su se i srčani bolesnici: ,,Duže od mjesec nije bilo u apotekama lijeka tritace niti njegove zamjene, pa sam se sjetio da mi prijatelj boluje od iste bolesti i pozajmio od njega. Unuk mi se smijao i govorio da mi stariji mijenjamo ljekove ko oni sličice. Primijetio sam i da se ljudi snalaze, pa dok čekaju u domu zdravlja dogovaraju trampu ljekova koji im fale”, kaže naš sagovornik sa početka teksta.

Mnogo je onih kojima je određeni lijek prijeko potreban, pa idu u okolne zemlje da ih nabave, traže spas kod nadriljekara koji se reklamiraju u medijima i na društvenim mrežama, ili medikamente naručuju preko interneta. A dok neophodnih ljekova nema, Agencija za ljekove i medicinska sredstva apeluje na građane da, uprkos povremenim nestašicama, ne pribjegavaju nabavci ljekova putem interneta, već da se medikamentima snabdijevaju isključivo u apoteci. Strpljen spašen.

Može li se stati na put ovolikoj neozbiljnosti?

Crna Gora evropski rekorder

Prema analizi Ministarstva zdravlja o potrošnji ljekova, u posljednjih pet godina godišnji izdatak za ljekove rastao je po stopi od deset do 12 odsto. Po kriterijumima Svjetske banke procenat od šest do osam odsto alarm je da se dešava neopravdana potrošnja, i da su neophodne analize i racionalizacija. Analize Ministarstva su pokazale da je Crna Gora, pored Mađarske, država koja najviše troši za ljekove po glavi stanovnika u Evropi. U prošloj godini smo na ljekove potrošili, uključujući privatni i javni sektor, 62.284.736 eura, ili svaki građanin je godišnje na ljekove dao nešto više od 100 eura. Najviše se koriste ljekovi za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, te oni koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma, zatim medikamenti koji djeluju na nervni sistem… Najviše novca se već godina troši na medikamente koje pacijenti koriste za liječenje malignih tumora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo