DRUŠTVO
Primorske bajke

Objavljeno prije
14 godinana
Objavio:
Monitor online
Poništenje tendera za turističku valorizaciju uvale Valdanos nije se dopalo premijeru Igoru Lukšiću. Vidno nezadovoljan, za propast aranžmana sa prvorangiranom britanskom kompanijom Kjubus luks, premijer je okrivio negativnu javnu kampanju i stvaranje posve neprijatne klime u Crnoj Gori koja tjera strane investitore. „Slučaj Kjubus luksa je krajnje upozoravajući”, ocijenio je premijer i dodao „da nama izgleda niko od investitora, ni iz Rusije ni iz zemalja EU ne odgovara.”
On je sa žaljenjem naglasio kako je Vlada namjeravala da na području Valdanosa obezbijedi gradnju luksuznog rizorta sa hotelima od 4+ i 5+ zvjezdica, turističkog kompleksa u kome bi bilo posla za oko 600-700 ljudi.
„Volio bih da se neko ko je doprinio da se pojavi sumnja u Kjubus luks i dođe do ovakvog završetka sada pojavi u Ulcinju i objasni ljudima zašto nijesu obezbijeđeni uslovi za zapošljavanje tolikog broja ljudi”, prozvao je premijer sve one, sa naglaskom na NVO MANS , koji su ukazivanjem na kršenje procedure oko zakupa Valdanosa doprinijeli poništenju tendera.
Mladi premijer je naglašenom brigom za sudbinu potencijalnih radnih mjesta, pokazao da brine o golubu na grani dok hiljade izgubljenih stvarnih radnih mjesta u Ulcinju i diljem primorja i ne pominje. Čudan je toliki jed zbog propuštenih šansi u Valdanosu dok Crnogorsko primorje pritiska groblje prodatih a napuštenih hotela i turističkih kompleksa o kojima se ćuti.
Poziv za prihvatanje odgovornosti zbog propalih radnih mjesta trebalo bi najprije uputiti dugogodišnjem prvom čovjeku turizma, Predragu Neneziću, čiji je doprinos porastu broja nezaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu nemjerljiv.
Bivši ministar mogao bi da šeta od Ulcinja do Herceg Novog i „objašnjava ljudima”, hiljadama koji su bili zaposleni u hotelima duž Crnogorskog primorja, zašto su ostali bez posla.
Poziv bi mogao biti upućen domaćim i stranim tajkunima koji su u bescjenje pokupovali vrijedne hotele i atraktivne lokacije, da se „pojave i ljudima objasne” zašto su hoteli godinama zatvoreni ili zapušteni a radnici protjerani.
Sjetimo se priča o benefitima koje će donijeti prodaja vrijednih i poznatih crnogorskih hotela, o ulaganjima stotina miliona eura u njihovu modernizaciju. Bajki o Crnoj Gori kao elitnoj turističkoj destinaciji ka kojoj će hrliti klijentela visokih platežnih mogućnosti, o turističkom raju u kome će svi biti bogati i zadovoljni.
Nije eks ministar Nenezić bez razloga ponio epitet grobara crnogorskog turizma. Hoteli koji su uz njegov dvostruki angažman na poziciji ministra turizma i predsjednika Tenderske komisije za privatizaciju privatizovani i prešli u ruke novopečenih biznismena, danas su mahom zatvoreni ili pretvoreni u ruine koje ruže turističke pejzaže.
Umjesto da se „pojavi i objasni narodu” kako je sistemski ubijan crnogorski turizam, Predrag Nenezić je aterirao u fotelju prvog čovjeka JP Aerodromi Crne Gore. Samo da naše vazdušne luke ne prođu kao što su hoteli.
Primjedba premijera Lukšića kako nama ne odgovaraju investitori ma odakle dolazili sasvim je u skladu sa dosadašnjim iskustvom sa stranim investicijama u turističku privredu Crne Gore. Ni jedna privatizacija hotela nije urađena valjano, u interesu države, lokalne zajednice i radnika. Uglavnom se radilo o namještenim tenderima za poznate kupce. Ne rijetko iza favorizovanih stranih investitora stajali bi domaći likovi i firme registrovane na of-šor destinacijama. Uz hotele odlazilo je i atraktivno zemljište bez posebne nadoknade. Ni jedna koncesija ili višegodišnji zakup strateških hotelskih ili privrednih firmi nije izvršena bez posebnih ustupaka stranim zakupcima na štetu društva.
PORAZNI EFEKTI: Nigdje efekti privatizacije hotela nisu tako porazni kao u Ulcinju, koji je u ukupnom turističkom proizvodu Crne Gore učestvovao sa oko 40 odsto. Danas je taj udio zanemarljiv. Brojni ulcinjski hoteli, poput poznatog Otranta, zatvoreni su ili porušeni. Samo je HTP Ulcinjska rivijera prije privatizacije zapošljavala oko 1.100 stalnih radnika i 800 sezonskih, da bi danas taj broj bio manji od 200.
Grad jedva preživljava. Zaposleni u Opštini Ulcinj više od pola godine nisu primili plate. Propali su tenderi Vlade za davanje u zakup Velike plaže na kojoj su najavljivane investicije od nekoliko milijardi eura. Proces privatizacije unazadio je ovaj grad za oko 70 godina i postavio ga na margine turističkog prometa.
Blizu kraha je i ugovor stoljeća kojim je pod zakup na 30 godina singapurskoj hotelskoj kući Aman rizorts ustupljen biser turističke ponude Crne Gore, hoteli Sveti Stefan i Miločer. Poznati hoteli kojima gazduje novi zakupac grčka grupa Restis, zatvoreni su petu godinu zaredom.
Nepoštovanje dogovorenih rokova obnove hotela nanijelo je ogromnu štetu elitnom turističkom kompleksu i crnogorskom turizmu uopšte i unazadilo život u široj društvenoj zajednici naselja Sveti Stefan. Oko 150 radnika ostalo je bez posla. Malobrojni koji su ostali u radnom odnosu, među kojima ima iskusnih turističkih radnika, kod novog gazde mahom čiste parkove i plaže. Ključna mjesta u novoj upravi i ugostiteljstvu zauzeli su stranci.
Zbog zatvorenih hotela i nepristupačnih plaža sve je manje gostiju i u privatnom smještaju lokalnog stanovništva. Novi vlasnik nema interesa za rješavanje zajedničkih potreba mjesta, pa je kvalitet života na Svetom Stefanu daleko lošiji u odnosu na period prije izdavanja hotela pod zakup.
Sunovrat nije zaobišao ni Kotor. Najveći kotorski hotel Fjord i ugostiteljski centar Slavija prodati su 2005. mješovitoj irsko-crnogorskoj kompaniji. Ista kompanija u kojoj većinski udio ima grupa domaćih biznismena okupljena oko Veselina Barovića, kupuje 2008. i upravnu zgradu kotorske Jugooceanije, propale pomorske kompanije, koja se nalazi pored hotela Fjord. Tada je najavljeno rušenje hotela i gradnja luksuznog hotelskog kompleksa u vrijednosti od 200 miliona eura.
Investicija nije realizovana a zatvoreni i oronuli hotel na obali jednog od najljepših zaliva u svijetu, predstavlja svojevrstan spomenik špekulativne privatizacije i urušavanja privrede jednog grada. Ko će da se pojavi u Kotoru i „objasni ljudima” ko je tome doprinio a ko kumovao.
O propasti turizma u Herceg Novom gotovo sve je rečeno. Grad je za kratko vrijeme ostao bez hotela a hiljade radnika bez posla. Poslije Nenezićeve tranzicije poznati turistički grad raspolaže sa 1.700 kreveta u hotelskom smještaju, manje nego što je imao 1946. godine.
Samo je HTP Boka prije prodaje raspolagala sa preko 3.000 ležajeva. Jedan od većih jahača privatizacione apokalipse koja je zadesila domaću hotelsku industriju, novi vlasnik vodećih novskih hotela, tajkun Dragan Brković, ni jednu od preuzetih obaveza iz ugovora o kupoprodaji HTP Boka, nije ispoštovao. Umjesto najavljivanih novih, modernih hotela visoke kategorije Herceg Novi je dobio ruševine i zatvorene kapije.
Izgradnja moderne marine za mega jahte i nautičkog centra u Tivtu na mjestu nekadašnjeg Remontnog zavoda Arsenal, smatra se jednom od uspješnijih privatizacija u Crnoj Gori, iako je tom prilikom oko 400 zaposlenih koji su proglašeni tehnološkim viškom moralo uz otpremnine napustiti firmu koja je izgradila Tivat.
Pet godina kasnije priča o „stvaranju novog doba u Tivtu” svela se na gradnju stanova za tržište bez ijednog hotela u perspektivi.
Branka PLAMENAC
Komentari
DRUŠTVO
DRŽAVNE INSTITUCIJE KAO PODSTANARI: Zakup koštao građane preko 190 milliona za deceniju i po

Objavljeno prije
2 danana
7 Februara, 2025
Od 2011. do danas, iz državnog budžeta je za zakup objekata plaćeno 191 miliona eura. Nova zgrada Vlade, koja je useljena 2010. godine, koštala je 10,17 miliona eura. Za zakup smještaja ministarstava i institucija izdvojen je novac u vrijednosti – 18 novih zgrada vlade
U oktobru prošle godine građani su saznali da je centralni registar privrednih subjekata (CRPS) koji posluje pri Poreskoj upravi (PU) zakupio novo sjedište. To preseljenje će nas koštati tri puta više nego što smo do tada plaćali prostorije ove institucije.
Naime, prema informaciji koje je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine dostavilo Vladi, zakup poslovnog prostora za potrebe smještaja CRPS-a, za koji je mjesečna kirija iznosila 2.323, ubuduće će biti 7.961 eura. CRPS se iz prostora od 192 kvadrata, preselio u prostor od 470. Da li je razlog ovog preseljenja veći broj radnika ili obim posla, nije precizirano. Godišnje sa 27.323, na 95.541 eura iz budžeta.
No, da institucijama često ne cvjetaju ruže ni u iznajmljenim privatnim prostorima, pokazalo se tokom protekle godine kada je martu više državnih institucija, smještenih u hotelu Best Western u Podgorici, ostalo bez struje. Razlog- bivši vlasnik objekta – kompanija Montenegro premier porodice biznismena Danila Dana Petrovića nije redovno izmirivala svoje račune, pa je dug dostigao više desetina hiljada eura.
U hotelu su smještene prostorije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, dijela Ministarstva finansija, Ministarstva javne uprave, Direkcija za intelektualnu svojinu, Agencija za obezbjeđivanje kvaliteta u visokom obrazovanju…
Isti scenario se ponovio i u avgustu protekle godine, kada su navedene institucije bile tri dana bez struje. Iz državne Elektroprivrede (EPCG) su tada kazali da moraju da naplate svoja potraživanja od privatne kompanije, iako je ispalo da ispaštaju institucije, državne.
Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
DRUŠTVO
PRIJEDLOG ZAKONA O BORAČKOJ I INVALIDSKOJ ZAŠTITI: Hoće li se doći do pravičnih rješenja

Objavljeno prije
1 sedmicana
31 Januara, 2025
Na ovonedjeljnom sastanku civilnog sektora i ministra Damira Gutića dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata ipak priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Trenutni Prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine
Vlada će preuzeti obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, dogovoreno je na ovonedjeljnom sastanku ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića sa predstavnicima nevladinih organizacija (NVO) i članovima porodica žrtava.
Iz Ministarstva su saopštili da je Gutić tokom sastanka saslušao zabrinutost i predloge učesnika, koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava.Posebno je, kako su naveli, naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.
Krajem 2023. nakon javnog protesta NVO, udruženja žrtava i dijela opozicije, poslanici Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije povukli su raniji Prijedlog zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti. Prijedlog je neopravdano isključivao porodice svih civilnih žrtava rata koje su stradale van teritorije Crne Gore i u vrijeme kada zvanično nije bilo proglašeno ratno stanje. Ovim prijedlogom su iz zakona bile isključene žrtve ratnih stradanja u prvoj polovini ’90-ih, a civlinim žrtvama rata bi bili proglašeni samo stradali u Crnoj Gori tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
Vlada se tada obavezala da pripremi novo, sveobuhvatno i pravedno rješenje. Iz Vlade su probili sve predložene rokove (mart i jun 2024.), za inovaciju Zakona. Tek krajem decembra prošle godine, na telefonskoj sjednici, Vlada je utvrdila prijedlog ovog zakona i uputila ga Skupštini na dalju proceduru.
Tokom januara više nevladinih organizacija, Udruženja ,,Štrpci Protiv zaborava”, Akcija za ljudska prava, Građanska alijansa, Centar za građansko obrazovanje,pozvale su premijera Milojka Spajića i ministra Gutića da povuku manjkavi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti i konačno omoguće javnu raspravu o ovom dokumentu.
,,Vlada nastavlja sa štetnom praksom užurbanog usvajanja loših zakonskih rješenja bez sluha za žalbe porodica žrtava kojih se ovakvi zakoni i najviše tiču, te civilnog sektora sa ekspertizom u oblasti ljudskih prava”, upozorili su iz Asocijacije Spektra.
,,Ozbiljan je problem to što je priznanje statusa civilne žrtve samo formalne prirode, jer ne povlači ostvarivanje materijalnih prava u budućnosti za sve članove porodica, već samo roditelje i udovce/ice civilnih žrtava. Naime, to isključuje i njihovu braću, sestre i djecu, koja su protekom vremena, od okvirno 30 godina od njihovog stradanja ili nestanka, uveliko izgubili mogućnost da se tim pravom služe, kako je to propisano, do svoje 26, odnosno 27. godine života”, naveli su u primjedbama na predložena rješenja iz Centra za građansko obrazovanje (CGO). Dodali su i da novi prijedlog zakona izostavlja i mogućnost isplate jednokratnih naknada u vidu materijalne satisfakcije, čime je ta kategorija uskraćena apsolutno svih materijalnih prava.
Na neophodnost da se ispravi trodecenijska nepravda prema porodicama, i jednokratnim isplatama nadoknadi barem dio onoga što je država bila dužna da im obezbjedi još tada, ukazali su iz Spektre i dodali da ,,moramo imati na umu da naša država nije uradila dovoljno za civilne žrtve ratova devedesetih, pogotovo onih stradalih na našoj teritoriji i/ili za čija stradanja je odgovorna Crna Gora”.
Od zločina u Štrpcima 27. februara 1993.godine, u kojem je ubijeno 20 civila, prošle su 32 godine. Članovi porodica ubijenih u Štrpcima kazali su da je većina potencijalnih korisnika ove planirane naknade umrla ili prerasla navedenu starosnu granicu, odnosno da bi ovu naknadu moglo da prima svega pet osoba roditelja i udovica žrtava.
Prema definiciji iz Prijedloga izmjena zakona,civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ poslije 17. avgusta 1990. godine. Pravo na naknadu pod određenim uslovima imaju članovi porodice djeca, supružnici, roditelji, očuh, maćeha ili usvojioci. Djeca civilne žrtve rata imaju pravo na nadoknadu ako su maloljetna i tokom školovanja i studiranja a najkasnije do navršene 27 godine života
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) su objasnili da su državljani bivše SFRJ često zasnivali porodice i nastavljali život van republika u kojima su rođeni i čije su republičko državljanstvo imali. Stoga, nije opravdano uskratiti dugo očekivana prava crnogorskim državljanima članovima porodica civilnih žrtava rata, samo zato što njihov suprug ili roditelj nije imao crnogorsko republičko državljanstvo u vrijeme stradanja.
,,Pravično im je omogućiti pravo na naknadu u Crnoj Gori, u kojoj žive, pod uslovom da to pravo nijesu ostvarile u nekoj drugoj državi nastaloj na teritoriji bivše SFRJ. Ističemo da je broj takvih slučajeva veoma mali. Na primjer, poznat nam je samo slučaj članova porodice Bajrović, koji su nastavili život u svojoj kući u Crnoj Gori nakon nezakonite deportacije na teritoriju BiH supruga, odnosno oca, Osmana Bajrovića, koji je u tom zločinu izgubio život. Iako je Bajrović imao republičko državljanstvo Bosne i Hercegovine po mjestu rođenja, porodicu je nastanio u Crnoj Gori, gdje su njeni članovi i nastavili da žive”, naveli su iz HRA.
Nakon ovonedjeljnog sastanka sa ministrom, iz HRA za Monitor kažu da je postignut napredak. ,,Dogovoreno je da će se status civilne žrtve rata priznati žrtvama koje su imale državljanstvo SFR Jugoslavije, bez obzira na to jesu li imale crnogorsko republičko državljanstvo. Praktično posmatrano, to omogućava da pravo na naknadu po osnovu srodstva sa civilnom žrtvom rata ostvare članovi njene porodice koji imaju crnogorsko državljanstvo, iako žrtva nije bila rodjena u Crnoj Gori, već u nekoj drugoj republici bivše Jugoslavije”, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica HRA.
Na sastanku je razmatrano proširenje prava na novčanu naknadu materijalnog obezbjeđenja. Trenutni prijedlog isključuje ovo pravo za članove porodica civilnih žrtava rata i palih boraca koji nisu korisnici porodične invalidnine. To se posebno odnosi na djecu i braću i sestre civilnih žrtava koji su stariji od 26 godina, i one kojima je nesposobnost za rad utvrđena nakon 15. godine života.
Vladin prijedlog predviđa da se osnov za određivanje lične invalidnine povećava sa 307 eura na 850 eura, a djelimično se uvečavaju i procenti za obračun ove naknade.Tako će korisnici lične invalidine iz prve grupe dobijati naknadu u iznosu 100 odsto osnovice, odnosno 850 eura. Korisnici iz druge grupe imaće pravo na 76 odsto od osnovice odnosno 646 eura, korisnici iz treće grupe dobijaće 58 odsto od osnovice odnosno 493 eura…
Iz HRA kažu da su predložili da se usvoji minimalni prag od 20 odsto invaliditeta za utvrđivanje tog statusa i tako izjednače uslovi za priznanje statusa invalida rata za civile i vojna lica. Sada je na snazi neopravdano razlikovanje (diskriminacija) ove dvije kategorije, pa se za status civilnih invalida rata zahtijeva 50 odsto tjelesnog oštećenja, a za vojne invalide samo 20 odsto.
Gorjanc-Prelević kaže da je na sastanku pokazana dobra volja da se dodje do pravičnih rješenja: ,,Koja bi pokazala da Crna Gora ne samo da je sada, 30 godina posle ratova ’90-ih odlučila da prepozna civilne žrtve rata kao kategoriju koja zaslužuje socijalnu zaštitu, već da je bilo pogrešno to što im je okrenula leđa svo to vrijeme”.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
DRUŠTVO
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi

Objavljeno prije
2 sedmicena
24 Januara, 2025
Vlada je, kao sastavni dio izmjena Zakona o državnoj imovini, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine
Ove je sedmice STEGA – neformalna građanska asocijacija, okupljena radi izrade Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru, upozorila javnost na naum Vlade da kroz izmjene Zakona o državnoj imovini, na mala vrata progura izmjenu pravnog statusa grobalja u Crnoj Gori.
Vlada je, kao sastavni dio izmjena zakonskog teksta, prihvatila amandman koji je podnijela Nova srpska demokratija (NSD) Andrije Mandića. U amandmanu se prije člana 1 dodaju novi članovi koji glase: Član 1 – U Zakonu o državnoj imovini (,,Službeni list CG br.21-09) u članu 16 alineja 6, briše se. Član 2 – U članu 17 stav 1 poslije alineje 8 dodaje se nova alineja koja glasi ,,groblja u imovini opštine” .Vrši se prenumeracija ostalih članova.
Iz NSD su objasnili da se radi o tehničkim promjenama, kako bi se Izmjenom zakonskog statusa grobalja dovelo do korišćenja grobalja bez posebnih dozvola i odobrenja nadležnih organa.
Iz STEGE tvrde da se predloženom izmjenom prikriveno stvaraju pretpostavke da se u pravni sistem Crne Gore uvedu i groblja koja nijesu u imovini opštine. ,,To je nedopustivo i otkriva pravu namjeru predlagača. Ovim se stvaraju pretpostavke da groblja mogu biti i u privatnoj svojini, što znači i u crkvenoj svojini. Time se žele osnažiti (konvalidirati) raniji nezakoniti upisi prava svojine na ime vjerskih organizacija i zajednica”, upozorili su.
STEGA je, odmah po saznanju za odluku Vlade Crne Gore da amandmanski interveniše na Zakon o državnoj imovini, kako kažu, prepoznala krajnju namjeru inicijatora ovih izmjena i premijeru Milojku Spajiću uputila pismo. Premijer nije odgovarao.
Iz STEGE su premijeru izrazili svoje nedoumice: da li je i njegova namjera da mijenja status grobalja po Crnoj Gori i da dozvoli preimenovanja grobalja, i konačno da li namjerava da dozvoli nastupanje posljedica takvog novog statusa groblja, da groblja budu isključivo jednonacionalna i jednovjerska, da budu u vlasništvu privatnih lica sa potpunom slobodom odlučivanja, i jednih i drugih, ko može i pod kojim uslovima da se sahranjuje na takvom groblju, koji postojeći grobovi moraju da se izmjeste (poruše) iz grobalja i tako dalje, sve do potpunog uništenja njima neprikladnih grobova!
,,Zar je moguće da premijer Spajić ne uočava pogubnost ovih izmjena, jer groblja i grobovi su neraskidiva veza živih sa svojim precima, sa pamćenjem čovjekovog porijekla, sa istorijom, sa Crnom Gorom!”, naveli su iz ove organizacije.
Da razloga za bojazan ima govori prethodna praksa. Tako je prošle godine u Pavinom Polju, u bjelopoljskoj opštini, na lokalnom groblju istaknuta tabla na kojoj piše Srpsko pravoslavno groblje. ,,Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela”, izjavio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović. Međutim, javnosti nije poznato da je tabla uklonjena.
U Osnovnom državnom tužilaštvu Bar još se vodi izviđaj po krivičnoj prijavi nevladinog udruženja Komunica NG. U njoj se službenik barskog katastra P. S. tereti da je zloupotrebom službenog položaja nezakonito upisao u svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske dvije seoske crkve i tri pripadajuća groblja u Gornjim i Donjim Seocima u Crmnici.
Službenik je u maju 2022. godine „na zahtjev Mitropolije crnogorsko-primorske donio rješenje kojim je bogomolje i groblja“ u Seocima upisao na mitropoliju.Na taj način su, kako ističu iz Komunice, stara i nova crkva Svetog Nikole, te tri seoska groblja koja im pripadaju, ali i ostala imovina ovih crkava, upisani na MCP koja je u sastavu Srpske pravoslavne crkve, i to „kršenjem načela javnosti, pouzdanosti, legaliteta, formalnosti postupka i određenosti postupka Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti“.
Iz Komunica NG su izjavili i da je tokom 2022. 18 bogomolja i grobalja u barskoj opštini upisano na SPC.
Ovakva praksa dešava se i u drugim opštinama. Iz STEGA navode primjer zetske opštine, gdje je odlukom lokalnog parlamenta priznat status vjerskih grobalja: ,,Planirajući time da javno-pravna ovlašćenja raspolaganja grobljima i grobnim mjestima ustupe Crkvi, što je već najavljena pozadina cijele ove pravne ofanzive vladajuće većine”.
Za sada su reagovali samo iz Prijestonice Cetinje, koja je pokrenula zvaničan spor za vraćanje groblja u selu Građani, koje je po istom scenariju upisano u svojinu Mitropolije.
Prijestonica Cetinje podnijela je tužbu Osnovnom sudu u tom gradu protiv Mitropolije crnogorsko-primorske (SPC) kojom se traži da seoska groblja u Građanima, u Riječkoj nahiji, koja su, kako navode, neosnovano upisana na MCP, budu vraćena u vlasništvo države, odnosno na raspolaganje opštini i tretirana kao opšta dobra koja nikako ne mogu biti predmet privatne svojine, odnosno crkvene organizacije. Sudski postupak je u toku.
Iz Mitropolije tvrde da brane svoju vjekovnu imovinu i da će za to koristiti sve zakonske mogućnosti. Smatraju da se u slučajevima tužbi protiv njih, radi o anticivilizacijskom odnosu prema Mitropoliji i njenoj imovini, te da takvi potezi ne služe vladavini prava ,,niti interesima građana Cetinja i Crne Gore“.
Iz STEGE su poručili premijeru da mu se obraćaju direktno zbog mogućnosti da on lično ili njegov pravni tim nije u potpunosti informisan o dometima i efektima ovakve izmjene zakona. Od njega zahtijevaju „da Vlada povuče ovaj prijedlog zbog izuzetno velikog broja negativnih i vrlo opasnih posljedica predloženog i od Vlade prihvaćenog amandmana“.
Pozvali su i građane da ne dozvole da se promijeni postojeći svojinsko pravni režim na grobovima njihovih preminulih i da sa najvećim stepenom zabrinutosti prate postupanje Vlade i Skupštine po ovom pitanju navodi se u obraćanju.
Apel su uputili i na jedinice lokalne samouprave, Crnogorsku akademiju nauka i umjetnosti, pravne fakultete u Crnoj Gori, Udruženje pravnika Crne Gore, nevladine organizacije i ukupnu stručnu i akademsku zajednicu da sa posebnom pažnjom prouče, protumače i tretiraju ovo pitanje, te svojim institucionalnim i stručnim autoritetom ukažu na opasnost i sveukupne posljedice navedene izmjene Zakona o državnoj imovini.
,,Obaveza je svih da se ne remeti spokoj i vječni mir naših pokojnika, da groblja ne budu predmet dnevno-političkih zloupotreba i da podjele ne dopru do naših grobova”, ističu iz STEGE.
Da podjele nisu zaobišle ni mjesta vječnog počinka svjedoči nedavni primjer iz Mojkovca. Ispred crkve u ovom selu postavljen je jarbol koji nadvisuje sami vjerski objekat. Policija i mještani sela Štitarica dežurali su u noći između 3. i 4. novembra, čuvajući državnu zastavu ispred mjesne crkve i groblja. Njeno postavljanje na jarbol 3. novembra obezbjeđivalo je oko 50 policajaca iz susjednih gradova, kako bi se spriječio potencijalni konflikt između mještana.
Konflikt stanovnika tog sela oko zastave počeo je nakon što je jedna grupa postavila srpsku trobojku sa četiri ocila ispred seoske crkve Svetog Arhangela Mihaila. Kao reakciju na postavljanje trobojke, dio mještana postavio je crnogorsku državnu zastavu 2. novembra. Iste noći jarbol sa zastavom je posječen a zastava uklonjena, zbog čega je postavljanje nove obezbjeđivala policija.Crkva su 1896. sagradili mještani i do sada se ispred nje nije vijorila nijedna zastava.
Predrag NIKOLIĆ
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 dana
Povratak onoga koji nije ni otišao
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Paralelni univerzumi
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Ovi i oni
Zoran Radulović
-
DUHANKESA / prije 2 sedmice
Cilj anti-estetske hirurgije jezika
Ferid Muhić
-
DANAS, SJUTRA / prije 3 sedmice
Voz
Milena Perović

Novi broj


TEOFIL PANČIĆ: Život kao legat borbe za ličnu i opšteljudsku slobodu

OPOZICIJA NA PAUZI, BUDŽET SE USVAJA, DPS SE VRATIO U BUDVU: Ljepota poroka

SUMRAK CRNOGORSKIH INTERESA U AMERICI: Šetnja na Molitveni, umjesto ozbiljne diplomatije
Izdvajamo
-
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Popločano neodgovornošću i beznađem
-
Izdvojeno2 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
OKO NAS4 sedmice
ULCINJ – NAJPOTCJENJENIJA TURISTIČKA DESTINACIJA EVROPE: Iz Londona se bolje vidi
-
Izdvojeno2 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
FOKUS2 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno2 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
DRUŠTVO3 sedmice
SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje
-
Izdvojeno3 sedmice
PREKID VATRE NA BLISKOM ISTOKU: Ima li mira za Gazu?