Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IGRE OKO LJEKOVA: Na recept samo u Montefarmu

Objavljeno prije

na

,,Plašim se da će opet biti stara pjesma – da satima čekamo u redovima za ljekove u državnim apotekama, ko vareniku 90-ih”. Ovako je jedan podgorički penzioner za Monitor prokomentarisao odluku Ministarstva zdravlja da od 26. novembra prestaje izdavanje ljekova na recept i u privatnim apotekama.

Projekat Sa receptom i u privatne apoteke počeo je u martu ove godine. Pored 44 Montefarmove apoteke, osiguranici su dobili mogućnost da podižu ljekove na recept i u 107 privatnih apoteka. Iz Ministarstva zdravlja su nedavno ocijenili da je ovaj projekat ispunio očekivanja i da su privatne apoteke, zajedno sa Montefarmom, obezbijedile pristojnu snabdjevenost ljekovima. Projekat je od strane Fonda za zdravstvo takođe ocijenjen kao uspješan i najavljivan je njegov produžetak i za iduću godinu. Ali od toga neće biti ništa.

Tokom trajanja projekta jedna od najčešćih žalbi bila je što u privatnim apotekama propisani lijek građani nijesu mogli da podignu na recept, ali su mogli da ga kupe.

Otkako je zamijenio Miodraga Radunovića, novi ministar zdravlja Budimir Šegrt nije štedio kritike na račun dosadašnjeg rukovođenja u zdravstvu: ,,Veliki novac ide na liste čekanja, liječenje van granica Crne Gore i plaćanje dopunskog rada. Uz to, ogromna potrošnja ljekova po glavi stanovnika čini sistem sporijim i nepraktičnim. Prema ekonomskoj analizi, koju su radili Fond zdravstva i Ministarstvo finansija, mi smo najbolesnija nacija gledano po količini ljekova po glavi stanovnika”, izjavio je ranije Šegrt.

Za mnoge naprasno, ministar zdravlja Budimir Šegrt odlučio je da prekine dalju saradnju sa privatnim apotekama. Objasnio je da je Vlada sugerisala Ministarstvu da se takav ugovor napravi zato što je početkom ove godine nastala ogromna nestašica ljekova.

,,Montefarm je potpuno sposoban da obezbijedi uredno snabdijevanje tržišta Crne Gore za sve osiguranike i to je jedina i prava istina o ovom pitanju”, poručio je Šegrt.

Direktor Montefarma Radoman Dragaš za Monitor kaže da je ,,deficitarnost pojedinih ljekova povremeno postojala i u periodu kada su građani imali mogućnost da se, podsredstvom recepata, snabdijevaju i u državnim i u privatnim apotekama, ali ne krivicom ni jednih, ni drugih, već zbog deficitarnosti kod određenih proizvođača. Samim tim, nemoguće je prognozirati idealnu snabdijevenost, ali ne očekujemo smetnje u snabdijevanju u narednom periodu”.

U Udruženju privatnih apoteka su sigurni da će raskid ugovora za posljedicu imati nestašice ljekova i čekanje u redovima, kao što je bila praksa, kažu, do uvođenja privatnih apoteka u sistem izdavanja ljekova na recept.

Crna Gora je prošle godine za zdravstvo potrošila 223 miliona eura iako su budžetom bila predviđena 172 miliona. Budžet za ovu godinu za ljekove i medicinska sredstva je 44,9 miliona eura. Kako po običaju novca nedostaje, mnogi tumače da je i to glavni razlog prekida ugovora sa privatnim apotekama, kojima je predviđeni iznos za ovu godinu plaćen.

Ministar Šegrt je kazao da su privatne apoteke ispunile sve ugovorene obaveze i korektno odradile posao koji se od njih tražio. Za raspodjelu ljekova od države su privatne apoteke dobile 3,6 miliona eura. Od tog novca, privatne apoteke su zaračunale oko 900 hiljada na osnovu svoje marže i svojih usluga, po riječima Šegrta, opravdano i zakonito. Međutim, po njemu je sporno što tih 900 hiljada nije ostalo u državnom zdravstvenom sistemu, odnosno Montefarmu kojeg finansira Fond za zdravstveno osiguranje.

U Udruženju privatnih apoteka imaju drugačiju računicu. Oni su predočili da je Fond raspodijelio 17,5 miliona eura – za 44 državne apoteke oko 14 miliona, a za 107 privatnih 3,6 miliona. Fond plaća isti iznos i državnim i privatnim apotekama 67 centi po receptu. Na ime tih troškova plaćeno je 900.000 za 107 privatnih apoteka, i preko tri miliona za 44 državne apoteke, koje su pored ovih od države imale prihode od preko četiri miliona eura za plate i troškove. Iz Udruženja su istakli i da u 44 državne apoteke radi gotovo 500 zaposlenih, a u 107 oko 400. Poentirali su da se ovom odlukom čuva monopol Montefarma.

,,Građani Crne Gore treba da znaju da je priča o uštedama i navodnom smanjenju troškova netačna i licemjerna, jer bi se milionske uštede mogle napraviti kada bi građani Crne Gore prestali da plaćaju ljekove po najvišoj cijeni u odnosu na sve države Balkana. Samo na jednom tenderu država nepotrebno potroši po par miliona eura, jer se ne registruju ljekovi koji su po 50 puta jeftiniji od onih koji su odobreni za uvoz i koje Fond plaća, samo zato što se na taj način čuvaju monopolski lobiji i privatni finansijski interesi”, saopštili su iz Udruženja.

A u radu Fonda postoji dosta blago rečeno nelogičnosti. Počev od nestašice ljekova koja se ove godine desila usljed nekoordinisanosti Fonda, Montefarma i Ministarstva, preko obaranja tendera zbog ,,tehničkih detalja”, pa do duga od preko 30 miliona eura, za koji direktor Fonda Kenan Hrapović tvrdi da mu je u nasljedstvo ostavio njegov dojučerašnji partijski SDP kolega Ramo Bralić.

Bralić je nedavno javno podsjetio da su dok je on upravljao Fondom cijene ljekova u Crnoj Gori bile manje u prosjeku 30 odsto u odnosu na Srbiju i pitao kakve su sada cijene ljekova u odnosu na okruženje? Na to pitanje prije par mjeseci nije odgovorio ni premijer Đukanović u Skupštini kada su ga tokom premijerskog sata pitali zašto je 50 odsto medikamenata skuplje nego u Srbiji, te da pojedini Ijekovi u susjedstvu koštaju pet, a kod nas 18 eura.

Iz Ministarstva su objavili da će se cijene ljekova ubuduće određivati upoređivanjem sa cijenama u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji i nadaju se da će tako bar neki medikamenti pojeftiniti.

Cijena je manji problem od toga što ljekova nema. Često i za one najteže bolesti. Tokom aprila ove godine iz Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore, kazali su da nema određenih ljekova za terapiju malignih bolesti. Pojedini su nedostajali duže od mjesec. U maju je došlo do nestašice ljekova za HIV pozitivne.

Na deficit ljekova navikli su se i srčani bolesnici: ,,Duže od mjesec nije bilo u apotekama lijeka tritace niti njegove zamjene, pa sam se sjetio da mi prijatelj boluje od iste bolesti i pozajmio od njega. Unuk mi se smijao i govorio da mi stariji mijenjamo ljekove ko oni sličice. Primijetio sam i da se ljudi snalaze, pa dok čekaju u domu zdravlja dogovaraju trampu ljekova koji im fale”, kaže naš sagovornik sa početka teksta.

Mnogo je onih kojima je određeni lijek prijeko potreban, pa idu u okolne zemlje da ih nabave, traže spas kod nadriljekara koji se reklamiraju u medijima i na društvenim mrežama, ili medikamente naručuju preko interneta. A dok neophodnih ljekova nema, Agencija za ljekove i medicinska sredstva apeluje na građane da, uprkos povremenim nestašicama, ne pribjegavaju nabavci ljekova putem interneta, već da se medikamentima snabdijevaju isključivo u apoteci. Strpljen spašen.

Može li se stati na put ovolikoj neozbiljnosti?

Crna Gora evropski rekorder

Prema analizi Ministarstva zdravlja o potrošnji ljekova, u posljednjih pet godina godišnji izdatak za ljekove rastao je po stopi od deset do 12 odsto. Po kriterijumima Svjetske banke procenat od šest do osam odsto alarm je da se dešava neopravdana potrošnja, i da su neophodne analize i racionalizacija. Analize Ministarstva su pokazale da je Crna Gora, pored Mađarske, država koja najviše troši za ljekove po glavi stanovnika u Evropi. U prošloj godini smo na ljekove potrošili, uključujući privatni i javni sektor, 62.284.736 eura, ili svaki građanin je godišnje na ljekove dao nešto više od 100 eura. Najviše se koriste ljekovi za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, te oni koji djeluju na bolesti digestivnog sistema i metabolizma, zatim medikamenti koji djeluju na nervni sistem… Najviše novca se već godina troši na medikamente koje pacijenti koriste za liječenje malignih tumora.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HIRURG NIKOLA FATIĆ OPET OPTUŽEN: Istraga o navodnom uzimanju organa, Fatić se ne oglašava  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok tužilaštvo istražuje prijavu protiv hirurga Nikole Fatića, mediji špekulišu da je po srijedi nezakonito uzimanje organa. Fatić se ne oglašava. Iz partije Alternativa tvrde da se istražuje da li je hirurg ,,odnio” medicinski otpad – tromb. Čekaju se nalazi obdukcije da se saopšti u kom će pravcu krenuti istraga. Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali on nije odgovarao na naše poruke. Izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji

 

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici pokrenulo je istragu kojom je obuhvaćen vaskularni hirurg Kliničkog centra Crne Gore Nikola Fatić na osnovu krivične prijave koju je protiv doktora podnijela porodica preminulog pacijenta. Iz tužilaštva je saopšteno da će nakon utvrđivanja rezultata obdukcije tijela pacijenta koji je preminuo nakon operacije u KCCG u Podgorici, a kojeg je operisao doktor Fatić, biti utvrđen dalji tok istrage.

Na navode medija po kojima je porodica pokojnika podnijela prijavu zbog navodnog protivpravnog oduzimanja ljudskih organa ili djelova tijela, odnosno zbog navodnog nesavjesnog liječenja njihovog člana porodice iz tužilaštva se nijesu javno izjašnjavali.

Iz Uprave policije je potvrđeno da je tokom vikenda policija pretresla prostorije hirurškog odjeljenja Kliničkog centra u Podgorici, te prikupljala obavještenja vezana za navode iz krivične prijave, odnosno tužilačke istrage. Takođe je saopšteno da je policija pretresla i privatnu ordinaciju doktora Nikole Fatića.

Iz Kliničkog centra Crne Gore je saopšteno da će po dobijanju rezultata obdukcije i policijske istrage ,,biti odlučeno o svim radnjama koje će biti preduzete u vezi sa ovim slučajem, bez prejudiciranja”.

Mediji pišu da se Fatić sumnjiči da je teglu sa ostacima dijela organa, aorte, koju je operisao, neovlašćeno iznio iz Kliničkog centra i odnio u svoju privatnu ordinaciju. On se sumnjiči da je, nakon što je porodica vidjela teglu sa etiketom na kojoj je bilo napisano ime pacijenta i alarmirala policiju, to vratio u jednu od prostorija KCCG u kojoj je nađena prilikom pretresa.

Monitor je pokušao da kontaktira Fatića, ali nije odgovarao na naše poruke. A izjavu od njega nijesu uspjeli da dobiju ni drugi mediji.

Dok je cijeli slučaj obavijen ćutanjem, jedina se oglasila organizacija Alternativa koja je objavila da je policija pretresala prostorije gdje borave hirurzi, ali prema njihovim saznanjima, tom prilikom nije pronađen nijedan dokaz o eventualnoj trgovini organima. Iz ove organizacije su saopštili da se ne radi o organu nego o trombu: ,,Treba da znate da taj vrsni vaskularni hirurg nema ni svoju kancelariju u Kliničkom centru. Prinuđen je da stvari ostavlja gdje stigne, da je šikaniran i proganjan od strane istih onih koji sad plasiraju aferu o ‘trgovini organima’. Optužuju ga da je kući odnio ‘tromb'(medicinski otpad) koji je izvadio pacijentu”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KAKO SE REGION BORI SA CIJENAMA: Snagom države protiv poskupljenja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlade Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije pokušavaju olakšati inflatorni udar na građane. Riječ je uglavnom o administartivnim mjerama kojima se ograničavaju neke cijene u maloprodaji. Analitičari upozoravaju da bi mjere mogle imati i kontraefekat u vidu nestašica ili uvoza nekvalitetnijih ali jeftinijih proizvoda. U Crnoj Gori nemamo sličnih briga. Naša Vlada za skupću ne mari

Dok crnogorske vlasti brinu postizborne brige, drugi probaju raditi ono što im je u opisu posla. Makar zbog toga što njih izbori tek čekaju. Ili građani  očekuju da se vlast odgovorno odnosi prema nevoljama koje je donijela inflacija.

Nakon kolega iz Evrope, i vlade država u regionu odlučile su da se uhvate u koštac s visokim cijenama osnovnih životnih namirnica.

Prvo se pred TV kamerama pojavio predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vućić. On je, u svom reality stilu najavljujući akciju Bolja cena – cena za narod predstavio tridesetak proizvoda koji će, makar do kraja godine, potrošačima biti dostupni po cijenama koje su  10 do 30 odsto niže od onih iz prve polovine septembra. Dakle, u Beogradu su iz potrošačke korpe probrali dio proizvoda (brašno, ulje, razni mliječni prizvodi, mesne prerađevine, kupus, grašak, marmelada, šampon za bebe, deterdžent…) odabrali po jedan, uglavnom domaći, proizvod i propisali mu jedinstvenu cijenu u svim trgovinama u zemlji. Uz računicu da će domaćinstva, kupujući baš te proizvode, moći da uštede više od 30 eura mjesečno.

Glavna zvijezda te akcije, uz Aleksandra Vučića, postala je jeftina (najjeftinija) salama u omotu, narodski –  parizer, koja se proizvodi u nekoj od fabrika Miroslava Miškovića.

Prvo su potrošači primijetili da na etiketi parizera piše kako sadrži samo 35 odsto mesa. Onda su stigle ocjene da nešto što je toliko jeftino ne može biti dobrog kvaliteta.“ Znači, 400 grama hrane za pse košta kao kilogram parizera za penzionere koji promoviše Vučić”, objavio je jedan od opozicionih političara. Potom je Vučić organizovao radni doručak na kome su on i dvojica njegovih saradnika iz Vlade Srbije (ministri finansija i trgovine) pravili sendviče sa Miškovićevim parizerom. Opozicioni političari i mediji primijetili su kako kamere nijesu zabilježile da je Predsjednik Srbije zaista jeo ponuđeni obrok.

Sve to, zapravo, nije toliko važno, jer ne može sakriti suštinu, smatra urednik nedeljnika NIN Milan Ćulibrk. “A istina je da se u poslednje tri godine cena hrane u Srbiji povećala 57, 8 odsto – od toga je meso poskupelo za više od 50 odsto; mleko, jaja i sir više za 70 odsto, povrće za više od 80 odsto i to su zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku. U isto vreme u Srbiji je povećana penzija za 36 odsto, medijalna zarada koju prima više od polovina zaposlenog stanovništva u Srbiji povećana je za 43 odsto. Predsedniče, ako su primanja građana povećana za ovoliko odsto, a hrana poskupela za 58 odsto, da li se u Srbiji bolje živi, bez obzira na ovaj vaš parizer kome ste oborili cenu“, rekao je Ćulibrk gostujući na televiziji N1.

Dok se političari i analitičari u Srbiji spore o tome koliko će ove mjere istinski uticati na zaustavljanje inflacije i poboljšanje standarda građana, niko ne dovodi u pitanje to da će mjere trajati onoliko koliko je to obećao Predsjednik Srbije. Makar trgovci i proizvođači platili visoku cijenu toga što se baš njihov proizvod našao na listi Bolja cena. Kao što se već desilo proizvođačima žita, mesa i ulja, nakon prošlogodišnjih ograničenja cijena i zabrane izvoza za neke strateške poljoprivredne proizvode.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 22. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZIDANJE VLADE: Pritisni, pa vlada(j)

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trenutno je teško izračunati kolika je  podrška Milojku Spajiću za formiranje  vlade, i ima li je.  Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije jasno ni da li neke od tih izjava služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi. Očigledni su jedino   pritisci na mandatara – sa svih strana

 

Mjesec dana otkako je lider PES-a Milojko Spajić dobio mandat da sastavi vladu, ne zna se ne samo kada će vlada biti formirana, nego ni kolika je podrška Spajiću i ima li većinu neophodnu za njeno formiranje.  Pregovori se vode mimo očiju javnosti. Javno su vidljivi  samo različiti pritisci na Spajića kada je u pitanju model buduće vlade.

Spajić ćuti. Nije se na temu formiranja vlade  obratio javnosti otkako je krajem avgusta saopštio da Koalicija ZBCG, odnosno bivši Demokratski front,  neće biti u vladi. Tada je najavio vladu  koju će podržati 44 poslanika koja su ga i podržala za mandatara, ali i saopštio  da “još nema punu potvrdu od svih”. 

Spajića su za mandatara podržala 44 poslanika: PES sa partnerima kojima pripada 24 mandata, Demokrate sa 7 mandata, Bošnjačka stranka sa 6, SNP sa dva poslanika, Albanska alternativa i Demokratski savez sa dva poslanika, DUA, FORCA I HGI sa po jednim poslanikom.

Spajićeva rezerva o podršci 44 poslanika je očito izrečena sa razlogom.  Podrška poslije podjela u PES-u i partnerima sa liste, oko učešća ZBCG u vladi otopila se na 41. To je minimum za formiranje vlade.

Spajić je dobio javne kritike od strane svog  partijskog potpredsjednika,   predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog načina na koji vodi pregovore  i izgubio podršku Ujedinjene Crne Gore i dvije poslanice PES-a.  U međuvremenu su vođena dva neformalna razgovora između Spajića i Milatovića povodom različitih stavova  u načinu formiranja vlade, no nije bilo javnih saopštenja o njihovom sadržaju i rezultatima.   Ne računajući izjavu Milatovića nakon sastanaka da „ima povjerenje u Spajića“, koja se tumači kako se kome dopada.  

Upitan da li  je došlo do približavanja njegovih i Spajićevih stavova oko formiranja nove vlade, odnosno da li on i dalje ostaje pri stavu da koalicija ZBCG treba da bude njen dio,  Milatović je rekao da ostaje pri stavu da “odluka o novoj crnogorskoj vladi treba da bude donesena u Crnoj Gori”.

“To je stvar Crne Gore i mislim da se oko toga slažemo, kao i oko programa koji bi ta vlada trebala da isporuči, a to je dodatan fokus na vladavini prava”, saopštio je.

Šta god značila Milatovićeva izjava, trenutno je teško izračunati kolika je stvarna podrška Spajiću. Pored kontradiktornih izjava pojedinih političkih funkcionera na tu temu, nije  jasno ni da li te izjave služe tek za bolje pozicioniranje u budućoj vladi.

Ove sedmice, nakon podužeg vremena,  oglasio se lider Socijalističke narodne partije Vladimir Joković, i to iz Beograda. Joković koji se nije oglašavao dok je padala podrška Spajiću, a na čija dva mandata Spajić očito računa, saopštio je za provučićevsku  Politiku, da za njegovu partiju „nije prihvatljiva slaba vlada, koju podržava 41 poslanik ili njih 43”.

“Tražimo vladu koja ima širu podršku najmanje 49 poslanika kako bi se reforme u pravosuđu mogle sprovesti, kazao je Joković. On je, međutim,  ipak obazrivo saopštio da  SNP još nije donio odluku o ulasku u vladu. “A da li ćemo i pod kojim okolnostima, o tome ćemo blagovremeno obavijestiti  javnost”.

Sličnu poziciju prethodno je postavio i CIVIS, koji je na junskim izborima izašao sa PES-om, a na čije glasove je, kao i SNP-a, računao Spajić.

Joković je u javnost izašao dva dana nakon izjave člana Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) Andreja Milovića da  će SNP biti dio nove vlade i da privode kraju pregovore sa tom strankom.

“Vlada je u globalu dogovorena, ostalo je da se unutar koalicije dogovorimo oko finesa”, kazao je on. Milović je saopštio  i da su doskorašnja članica Alternative Jelena Nedović, CIVIS i Novska lista “apsolutno” za formiranje vlade. Finese su, čini se,  ipak malo ozbiljnije.

Andrija Mandić, lider ZBCG,  ubrzo je nakon Jokovićeve izjave izašao sa novim planom.“Nakon izjave lidera SNP-a Vladimira Jokovića, otkriveno da Spajić nema šanse da sastavi kabinet od pobjednika izbora”, saopštio je. Pozvao je na objedinjavanje.

“Dobro bi bilo i želio bih da se desi da se svi koji su pobijedili 30. avgusta objedine. Ako neće Pokret Evropa sad, mi drugi da se objedinimo i kažemo PES-u vi ste naš partner – hoćete li sa nama ili DPS-om? Da budu zajedno SNP, URA, CIVIS, Ujedinjena Crna Gora i koalicija ZBCG, kako bismo pomogli Spajiću da uradi ono što je ispravno i što je obećano građanima. To je da se DPS neće vratiti na vlast, da ćemo se obračunati sa organizovanim kriminalom i korupcijom i da ćemo poštovati većinsku volju koja je jasno iskazana”, rekao je Mandić.

Pozvani se još nijesu oglašavali da prokomentarišu Mandićev plan.

Prethodno je  poslanik ZBCG Slaven Radunović kazao da je “cijeloj  Crnoj Gori jasno da mandatar Milojko Spajić nema većinu za osnivanje Vlade Crne Gore”a jedan od lidera ZBCG Milan Knežević saopštio da Spajiću u PES-u nedostaje podrška četiri a ne dva poslanika.

Pritisci na Spajića ne dolaze samo iznutra. Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar saopštio je ove sedmice, bez diplomatskih rukavica i manira, da “u vladu ne treba uvoditi antizapadnu stranku”.

On je za Glas Amerike kazao  “da posvećenost evropskom putu, članstvu u NATO-u i borbi protiv korupcije ne ispunjava svaka stranka u političkom spektru u Crnoj Gori”

“Međutim, vjerujem i da predsjednik Milatović i mandatar Spajić dijele te ciljeve i izazov je da bi trebalo da sastave vladu od stranaka za koje vjeruju da će ih ispuniti. Postoje neki narativi koji veoma odmažu. Jedan je da bi isključivanje najveće antizapadne stranke bilo protivno volji naroda. To nije tačno. Voljom naroda se biraju pojedinačne stranke, a na mandataru je da utvrdi kako će sastaviti vladu. Drugi je da bi se isključili glasovi etničkih Srba. Rekao bih da ni kod jedne od stranaka s kojima mandatar Spajić želi da formira vladu ne postoji antisrpsko raspoloženje. U stvari, priličan broj ima značajan dio birača koji su etnički Srbi”, kazao je američki zvaničnik.

On je ocijenio i da “postoji najmanje jedna stranka koja kaže da je spremna da prihvati bilo koju spoljnopolitičku odluku vlade, ako im Beograd to dozvoli. To je suštinski nedemokratski i neprihvatljivo – ideja da bi jedan dio koalicije kontrolisala strana vlada i da bi taj dio bio više lojalan lideru strane zemlje, a ne premijeru ili crnogorskim biračima”.

Komentaišući kritike da SAD i Zapad vrše neprimjeren uticaj na formiranje vlade,  Eskobar je kazao da postoji pritisak unutar stranaka, sa svih strana, na to kako bi trebalo formirati vladu.

“Naše ohrabrivanje je veoma otvoreno i javno. I naša očekivanja su veoma jasna građanima Crne Gore. Nisam siguran da su neki ljudi, koji vrše pritisak da druga stranka uđe u vladu, toliko transparentni i otvoreni o tome zašto je žele u vladi”.

Mandić je, komentarišući Eskobavu ocjenu, kazao da oni nijesu antizapadna stranka. “Mi u našim programima imamo opredjeljenja da Crna Gora bude dio EU. Mi nijesmo antizapadna stranka. Mi smo i prihvatili principe mandatara. Rekli smo i da stavljamo moratorijum na pitanje članstva u NATO”, kazao je Mandić.Pri tom je napomenuo:   “Može se samo zamisliti šta bi bilo da je izjavu poput Eskobarove dao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”.

Teško je predvidjeti kako će se odvijati budući politički procesi. Jasno je samo da  uskoro ovdje neće doći doba principijelnosti i odgovornosti.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo