Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KONKURS ZA MILOČER: Grci favoriti

Objavljeno prije

na

Kada su preuzeli zakup hotela od singapurske kompanije Aman Resorts 2009. godine, grčki biznismeni koje je predstavljao Petros Statis, kazali su kako im je jasno da je Sveti Stefan sa Miločerom zapravo crnogorski Akropolj, te da će se sa dužnom pažnjom pristupiti rekonstrukciji objekata i korišćenju ekskluzivnog ljetovališta. Na prvoj konferenciji za novinare bili su zatečeni pitanjem o gradnji stanova za tržište u borovoj šumi Miločera, objasnili kako nemaju nikakva saznanja o tome, iako su projekti novih građevina uveliko kružili među mještanima.

Pet godina kasnije, početkom jula ove godine, kompanija Adriatic Properties koja upravlja hotelima Sveti Stefan i Miločer, inicirala je u svojstvu investitora raspisivanje konkursa za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje hotelskog risorta Miločer, odnosno urbanizaciju najvrednijeg dijela Crnogorskog primorja, kojom je predviđena gradnja na desetine hiljada kvadrata stanova i apartmana ne samo u Miločeru nego i u zaštićenoj zoni Svetog Stefana, kulturnog dobra od nacionalnog značaja.

Betoniranje našeg Akropolja Grci će obaviti uz nesebičnu pomoć Ministarstva održivog razvoja i turizma i jednog broja uticajnih i vlasti bliskih, Gvozdenovićevih (ministar Branimir Gvozdenović) arhitekata, koji su se do juče kleli u nepovredivost Miločera koji se nipošto ne smije oskrnaviti gradnjom stanova i apartmana.

Želje i ideje investitora pretočene su u programski zadatak na osnovu kojeg je raspisan konkurs. Posao je obavilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, odnosno specijalizovano Odjeljenje za razvojne projekte u urbanizmu i arhitekturi, kojim rukovodi arhitektica Dijana Vučinić.

Konkurs za Miločer, organizovan tokom proteklih vrelih ljetnih mjeseci, izazvao je veliko interesovanje javnosti. Prije svega zbog svoje neregularnosti, nepoštovanja važećih zakona i propisa u oblasti planiranja prostora i sprovođenja javnih konkursa. Područje nije planski uređeno na nivou detaljnog urbanističkog plana, pa se ne zna ko će i na osnovu čega izdavati urbanističko-tehničke uslove i odobrenja za gradnju.

Korišćena je prečica, član 60a Zakona o uređenju prostora i gradnji objekata, koji se odnosi na investicije od opšteg interesa, iako gradnja stanova, vila i apartmana za tržište to nije. Interes stranog investitora proglašen je opštim, uz to ne postoji politički konsenzus partija u Skupštini Crne Gore za graditeljsku ofanzivu na Miločer i Sveti Stefan.

Čitav posao oko konkursa za Miločer pretvorio se u gromoglasnu lakrdiju i blamažu Ministarstva održivog razvoja i članova žirija koji su interes stranih tajkuna i njihovog kapitala pretpostavili interesima crnogorskog društva.

Očekivala se makar neka spektakularna akcija MORT-a, organizovanje otvorenog međunarodnog konkursa na kojem će učestvovati eminentna imena evropske i svjetske arhitektonske scene, što prostor Miločera zavređuje.

Umjesto toga, sproveden je pozivni, regionalni konkurs sa pozivnicama upućenim na 21 adresu manje poznatih imena i projektnih biroa.

Situacija se dalje razvijala u skladu sa maksimom – što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi. Pa su se neregularnosti nastavile. Na poziv Ministarstva pristiglo je samo osam radova, gotovo trećina pozvanih. Poziv je već na startu, uz pregršt suštinskih primjedbi, odbio podgorički arhitekta, Aleksandar Ašanin i to javnim obraćanjem u kome je konkurs ocijenio kao „takmičenje zavezanih usta, ruku i nogu, u kojem na kraju svi gube”, te kako „ne želi da učestvuje u lošoj simulaciji arhitektonskog nadmetanja.”

Svoj rad nije poslao ni poznati beogradski arhitekta Branislav Redžić, od koga se mnogo očekivalo, kao ni ostalih jedanaest pozvanih koji su ovu smotru bojkotovali.

Prošle subote u restoranu Oliva na Svetom Stefanu organizovana je prezentacija pristiglih radova, na kojoj su članovi žirija obrazlagali svoj izbor.

Prva nagrada na konkursu za Miločer nije dodijeljena, jer nijedan rad to nije zavrijedio. Dodijeljene su dvije ravnopravne druge nagrade i to birou Elastic Arhitekts iz Atine za hotel Kraljičina plaža, planiran na mjestu postojećeg, starog hotela.

Drugi dio nagrade pripao je autorskom timu iz Beograda – Dejanu Miljkoviću, Aleksi Bjeloviću i Petru Sazdanoviću, za projekte vila, apartmana i svega ostalog.

Ogroman posao projektovanja oko 40.000 komercijalnih kvadrata u elitnom ljetovalištu podijeljen je između nevedenih ekipa.

Grci su, kako se i očekivalo, dobili glavni dio kolača, izradu projekta petospratnog hotela, daleko većih gabarita od postojećeg, uz isti toliki blok sa stanovima za tržište, smješten na dijelu parka prema naselju Pržno. Na sajtu atinske firme Elastic navodi se podatak da im je jedan od internacionalnih klijenata kompanija Aman Resorts. Tako da nije bilo dileme oko izbora rada koji će biti realizovan, pa čitav posao oko konkursa liči na visokorangiranu farsu koju su mnogi pozvani autori na vrijeme prepoznali.

Izrada projekata brojnih vila u šumi Miločera, zatim na velikoj miločerskoj plaži, na lokaciji kafea Zverinjak, te oko 13.000 m2 na zaštićenom prostoru ispred hotela Sveti Stefan, dodijeljen je Beograđanima, čije gabaritne vile redom liče na replike hotela Miločer.

Za oba nagrađena rada naložena je dorada jer nisu u potpunosti zadovoljili kriterijume.

Po ugledu na konkurs prošla je i izložba radova, zamišljena, po riječima članova žirija, kao stručna i javna rasprava. Na koju i bukvalno niko nije došao, ni struka ni narod, iako su pozivi poslati „svim strukovnim udruženjima i medijima”. Izostala je debata, razmjena mišljenja ili primjedbe zainteresovanih mještana, kojih uopšte nije bilo u sali. Nisu primijećeni ni predstavnici HG Budvanska rivijera i HTP Miločer, formalni vlasnici hotela, niti bilo ko iz Javnog preduzeća Morsko dobro.

Bilo je zaista neprijatno i tužno slušati tanka obrazloženja članova žirija, njihova vajkanja i dileme oko toga koliko su zadovoljni ponuđenim rješenjima i gledati dvorske arhitekte kako učestvuju u najvećem zločinu protiv prirode koji je u XXI vijeku priređen u Crnoj Gori, kako brane pravo investitora da po Miločeru i Svecu grade i prodaju kuće i stanove.

Poznati arhitekta Branislav Mitrović, član ocjenjivačkog tima, pokajnički je lamentirao kako je ipak trebalo raspisati regionalni konkurs otvorenog tipa, da je „uloga žirija bila veoma nezahvalna jer treba odlučiti nešto što će biti budućnost ovog prostora. Svi imamo sliku Miločera koji je nedodirljiv, zato sam ovo doživio veoma emotivno…”, pravdao se član Srpske akademije nauka.

Svojim ugledom i autoritetom Mitrović je mogao napraviti veću uslugu Miločeru i Svetom Stefanu odbijanjem učešća u kontroverznom konkursu koji je na kraju ocijenio kao „primjer kako ne treba raditi i koji se ne smije ponoviti na nekim drugim lokacijama”… Kao da imamo još Miločera, pa sljedeći put pamet u glavu.

Na pitanje novinara zašto konkurs nije poništen kao neuspješan zbog malog broja prijavljenih radova, predsjednik žirija, arhitekta Veljko Radulović lakonski je odgovorio da su formalni uslovi konkursa zadovoljeni u potpunosti.

Tako je biser crnogorske obale, kraljevski Miločer sa Svetim Stefanom dobio drugorazredna projektna rješenja iz mizernog izbora radova kao da se radi o Sutomoru.

Ovaj vrijedni prostor zahvaljujući dirigovanom žiriranju nije dobio najbolje od najboljeg, već ono što želi investitor, Grk sa skrivenim partnerima, koji gradi, plaća konkurs, nagrade i honorare onima koji na sve to pristaju.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo