Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Primorske bajke

Objavljeno prije

na

Poništenje tendera za turističku valorizaciju uvale Valdanos nije se dopalo premijeru Igoru Lukšiću. Vidno nezadovoljan, za propast aranžmana sa prvorangiranom britanskom kompanijom Kjubus luks, premijer je okrivio negativnu javnu kampanju i stvaranje posve neprijatne klime u Crnoj Gori koja tjera strane investitore. „Slučaj Kjubus luksa je krajnje upozoravajući”, ocijenio je premijer i dodao „da nama izgleda niko od investitora, ni iz Rusije ni iz zemalja EU ne odgovara.”

On je sa žaljenjem naglasio kako je Vlada namjeravala da na području Valdanosa obezbijedi gradnju luksuznog rizorta sa hotelima od 4+ i 5+ zvjezdica, turističkog kompleksa u kome bi bilo posla za oko 600-700 ljudi.

„Volio bih da se neko ko je doprinio da se pojavi sumnja u Kjubus luks i dođe do ovakvog završetka sada pojavi u Ulcinju i objasni ljudima zašto nijesu obezbijeđeni uslovi za zapošljavanje tolikog broja ljudi”, prozvao je premijer sve one, sa naglaskom na NVO MANS , koji su ukazivanjem na kršenje procedure oko zakupa Valdanosa doprinijeli poništenju tendera.

Mladi premijer je naglašenom brigom za sudbinu potencijalnih radnih mjesta, pokazao da brine o golubu na grani dok hiljade izgubljenih stvarnih radnih mjesta u Ulcinju i diljem primorja i ne pominje. Čudan je toliki jed zbog propuštenih šansi u Valdanosu dok Crnogorsko primorje pritiska groblje prodatih a napuštenih hotela i turističkih kompleksa o kojima se ćuti.

Poziv za prihvatanje odgovornosti zbog propalih radnih mjesta trebalo bi najprije uputiti dugogodišnjem prvom čovjeku turizma, Predragu Neneziću, čiji je doprinos porastu broja nezaposlenih u turizmu i ugostiteljstvu nemjerljiv.

Bivši ministar mogao bi da šeta od Ulcinja do Herceg Novog i „objašnjava ljudima”, hiljadama koji su bili zaposleni u hotelima duž Crnogorskog primorja, zašto su ostali bez posla.

Poziv bi mogao biti upućen domaćim i stranim tajkunima koji su u bescjenje pokupovali vrijedne hotele i atraktivne lokacije, da se „pojave i ljudima objasne” zašto su hoteli godinama zatvoreni ili zapušteni a radnici protjerani.

Sjetimo se priča o benefitima koje će donijeti prodaja vrijednih i poznatih crnogorskih hotela, o ulaganjima stotina miliona eura u njihovu modernizaciju. Bajki o Crnoj Gori kao elitnoj turističkoj destinaciji ka kojoj će hrliti klijentela visokih platežnih mogućnosti, o turističkom raju u kome će svi biti bogati i zadovoljni.

Nije eks ministar Nenezić bez razloga ponio epitet grobara crnogorskog turizma. Hoteli koji su uz njegov dvostruki angažman na poziciji ministra turizma i predsjednika Tenderske komisije za privatizaciju privatizovani i prešli u ruke novopečenih biznismena, danas su mahom zatvoreni ili pretvoreni u ruine koje ruže turističke pejzaže.

Umjesto da se „pojavi i objasni narodu” kako je sistemski ubijan crnogorski turizam, Predrag Nenezić je aterirao u fotelju prvog čovjeka JP Aerodromi Crne Gore. Samo da naše vazdušne luke ne prođu kao što su hoteli.

Primjedba premijera Lukšića kako nama ne odgovaraju investitori ma odakle dolazili sasvim je u skladu sa dosadašnjim iskustvom sa stranim investicijama u turističku privredu Crne Gore. Ni jedna privatizacija hotela nije urađena valjano, u interesu države, lokalne zajednice i radnika. Uglavnom se radilo o namještenim tenderima za poznate kupce. Ne rijetko iza favorizovanih stranih investitora stajali bi domaći likovi i firme registrovane na of-šor destinacijama. Uz hotele odlazilo je i atraktivno zemljište bez posebne nadoknade. Ni jedna koncesija ili višegodišnji zakup strateških hotelskih ili privrednih firmi nije izvršena bez posebnih ustupaka stranim zakupcima na štetu društva.

PORAZNI EFEKTI: Nigdje efekti privatizacije hotela nisu tako porazni kao u Ulcinju, koji je u ukupnom turističkom proizvodu Crne Gore učestvovao sa oko 40 odsto. Danas je taj udio zanemarljiv. Brojni ulcinjski hoteli, poput poznatog Otranta, zatvoreni su ili porušeni. Samo je HTP Ulcinjska rivijera prije privatizacije zapošljavala oko 1.100 stalnih radnika i 800 sezonskih, da bi danas taj broj bio manji od 200.

Grad jedva preživljava. Zaposleni u Opštini Ulcinj više od pola godine nisu primili plate. Propali su tenderi Vlade za davanje u zakup Velike plaže na kojoj su najavljivane investicije od nekoliko milijardi eura. Proces privatizacije unazadio je ovaj grad za oko 70 godina i postavio ga na margine turističkog prometa.

Blizu kraha je i ugovor stoljeća kojim je pod zakup na 30 godina singapurskoj hotelskoj kući Aman rizorts ustupljen biser turističke ponude Crne Gore, hoteli Sveti Stefan i Miločer. Poznati hoteli kojima gazduje novi zakupac grčka grupa Restis, zatvoreni su petu godinu zaredom.

Nepoštovanje dogovorenih rokova obnove hotela nanijelo je ogromnu štetu elitnom turističkom kompleksu i crnogorskom turizmu uopšte i unazadilo život u široj društvenoj zajednici naselja Sveti Stefan. Oko 150 radnika ostalo je bez posla. Malobrojni koji su ostali u radnom odnosu, među kojima ima iskusnih turističkih radnika, kod novog gazde mahom čiste parkove i plaže. Ključna mjesta u novoj upravi i ugostiteljstvu zauzeli su stranci.

Zbog zatvorenih hotela i nepristupačnih plaža sve je manje gostiju i u privatnom smještaju lokalnog stanovništva. Novi vlasnik nema interesa za rješavanje zajedničkih potreba mjesta, pa je kvalitet života na Svetom Stefanu daleko lošiji u odnosu na period prije izdavanja hotela pod zakup.

Sunovrat nije zaobišao ni Kotor. Najveći kotorski hotel Fjord i ugostiteljski centar Slavija prodati su 2005. mješovitoj irsko-crnogorskoj kompaniji. Ista kompanija u kojoj većinski udio ima grupa domaćih biznismena okupljena oko Veselina Barovića, kupuje 2008. i upravnu zgradu kotorske Jugooceanije, propale pomorske kompanije, koja se nalazi pored hotela Fjord. Tada je najavljeno rušenje hotela i gradnja luksuznog hotelskog kompleksa u vrijednosti od 200 miliona eura.

Investicija nije realizovana a zatvoreni i oronuli hotel na obali jednog od najljepših zaliva u svijetu, predstavlja svojevrstan spomenik špekulativne privatizacije i urušavanja privrede jednog grada. Ko će da se pojavi u Kotoru i „objasni ljudima” ko je tome doprinio a ko kumovao.

O propasti turizma u Herceg Novom gotovo sve je rečeno. Grad je za kratko vrijeme ostao bez hotela a hiljade radnika bez posla. Poslije Nenezićeve tranzicije poznati turistički grad raspolaže sa 1.700 kreveta u hotelskom smještaju, manje nego što je imao 1946. godine.

Samo je HTP Boka prije prodaje raspolagala sa preko 3.000 ležajeva. Jedan od većih jahača privatizacione apokalipse koja je zadesila domaću hotelsku industriju, novi vlasnik vodećih novskih hotela, tajkun Dragan Brković, ni jednu od preuzetih obaveza iz ugovora o kupoprodaji HTP Boka, nije ispoštovao. Umjesto najavljivanih novih, modernih hotela visoke kategorije Herceg Novi je dobio ruševine i zatvorene kapije.

Izgradnja moderne marine za mega jahte i nautičkog centra u Tivtu na mjestu nekadašnjeg Remontnog zavoda Arsenal, smatra se jednom od uspješnijih privatizacija u Crnoj Gori, iako je tom prilikom oko 400 zaposlenih koji su proglašeni tehnološkim viškom moralo uz otpremnine napustiti firmu koja je izgradila Tivat.

Pet godina kasnije priča o „stvaranju novog doba u Tivtu” svela se na gradnju stanova za tržište bez ijednog hotela u perspektivi.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo