Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Primorske bajke

Objavljeno prije

na

Poništenje tendera za turističku valorizaciju uvale Valdanos nije se dopalo premijeru Igoru Lukšiću. Vidno nezadovoljan, za propast aranžmana sa prvorangiranom britanskom kompanijom Kjubus luks, premijer je okrivio negativnu javnu kampanju i stvaranje posve neprijatne klime u Crnoj Gori koja tjera strane investitore. „Slučaj Kjubus luksa je krajnje upozoravajući”, ocijenio je premijer i dodao „da nama izgleda niko od investitora, ni iz Rusije ni iz zemalja EU ne odgovara.”

On je sa žaljenjem naglasio kako je Vlada namjeravala da na području Valdanosa obezbijedi gradnju luksuznog rizorta sa hotelima od 4+ i 5+ zvjezdica, turističkog kompleksa u kome bi bilo posla za oko 600-700 ljudi.

„Volio bih da se neko ko je doprinio da se pojavi sumnja u Kjubus luks i dođe do ovakvog završetka sada pojavi u Ulcinju i objasni ljudima zašto nijesu obezbijeđeni uslovi za zapošljavanje tolikog broja ljudi”, prozvao je premijer sve one, sa naglaskom na NVO MANS , koji su ukazivanjem na kršenje procedure oko zakupa Valdanosa doprinijeli poništenju tendera.

Mladi premijer je naglašenom brigom za sudbinu potencijalnih radnih mjesta, pokazao da brine o golubu na grani dok hiljade izgubljenih stvarnih radnih mjesta u Ulcinju i diljem primorja i ne pominje. Čudan je toliki jed zbog propuštenih šansi u Valdanosu dok Crnogorsko primorje pritiska groblje prodatih a napuštenih hotela i turističkih kompleksa o kojima se ćuti.

Poziv za prihvatanje odgovornosti zbog propalih radnih mjesta trebalo bi najprije uputiti dugogodišnjem prvom čovjeku turizma, Predragu Neneziću, čiji je doprinos porastu broja nezaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu nemjerljiv.

Bivši ministar mogao bi da šeta od Ulcinja do Herceg Novog i „objašnjava ljudima”, hiljadama koji su bili zaposleni u hotelima duž Crnogorskog primorja, zašto su ostali bez posla.

Poziv bi mogao biti upućen domaćim i stranim tajkunima koji su u bescjenje pokupovali vrijedne hotele i atraktivne lokacije, da se „pojave i ljudima objasne” zašto su hoteli godinama zatvoreni ili zapušteni a radnici protjerani.

Sjetimo se priča o benefitima koje će donijeti prodaja vrijednih i poznatih crnogorskih hotela, o ulaganjima stotina miliona eura u njihovu modernizaciju. Bajki o Crnoj Gori kao elitnoj turističkoj destinaciji ka kojoj će hrliti klijentela visokih platežnih mogućnosti, o turističkom raju u kome će svi biti bogati i zadovoljni.

Nije eks ministar Nenezić bez razloga ponio epitet grobara crnogorskog turizma. Hoteli koji su uz njegov dvostruki angažman na poziciji ministra turizma i predsjednika Tenderske komisije za privatizaciju privatizovani i prešli u ruke novopečenih biznismena, danas su mahom zatvoreni ili pretvoreni u ruine koje ruže turističke pejzaže.

Umjesto da se „pojavi i objasni narodu” kako je sistemski ubijan crnogorski turizam, Predrag Nenezić je aterirao u fotelju prvog čovjeka JP Aerodromi Crne Gore. Samo da naše vazdušne luke ne prođu kao što su hoteli.

Primjedba premijera Lukšića kako nama ne odgovaraju investitori ma odakle dolazili sasvim je u skladu sa dosadašnjim iskustvom sa stranim investicijama u turističku privredu Crne Gore. Ni jedna privatizacija hotela nije urađena valjano, u interesu države, lokalne zajednice i radnika. Uglavnom se radilo o namještenim tenderima za poznate kupce. Ne rijetko iza favorizovanih stranih investitora stajali bi domaći likovi i firme registrovane na of-šor destinacijama. Uz hotele odlazilo je i atraktivno zemljište bez posebne nadoknade. Ni jedna koncesija ili višegodišnji zakup strateških hotelskih ili privrednih firmi nije izvršena bez posebnih ustupaka stranim zakupcima na štetu društva.

PORAZNI EFEKTI: Nigdje efekti privatizacije hotela nisu tako porazni kao u Ulcinju, koji je u ukupnom turističkom proizvodu Crne Gore učestvovao sa oko 40 odsto. Danas je taj udio zanemarljiv. Brojni ulcinjski hoteli, poput poznatog Otranta, zatvoreni su ili porušeni. Samo je HTP Ulcinjska rivijera prije privatizacije zapošljavala oko 1.100 stalnih radnika i 800 sezonskih, da bi danas taj broj bio manji od 200.

Grad jedva preživljava. Zaposleni u Opštini Ulcinj više od pola godine nisu primili plate. Propali su tenderi Vlade za davanje u zakup Velike plaže na kojoj su najavljivane investicije od nekoliko milijardi eura. Proces privatizacije unazadio je ovaj grad za oko 70 godina i postavio ga na margine turističkog prometa.

Blizu kraha je i ugovor stoljeća kojim je pod zakup na 30 godina singapurskoj hotelskoj kući Aman rizorts ustupljen biser turističke ponude Crne Gore, hoteli Sveti Stefan i Miločer. Poznati hoteli kojima gazduje novi zakupac grčka grupa Restis, zatvoreni su petu godinu zaredom.

Nepoštovanje dogovorenih rokova obnove hotela nanijelo je ogromnu štetu elitnom turističkom kompleksu i crnogorskom turizmu uopšte i unazadilo život u široj društvenoj zajednici naselja Sveti Stefan. Oko 150 radnika ostalo je bez posla. Malobrojni koji su ostali u radnom odnosu, među kojima ima iskusnih turističkih radnika, kod novog gazde mahom čiste parkove i plaže. Ključna mjesta u novoj upravi i ugostiteljstvu zauzeli su stranci.

Zbog zatvorenih hotela i nepristupačnih plaža sve je manje gostiju i u privatnom smještaju lokalnog stanovništva. Novi vlasnik nema interesa za rješavanje zajedničkih potreba mjesta, pa je kvalitet života na Svetom Stefanu daleko lošiji u odnosu na period prije izdavanja hotela pod zakup.

Sunovrat nije zaobišao ni Kotor. Najveći kotorski hotel Fjord i ugostiteljski centar Slavija prodati su 2005. mješovitoj irsko-crnogorskoj kompaniji. Ista kompanija u kojoj većinski udio ima grupa domaćih biznismena okupljena oko Veselina Barovića, kupuje 2008. i upravnu zgradu kotorske Jugooceanije, propale pomorske kompanije, koja se nalazi pored hotela Fjord. Tada je najavljeno rušenje hotela i gradnja luksuznog hotelskog kompleksa u vrijednosti od 200 miliona eura.

Investicija nije realizovana a zatvoreni i oronuli hotel na obali jednog od najljepših zaliva u svijetu, predstavlja svojevrstan spomenik špekulativne privatizacije i urušavanja privrede jednog grada. Ko će da se pojavi u Kotoru i „objasni ljudima” ko je tome doprinio a ko kumovao.

O propasti turizma u Herceg Novom gotovo sve je rečeno. Grad je za kratko vrijeme ostao bez hotela a hiljade radnika bez posla. Poslije Nenezićeve tranzicije poznati turistički grad raspolaže sa 1.700 kreveta u hotelskom smještaju, manje nego što je imao 1946. godine.

Samo je HTP Boka prije prodaje raspolagala sa preko 3.000 ležajeva. Jedan od većih jahača privatizacione apokalipse koja je zadesila domaću hotelsku industriju, novi vlasnik vodećih novskih hotela, tajkun Dragan Brković, ni jednu od preuzetih obaveza iz ugovora o kupoprodaji HTP Boka, nije ispoštovao. Umjesto najavljivanih novih, modernih hotela visoke kategorije Herceg Novi je dobio ruševine i zatvorene kapije.

Izgradnja moderne marine za mega jahte i nautičkog centra u Tivtu na mjestu nekadašnjeg Remontnog zavoda Arsenal, smatra se jednom od uspješnijih privatizacija u Crnoj Gori, iako je tom prilikom oko 400 zaposlenih koji su proglašeni tehnološkim viškom moralo uz otpremnine napustiti firmu koja je izgradila Tivat.

Pet godina kasnije priča o „stvaranju novog doba u Tivtu” svela se na gradnju stanova za tržište bez ijednog hotela u perspektivi.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo