Povežite se sa nama

OKO NAS

PRIMORSKI TRENDOVI: Maslinarska područja postaju građevinska

Objavljeno prije

na

Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori ima oko pola miliona stabala masline, od kojih je većina stara nekoliko vjekova. Umjesto snažne zaštite te autentičnosti, koja može donositi profit, u toku je opasan proces devastacije maslinjaka na našem Primorju

 

“Mi u Ulcinju kažemo da su Ulcinj, maslina i more sinonimi i sa ljubavlju goste vodimo u Maslinadu. U Baru ističu da je maslina ime Bara i diče se Starom maslinom. U Budvi imaju Velju maslinu. U Boki se sve više vraćaju maslinarstvu. Ali, opasnost koja se nadvila nad ovim područjima je danas veća nego ikada ”, kaže za Monitor ulcinjski maslinar i dugogodišnji turistički radnik Ismet Karamanaga.

On tvrdi da je  neophodno zaštititi područja na kojima vjekovima opstaju maslinova stabla kao temelj našeg identiteta, autentičnosti i autohtonosti. “Ulcinjska Maslinada sa 86.000 starih stabala je, na primjer, najveći živi spomenik maslinarstva i jedan od najljepših ambijenata na Jadranu. Naučno je potvrđeno da su pojedina stabla posađena još u antička vremena. Jedan naš prijatelj iz Njemačke je govorio da svako staro stablo masline vrijedi koliko jedan hotel. Ona su blago ovog grada i to mora da nas čini srećnim i ponosnim, ali i obaveznim da taj prostor kao jedinstveno maslinarsko područje predstavimo svijetu i gostima koji posjećuju ulcinjsku rivijeru”, kaže Karamanaga.

Konstatujući da Maslinada pred našim očima postaje gradsko-građevinsko područje, ekološka aktivistkinja Zenepa Lika je zatražila od Opštine Ulcinj da odmah zaštiti čitav taj prostor. “Mora se staviti moratorijum na bilo kakvu izgradnju na tom području, kao i da se urgentno izradi studija stanja maslinjaka”, kaže ona.

Sudbinu agrokulturnih pejzaža Boke Aleksandra Kapetanović iz kotorskog Expeditia slika na primjeru Dobrote. Sredinom prošlog stoljeća potpuno kultivisan teren, do samog podnožja brda okićen terasastim vrtovima, s kamenim naseljem uz samu obalu, industrijalizacijom je lagano prepuštan makijskom rastinju, da bi, posebno u posljednjih nekoliko godina, postao jedna od najvećih „rana“ Boke, prostor bespovratno devastiranog pejzaža.

Veliki dio ulcinjske Maslinade, onaj u Valdanosu, sa oko 18.000 stoljetnih stabala, već više od četiri decenije propada, jer je “radi izgradnje vojnog objekta trajnog karaktera” taj prostor nasilno oduzet od građana Ulcinja. Ona su zarasla u makiju i žbunje, a zbog nebrige države na tom lokalitetu, u prosjeku, svake godine propadne više od 100.000 litara ulja, odnosno milion eura. Valdanos je u nadležnosti Ministarstva odbrane Crne Gore koje brine isključivo o fizičkom obezbjeđenju uvale, što poreske obveznike godišnje košta oko 70 hiljada eura.

Prema odredbama Zakona o maslinarstvu iz 2014. godine Maslinada Valdanos, barska Stara maslina i budvanska Velja maslina “uživaju zaštitu u skladu sa programom posebne zaštite masline koji donosi Ministarstvo”.

“Uprkos takvoj ‘posebnoj’ zaštiti Valdanos je napadnut divljom gradnjom”, kaže izvršni direktor Monitoring grupe Ulcinj Džemal Perović i ističe: “Svi nadležni na lokalnom i nacionalnom nivou sliježu ramenima i izjavljuju: zabranili smo to zakonom! Ako ovaj vandalizam zaustavimo, bićemo dostojni evropske budućnosti. Odbrojavamo posljednje doba u kojem je još uvijek moguće da se Valdanos, taj dragulj ne samo ulcinjskog kraja, već cijele Crne Gore, kao jedinstvena cjelina, zaštiti, sačuva i valorizuje na adekvatan način”.

Karamanaga napominje  da Maslinada Valdanos mora da uživa poseban stepen zaštite, odnosno mora na svim turističkim kartama da bude navedena kao „maslinarska regija“, gdje se gaji autohtona sorta maslina „žutica“.

Naučno je dokazano da je ulje koje se dobija od starijih stabala  različito od svih drugih ulja, tim prije što se radi o još netoksificiranom zemljištu. Maslina pokriva trećinu ukupne površine pod voćnjacima u Crnoj Gori. Potrošnja  i cijena maslinovog ulja rastu, što znači da maslinarstvo postaje profitabilna djelatnost.

Stoga će, smatra Vesna Đukić iz Maslinarskog društva “Boka”, tradicionalni poljoprivredni pejzaži, koji su danas uslijed brojnih faktora zanemareni, predstavljati vrijednu osnovu za budući održivi razvoj uz očuvanje kulturnog pejzaža kao preduslova opstanka kulture života lokalnog stanovništva.

Na tom polju Crna Gora može mnogo da nauči od susjeda, posebno od Hrvatske. Tako je, na primjer, ugledni vodič ekstradjevičanskih maslinovih ulja “Flos Olei 2017”, dva puta zaredom Istru proglasio najboljom maslinarskom regijom svijeta.

Na krilima tog uspjeha Istra se brendira kao gastronomska destinacija, dok sve veći broj restorana uvodi standard kojim se uz specijalitete servira bar jedna bočica ekstradjevičanskoga maslinovog ulja sa tog područja.

Iz tog primjera zaključuje se da je brendiranje jedne regije, jednog proizvodnog područja, dugoročan posao koji se mora konstantno sprovoditi na više nivoa, a proizvođačima treba institucionalna pomoć i saradnja.

Dokazuje to i primjer Španije, najpoznatije maslinarske sile na planeti. Ta država je ove godine krenula u veliku kampanju promocije svojih maslinovih ulja pod nazivom Olive Oil World Tour, koju podržava i Evropska komisija.

“To je put kojim i mi moramo da idemo ukoliko želimo izboriti svoje mjesto na svjetskoj mapi proizvođača vrhunskog maslinovog ulja. Dakle, sa mediteranskim zemljama se ne trebamo takmičiti po količini proizvedenog ulja, nego, zahvaljujući onome što su nam preci ostavili, po kvalitetu“, kaže Karamanaga napominjući da segment ekološki certifikovanih proizvoda raste puno brže od konvencionalne proizvodnje, pa zato treba podsticati proizvođače da krenu tim putem.

Uostalom, uređeni maslinjaci su prva linija odbrane od požara, u kojima je, samo u prošloj godini na našem Primorju, stradalo preko 1.500 stoljetnih stabala.

 

Barski maslinjaci biće zaštićeno dobro

Iako Zakon o zaštiti kulturnih dobara iz 2010. godine prepoznaje pojam kulturnog pejzaža, čiji segmenat predstavljaju i poljoprivredni pejzaži, za sada ni jedan predio u Crnoj Gori ne uživa status zaštićenog dobra.

Nedavno je Uprava za zaštitu kulturnih dobara pri Ministarstvu kulture prihvatila inicijativu za zaštitu maslinjaka na području barske opštine.

Iz te institucije su saopštili da će biti postupljeno po inicijativi.

 

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

NOVI SLUČAJ ČEDOMORSTVA: Dva uništena života

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je novi slučaj čedomorstva uznemirio javnost, stručnjaci i aktivisti  upozoravaju da nije vrijeme za sijanje mržnje, nego za sagledavanje uzroka, kako bi se takvi slučajevi pokušali prevenirati

 

 

Tijelo bebe pronađeno u podgoričkom Bloku 9 šokiralo je većinu građana protekle sedmice. Novorođenče je pronađeno u korpi za otpatke u blizini dječjeg parka. Nekako je upravo ta vijest odjeknula na naslovnicama portala i u komentarima na društvenim mrežama, kao da bi manja tragedija bila da je tijelo pronađeno na nekom drugom mjestu.

Policija je istog dana saznala da je riječ o čedomorstvu i za to krivično djelo osumnjičila I.Š. (28), majku bebe. Istraga je otvorena nakon što je radnik “Čistoće” pronašao mrtvu bebu.

Ljekari su pregledali osumnjičenu, na osnovu čega je potvrđeno izvršenje krivičnog djela koje joj se stavlja na teret. Dvadesetosmogodišnja djevojka trenutno se nalazi u KCCG na liječenju. Nju je, prema navodima ovog portala, policija zatekla na ivici smrti u stanu u kojem živi. Ona se još nije izjašnjavala o svemu za što je osumnjičena. Izvor iz istrage kazao je Libertasu da se djevojka porađala sama i da njena porodica nije ni znala da je trudna. Jedan od detalja iz istrage govori i da je I.Š. identifikovana na način što je njeno ime pisalo na kutiji od cipela u kojoj je i pronađena beba.

Psihološkinja Snežana Repac smatra da, ukoliko se utvrdi da je riječ o čedomorstvu, mora se temeljno ispitati psihičko stanje majke, kao i odnos prema okolnostima u kojima se beba rodila. Kaže da se tu postavljaju pitanja, da li je ta trudnoća bila kontrolisana, da li je ona bila zdrava,  kakvo je zdravlje fetusa, te da li se dijete dobro razvilo. Ona ističe da tokom trudnoće postoji i mogućnost emotivnog naprezanja usljed spoznaje da će žena postati majka.

“Čedomorstva su kod nas rijetka, pojedini slučajevi ukazuju najčešće na neželjenu trudnoću koja nije na vrijeme prekinuta, ali i na druge faktore koji su pratili život trudnice”, kazala je ona.

Dostupni podaci pokazuju da je od 2000. do početka 2021. godine ubijeno 13 novorođenčadi. Za ubistvo djeteta pri porođaju ili tzv. čedomorstvo, Krivični zakonik propisuje kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. Za kvalifikaciju krivičnog djela ubistva djeteta pri porođaju koje je poznato još kao i čedomorstvo, od značaja je  period od nekoliko dana nakon rođenja bebe, jer zakonom nije jasno definisano vremensko trajanje poremećaja izazvanog porođajem.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

OLEOTURIZAM U ULCINJU: Nova vrijednost lokalne ponude

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ulcinjani su ponosni na svoje stoljetne maslinjake, jer je to dio njihove tradicije. U skladu sa novim trendovima turistima predlažu da dođu tokom berbe, sakupe rod i da ga potom prerade u obližnjim mlinovima, kako bi sa sobom mogli ponijeli ekstradjevičansko maslinovo ulje

 

„U Ulcinju ima oko 130.000 stabala maslina, a u staroj Maslinadi je kompleks od 86.000 stoljetnih maslina. To je najveći živi spomenik maslinarstva na Jadranu, jedan od najljepših ambijenata na našem Primorju, koji treba predstaviti svijetu i gostima koji posjećuju ulcinjsku rivijeru. Ona je pokazatelj autohtonosti i vjekovne tradicije Ulcinjana i njihove povezanosti sa maslinom. A grančica masline se nalazi i na grbu Grada. Ona je naš stoljetni brend“, kaže za Monitor mladi ulcinjski maslinar i ugostitelj Šućurija Bakalović.

Konstatujući da se na našem Primorju osim maslinarske proizvodnje odvija i gotovo 90 odsto crnogorskog turističkog prometa, on smatra da se spoj ove dvije ekonomske grane spontano nameće kao novi turistički proizvod u svijetu poznat kao Oleotourism, Olive oil ili Olive tourism, odnosno maslinarski turizam.

“To je, dakle, relativno novi oblik turizma koji povezuje masline, maslinovo ulje, poljoprivredne prostore s posjetiocima/turistima koji žele dodatno istražiti i doživjeti svijet maslina i maslinovog ulja, odnosno podrazumijeva interakciju turiste/posjetioca s maslinama i maslinovim uljem“, navodi Bakalović, koji je godinama radio u poznatim restoranima u susjednoj Italiji.

Upravo je ta zemlja uz Španiju, Grčku, u posljednje vrijeme i Albaniju, model u ovoj oblasti koji treba da slijedi Crna Gora. Posebno je to slučaj sa hrvatskom Istrom, koja je sedam godina zaredom bila proglašena najboljom maslinarskom regijom na svijetu.

Prema riječima novinarke iz Ulcinja Arjone Resuljani i u ovoj opštini je posljednjih godina evidentan trend povratka maslini i maslinarstvu, ali je to daleko od mogućnosti i potreba. “Sve to treba uvezati sa turizmom, jer u Evropi i na Mediteranu berba maslina i proizvodnja maslinovog ulja postaju sve atraktivniji turistički proizvod. …“, kaže Resuljani. „   Sve više turista želi probati domaće i autohtono, a maslina i ulje to svakako jesu. I žele priču, događaje, manifestacije“ Arjone Resuljani napominje da savremeni turist želi otkriti našu istoriju, kulturu i običaje. „Mi moramo, u našem najboljem interesu, učiniti sve da im to pokažemo, približimo i dočaramo kako bi doživjeli ljepotu ovog grada. Maslinarstvo stvara novu vrijednost koju treba kvalitetno oplemeniti i kroz turizam naplatiti“, naglašava ona.

Berba maslina dolazi nakon glavne sezone,  krajem oktobra i u novembru, pa je  to odlična prilika da se i na taj način sezona produži. To je posebno važno  i zbog toga što sezone već tri decenije efektivno traju tek 45 dana, pa maslinarstvo može biti  idealna nadopuna turističkoj ekonomiji.

Potencijal za razvoj ovog sektora, zahvaljujući njegovoj tradiciji, povezanosti s teritorijem i pejsažom, blagotvornim svojstvima proizvoda, je, i pored nekih dobrih primjera, uglavnom još neiskazan.

Za opštinu kakva je Ulcinj maslinarski turizam pruža i ogromne mogućnosti za bolju promociju. Posebno što je, kako su nedavno pisali neki britanski magazini, Ulcinj najzanemarljivija turistička destinacija u Evropi u 2025. godini!?

Uostalom, ulcinjska maslinada i uvala Valdanos su prvi zakonom zaštićen kulturni pejzaž u Crnoj Gori. Ekolozi, eksperti i nevladini aktivisti smatraju da je sada pravi trenutak da se taj prostor uvrsti na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine (UNESCO).

Njemački biolog, Martin Šnajder-Jakobi, predložio je izgradnju pješačke staze koja bi od Valdanosa vodila do Starog grada. Prema njegovim riječima, bila bi to idealna ruta i jedinstven doživljaj: šetati uz more, pored maslina i makije, od unikata kakav je Valdanos, do kulturno-istorijskog spomenika prve kategorije, što jeste ulcinjski Stari grad.

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) javno su postavili pitanje: Gdje povesti goste koji su proputovali čitav svijet, a imate svega jedan dan na raspolaganju i želite da zapamte vašu zemlju kao nešto posebno?

Zatim su ponudili odgovor: Povedite ih na Ulcinjsku solanu i u Valdanos! Hiljade ptica koje odmaraju i zimuju na Solani unose mir koji ne možete kupiti na nekom drugom mjestu. Nakon toga, posjeta Valdanosu, šetnja kroz stare masline od kojih su mnoge stare i preko hiljadu godina. Takva magična mjesta su posljednja takve vrste u Evropi.

Za Ulcinjane uvala i Maslinada Valdanos su mitsko mjesto. Zato se mnogi slažu sa stavom naučnika dr Ruždi Ušakua, koji je uvjeren da je Valdanos izvedenica od albanskih riječi „vallja e nuses“, što bi se moglo prevesti kao nevjestin ples ili ples predivne žene, vilin ples.

Bakalović je stoga uvjeren da bi i u postojećem najvećem pravnom aktu Ulcinja trebalo da stoji odredba koja je postojala u statutu ovog grada Ulcinja iz 1330. godine: stanovnici moraju saditi i uzgajati maslinu, a njene mladice se ne smiju izvoziti.

Ovo sveto drvo niko nije smio posjeći, a posaditi je bilo – bogougodno djelo. Takođe, u srednjem vijeku je u Ulcinju uvedeno pravilo da se nijedan mladić nije mogao oženiti bez prethodno zasađenih 60 korijena maslina.

                                                                                            Mustafa CANKA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

„Raspoloživi obavještajni podaci ukazuju da je Uprava policije sprovođenjem ovih aktivnosti osujetila ili spriječila izvršenja teškog krivičnog djela”, tvrde su iz policije. Policijski službenici nijesu, međutim,  uspjeli da prikupe dokaze o tome koje teško krivično djelo su osujetili kada su oduzeli dva pištolja od „petorke“ koja operativno važi za pripadnike kavačkog kriminalnog klana.

Osumnjičeni su privedeni osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima. Monitorov sagovornik iz istrage kaže da je jedan od osumnjičenih priznao tokom saslušanja da su oba pištolja njegova, ali je nadležni tužilac zadržavanje odredio svim uhapšenim.

“Osumnjičenim se stavlja na teret da su 1.02.2025. godine u mjestu Borovica, opština Pljevlja, u putničkom motornom vozilu ‘fiat doblo’, neovlašćeno nosili dva pištolja sa izbrisanim fabričkim brojevima, kao i municiju i patrone za lovačko oružje”, navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima.

Svi uhapšeni važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana i poznati su policiji i sudskim organima od ranije po izvršenju više krivičnih dela.

Racanović je hapšen u Budvi, u policijskoj akciji usmjerenoj protiv uličnih dilera narkotika. Đurđevac je prije dvije godine u podgoričkom Višem sudu negirao članstvo u kavačkoj kriminalnoj organizaciji, na čijem čelu su se nalazili Radovan Mujović i Vasilije Rafailović.

Uhapšeni Luka Gazivoda je takođe policiji poznat odranije. Saslušan je 2012. godine, kao građanin zbog pucnjave koja se dogodila u Božićnoj noći ispred kafea „Kristal najt“, koji se nalazi u hotelu „Grand“ na Cetinju. Bio je teško povrijeđen 2015. godine, u incidentu u Bečićima, u kome je ranjen i tada maloljetni D.K.

Mašanoviću se pred podgoričkim Višim sudom sudi da je zajedno sa Mariom Miloševićem i Vukanom Vujačićem učestvovao u ubistvu Radomira Đuričkovića 10. oktobra 2016. godine.

I službenici granične polcije sproveli su, kako je to saopšteno, pojačane granične kontrole na drumskim graničnim prelazima u vezi sa potraživanim vozilima. Za samo tri dana oduzeli su  deset putničkih motornih vozila veće vrijednosti koja su potraživana od strane nacionalnih centralnih biroa Interpola iz više evropskih zemalja.

“Pronađeno je i oduzeto 10 putničkih motornih vozila veće vrijednosti, od kojih jedno na graničnom prelazu i devet unutar države”, navodi se u saopštenju policije.

Sredinom nedjelje uslijedila je još jedna akcija, takođe usmjerena na one  koji važe za pripadnike kavačkog kriminalnog klana ali i osobe koje su im bliske.

Pretresima u više crnogorskih gradova oduzeto je 42,3 grama kokaina, dva pištolja, puška „CZ M-48“, lovačka i vazdušna puška, dva startna pištolja, 217 komada municije, više djelova od oružja, kao i 8.000 eura.

Tokom ove akcije, kako je to i zvanično saopšteno, pripadnici policije obavili su pretres objekata koje koristi Ljubo Milović u mjestu Grahovo za kojim je raspisana međunarodna potjernica i za kojim se traga.

„Izvršen je ulazak i u ugostiteljski objekat “Grahovo” u cilju njegovog lociranja, a izvršeni su i pretresi objekata koje koriste njemu bliska lica. Ovom prilikom nijesu pronađeni predmeti i tragovi koji potiču ili bi mogli poticati iz krivičnog djela, piše u saopštenju.

U okviru ove akcije obavljeni su pretresi u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom.

Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja.

Poručeno je da će se i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim aktivnostima iz svoje nadležnosti,  „u saradnji i uz konsultacije sa nadležnim tužilaštvima, u cilju unapređenja stanja bezbjednosti u državi i zaštite interesa svih građana“.

Takve poruke crnogorska javnost slušala je decenijama. Ovakve akcije slab su pokušaj da se povrati povjerenje u bezbjednosni sistem, dok traju studentski protesti. Potrebni su rezultati i uspostavljanje sistema odgovornosti.

 

Inspektor primao mito od Zvicera?

Dok je pred pljevaljskim nadležnim organima trajalo saslušanje petorke koja je uhapšena zbog dva pištolja, službenici Specijalnog policijskog odjeljenja, zbog sumnje da su povezani sa kriminalnom kavačkom organizacijom odbjeglog Radoja Zvicera, uhapsili su Farisa Ćorovića, Bobana Milića i inspektora beranske kriminalističke policije Dušana Stefanovića.

Akcija je, po nalogu specijalnog državnog tužioca Vukasa Radonjića, izvedena u Podgorici i u Beranama. Zvanično nema podataka o tome šta je pretresima objekata koje su koristili osumnjičeni pronađeno i oduzeto, ali prema nezvaničnim podacima od Milića i inspektora Stefanovića je oduzeta neznatna količina novca, odnosno ukupno nešto manje od 300 eura. Osumnjičeni su tokom saslušanja pred tužiocem Radonjićem negirali da imaju veze sa krivičnim djelima, odnosno da su članovi Zvicerove kriminalne grupe, i da su počinili krivična djela zloupotreba službenog položaja, primanje mita i pranje novca.

Kako je Monitoru potvrdio izvor iz istrage, Stefanović se sumnjiči da je primio mito od 500 eura da bi provjerio da li je za nekim osobama raspisana potjernica. Prema nezvaničnim saznanjima do njihovih imena kao članova Zvicerove kriminalne grupe istražitelji su došli analizom materijala sa Skaj aplikacije.

Uhapšeni Milić istražiteljima je poznat od ranije. Početkom juna 2022. godine uhapšen je u Beogradu, zbog sumnje da je bio dio kriminalne organizacije koja je tokom 2020. i u prvoj polovini 2021. planirala ubistvo, sada pokojnog Milića Minje Šakovića.  Sredinom avgusta 2022.godine Milić je izručen Crnoj Gori nakon čega je jedno vrijeme proveo u spuškom zatvoru.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo