Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KONKURS ZA MILOČER: Grci favoriti

Objavljeno prije

na

Kada su preuzeli zakup hotela od singapurske kompanije Aman Resorts 2009. godine, grčki biznismeni koje je predstavljao Petros Statis, kazali su kako im je jasno da je Sveti Stefan sa Miločerom zapravo crnogorski Akropolj, te da će se sa dužnom pažnjom pristupiti rekonstrukciji objekata i korišćenju ekskluzivnog ljetovališta. Na prvoj konferenciji za novinare bili su zatečeni pitanjem o gradnji stanova za tržište u borovoj šumi Miločera, objasnili kako nemaju nikakva saznanja o tome, iako su projekti novih građevina uveliko kružili među mještanima.

Pet godina kasnije, početkom jula ove godine, kompanija Adriatic Properties koja upravlja hotelima Sveti Stefan i Miločer, inicirala je u svojstvu investitora raspisivanje konkursa za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog risorta Miločer, odnosno urbanizaciju najvrednijeg dijela Crnogorskog primorja, kojom je predviđena gradnja na desetine hiljada kvadrata stanova i apartmana ne samo u Miločeru nego i u zaštićenoj zoni Svetog Stefana, kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

Betoniranje našeg Akropolja Grci će obaviti uz nesebičnu pomoć Ministarstva održivog razvoja i turizma i jednog broja uticajnih i vlasti bliskih, Gvozdenovićevih (ministar Branimir Gvozdenović) arhitekata, koji su se do juče kleli u nepovredivost Miločera koji se nipošto ne smije oskrnaviti gradnjom stanova i apartmana.

Želje i ideje investitora pretočene su u programski zadatak na osnovu kojeg je raspisan konkurs. Posao je obavilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, odnosno specijalizovano Odjeljenje za razvojne projekte u urbanizmu i arhitekturi, kojim rukovodi arhitektica Dijana Vučinić.

Konkurs za Miločer, organizovan tokom proteklih vrelih ljetnih mjeseci, izazvao je veliko interesovanje javnosti. Prije svega zbog svoje neregularnosti, nepoštovanja važećih zakona i propisa u oblasti planiranja prostora i sprovođenja javnih konkursa. Područje nije planski uređeno na nivou detaljnog urbanističkog plana, pa se ne zna ko će i na osnovu čega izdavati urbanističko-tehničke uslove i odobrenja za gradnju.

Korišćena je prečica, član 60a Zakona o uređenju prostora i gradnji objekata, koji se odnosi na investicije od opšteg interesa, iako gradnja stanova, vila i apartmana za tržište to nije. Interes stranog investitora proglašen je opštim, uz to ne postoji politički konsenzus partija u Skupštini Crne Gore za graditeljsku ofanzivu na Miločer i Sveti Stefan.

Čitav posao oko konkursa za Miločer pretvorio se u gromoglasnu lakrdiju i blamažu Ministarstva održivog razvoja i članova žirija koji su interes stranih tajkuna i njihovog kapitala pretpostavili interesima crnogorskog društva.

Očekivala se makar neka spektakularna akcija MORT-a, organizovanje otvorenog međunarodnog konkursa na kojem će učestvovati eminentna imena evropske i svjetske arhitektonske scene, što prostor Miločera zavređuje.

Umjesto toga, sproveden je pozivni, regionalni konkurs sa pozivnicama upućenim na 21 adresu manje poznatih imena i projektnih biroa.

Situacija se dalje razvijala u skladu sa maksimom – što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi. Pa su se neregularnosti nastavile. Na poziv Ministarstva pristiglo je samo osam radova, gotovo trećina pozvanih. Poziv je već na startu, uz pregršt suštinskih primjedbi, odbio podgorički arhitekta, Aleksandar Ašanin i to javnim obraćanjem u kome je konkurs ocijenio kao „takmičenje zavezanih usta, ruku i nogu, u kojem na kraju svi gube”, te kako „ne želi da učestvuje u lošoj simulaciji arhitektonskog nadmetanja.”

Svoj rad nije poslao ni poznati beogradski arhitekta Branislav Redžić, od koga se mnogo očekivalo, kao ni ostalih jedanaest pozvanih koji su ovu smotru bojkotovali.

Prošle subote u restoranu Oliva na Svetom Stefanu organizovana je prezentacija pristiglih radova, na kojoj su članovi žirija obrazlagali svoj izbor.

Prva nagrada na konkursu za Miločer nije dodijeljena, jer nijedan rad to nije zavrijedio. Dodijeljene su dvije ravnopravne druge nagrade i to birou Elastic Arhitekts iz Atine za hotel Kraljičina plaža, planiran na mjestu postojećeg, starog hotela.

Drugi dio nagrade pripao je autorskom timu iz Beograda – Dejanu Miljkoviću, Aleksi Bjeloviću i Petru Sazdanoviću, za projekte vila, apartmana i svega ostalog.

Ogroman posao projektovanja oko 40.000 komercijalnih kvadrata u elitnom ljetovalištu podijeljen je između nevedenih ekipa.

Grci su, kako se i očekivalo, dobili glavni dio kolača, izradu projekta petospratnog hotela, daleko većih gabarita od postojećeg, uz isti toliki blok sa stanovima za tržište, smješten na dijelu parka prema naselju Pržno. Na sajtu atinske firme Elastic navodi se podatak da im je jedan od internacionalnih klijenata kompanija Aman Resorts. Tako da nije bilo dileme oko izbora rada koji će biti realizovan, pa čitav posao oko konkursa liči na visokorangiranu farsu koju su mnogi pozvani autori na vrijeme prepoznali.

Izrada projekata brojnih vila u šumi Miločera, zatim na velikoj miločerskoj plaži, na lokaciji kafea Zverinjak, te oko 13.000 m2 na zaštićenom prostoru ispred hotela Sveti Stefan, dodijeljen je Beograđanima, čije gabaritne vile redom liče na replike hotela Miločer.

Za oba nagrađena rada naložena je dorada jer nisu u potpunosti zadovoljili kriterijume.

Po ugledu na konkurs prošla je i izložba radova, zamišljena, po riječima članova žirija, kao stručna i javna rasprava. Na koju i bukvalno niko nije došao, ni struka ni narod, iako su pozivi poslati „svim strukovnim udruženjima i medijima”. Izostala je debata, razmjena mišljenja ili primjedbe zainteresovanih mještana, kojih uopšte nije bilo u sali. Nisu primijećeni ni predstavnici HG Budvanska rivijera i HTP Miločer, formalni vlasnici hotela, niti bilo ko iz Javnog preduzeća Morsko dobro.

Bilo je zaista neprijatno i tužno slušati tanka obrazloženja članova žirija, njihova vajkanja i dileme oko toga koliko su zadovoljni ponuđenim rješenjima i gledati dvorske arhitekte kako učestvuju u najvećem zločinu protiv prirode koji je u XXI vijeku priređen u Crnoj Gori, kako brane pravo investitora da po Miločeru i Svecu grade i prodaju kuće i stanove.

Poznati arhitekta Branislav Mitrović, član ocjenjivačkog tima, pokajnički je lamentirao kako je ipak trebalo raspisati regionalni konkurs otvorenog tipa, da je „uloga žirija bila veoma nezahvalna jer treba odlučiti nešto što će biti budućnost ovog prostora. Svi imamo sliku Miločera koji je nedodirljiv, zato sam ovo doživio veoma emotivno…”, pravdao se član Srpske akademije nauka.

Svojim ugledom i autoritetom Mitrović je mogao napraviti veću uslugu Miločeru i Svetom Stefanu odbijanjem učešća u kontroverznom konkursu koji je na kraju ocijenio kao „primjer kako ne treba raditi i koji se ne smije ponoviti na nekim drugim lokacijama”… Kao da imamo još Miločera, pa sljedeći put pamet u glavu.

Na pitanje novinara zašto konkurs nije poništen kao neuspješan zbog malog broja prijavljenih radova, predsjednik žirija, arhitekta Veljko Radulović lakonski je odgovorio da su formalni uslovi konkursa zadovoljeni u potpunosti.

Tako je biser crnogorske obale, kraljevski Miločer sa Svetim Stefanom dobio drugorazredna projektna rješenja iz mizernog izbora radova kao da se radi o Sutomoru.

Ovaj vrijedni prostor zahvaljujući dirigovanom žiriranju nije dobio najbolje od najboljeg, već ono što želi investitor, Grk sa skrivenim partnerima, koji gradi, plaća konkurs, nagrade i honorare onima koji na sve to pristaju.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo