Povežite se sa nama

OKO NAS

IZAZOVI VALIDNOSTI: Zlatne medalje Milijane Ćirković

Objavljeno prije

na

Umjetnost prihvatanja sebe

 

Ni rijetka bolest ni njene trajne posljedice nisu je spriječile da osvaja zlatne medalje na takmičenjima. Milijana Ćirković članica je stonoteniskog kluba „Luča“ i reprezentativka Crne Gore u ovom sportu. Njena priča je o odricanjima, borbi i uspjehu.

„Kada sam se rodila nisu mi davali mnogo nade. Dijagnoze su bile razne.  Ako preživim da će  to biti fenomen; da neću živjeti dugo;  da ću biti kao biljka”, kaže Milijana.

Posjeta doktoru u 19. godini otkrila je rijetku bolest – Ehlers Danlosov sindrom ili bolest mekih kostiju. Lako dolazi do iščašenja zglobova. Lijeka nema. Samo se jedno može – naučiti živjeti sa čestim povredama i bolovima. Nije pristala da životom oponaša dijagnozu.

Danas, Milijana je član Udruženja paraplegičara Podgorica. ,,Mislila sam da zbog invaliditeta nikad neću moći da se uključim u neki sport, ali sam na inicijativu direktora UPP i stonoteniskog kluba Luča, Dejana Bašanovića, počela da treniram stoni tenis i zavoljela sam ga”, priča ona.

Osvojila je zlatnu medalju na međunarodnom turniru u stonom tenisu za osobe sa invaliditetom. ,, Nevjerovatan je osjećaj kada se sa nekog takmičenja vratite sa medaljom. Sport donosi putovanja, poznanstva i razmjene iskustva. Za uspjeh je potrebno mnogo ulaganja i odricanja. I truda. Često je bilo bolno, ali nisam odustajala”, ističe Milijana.

Smatra da bi velike kompanije u Crnoj Gori trebalo više da ulažu u sport: ,,Potrebna je finansijska podrška i sponzorstvo. Osim što je društveno korisno, pruža i podršku osobama sa invaliditetom u sportu”.

Nepristupačnost gradske sredine je i nakon 10 godina najveći neprijatelj ovoj tridesetjednogodišnjoj aktivistkinji.

,,Napravljeno je dosta prilaznih rampi, zakošenih trotoara i prilagođenih tržnih centara. Međutim, ima još javnih objekata koji nisu sagrađeni po propisima i prema potrebama OSI. Malo je toaleta za osobe u kolicima, a obrazovne ustanove nemaju lift. Mnogi zbog toga nisu završili željene, već nametnute škole”, ističe Ćirković.

Zgode i nezgode osoba sa invaliditetom pokušava na šaljiv način da predstavi stripovima. Na njima vrijedno radi. Planira i izložbu kada sakupi dovoljan broj crteža.

,,Uglavnom kada ljudi ugledaju rampu, odmah pomisle da je prostor pristupačan. A ako rampa nije urađena prema propisima, ona zapravo ne igra nikakvu ulogu”, priča ona.

Slučaj Marijane Mugoše, koja je tužila Glavni grad zbog diskriminacije na radnom mjestu i kršenja Zakona o kretanju slijepe osobe uz pomoć psa vodiča, primjer je uspješne građanske samoinicijative. Ali, takvi su rijetki.

Iako se o tome ne govori, zapošljavanje osoba sa invaliditetom nije popularno. Istraživanje koje je sproveo Centar za građansko obrazovanje 2017. godine, pokazalo je da prema mišljenju građana Crne Gore, OSI najteže ostvaruju svoja zakonska prava u oblasti zapošljavanja, korišćenja javnih površina i obrazovanja. U istraživanju se navodi: ,,Diskiriminacija u radnoj sferi osoba sa invaliditetom se ocjenjuje kao prisutna u Crnoj Gori i to najčešće u domenu samog zapošljavanja ovih osoba. Istovremeno, smatra se da ovi slučajevi često ostanu nevidljivi nadležnim ustanovama, prije svega zbog straha, ali i zbog drugih oblika naučene bespomoćnosti osoba sa invaliditetom. Poslodavci se ne percipiraju kao dovoljno spremni da zaposle osobu sa invaliditetom još uvijek, prema mišljenju građana, jer prevashodno ne žele da im na taj način trpi posao”.

Milijana priča o svom iskustvu prilikom zapošljavanja:  ,,Zakonom o zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji osoba sa invaliditetom, definisano je da poslodavac može da bira da li da zaposli takvu osobu ili da plaća penale zato što nije ispunio zakonom utvrđen kvotni sistem zapošljavanja. Većina poslodavaca se u dosadašnjoj praksi odlučivala za drugu opciju. Zbog toga je važno napomenuti da moramo da budemo svjesni vremena u kojem živimo i načina funkcionisanja tržišta rada. Ne smijemo sebi dozvoliti luksuz da ‘aktivno čekamo’ posao”.

Ona je tek 2013. godine ostvarila riješenje o stepenu invaliditeta, a do tada je u okviru kreativnih radionica radila sa djecom i starijim osobama. Već šest godina aktivno učestvuje na raznim pojektnim aktivnostima Udruženja paraplegičara Podgorica.

Smatra da su potencijali ove manjinske grupe u Crnoj Gori brojni. Po uzoru na razvijene zemlje, mogli bi da se ostvare u mnogim sferama društvenog života: ,,Jedan od najvećih umova je fizičar Stiven Hoking. On je medicinski fenomen, jer su mu, nakon što je ustanovljeno da ima Lu Gerigovu bolest, prognozirane samo dvije godine života. Zahvaljujući obrazovanju i stručnosti dobijao je poslove koje je mogao da obavlja, iako ga je bolest postepeno paralizovala. Bio je prvi čovjek koji je postavio teoriju o kosmologiji.”

O svojim školskim danima Milijana kaže: ,,Ranije se nije mnogo pričalo o osobama sa invaliditetom, inkluzivno obrazovanje nije postojalo. Nije bilo nikog ko bi me pravilno usmjerio prema mojim afinitetima. Sadašnjost jeste udobnija, ali put ka promjenama je dug i trnovit”.

Na sajtu Monstata, prema podacima iz poslednjeg popisa stanovništva Crne Gore 2011. godine, 11 posto stanovništva ima neki vid invaliditeta. Na zvaničnom sajtu Vlade Crne Gore, u izvještaju o Strategiji za integraciju osoba sa invaliditetom u periodu od 2016. do 2020. godine piše: ,,U Crnoj Gori ne postoji zvanična baza podataka koja sadrži tačan broj ni nezaposlenih ni zaposlenih osoba sa invaliditetom, procjenu radnih sposobnosti i stečene kvalifikacije kao i vještine kojima su ovladali”. Navodi se još: ,,Evidentno je da postoji nedovoljna zaposlenost OSI, a razloga za to je više: prisutnost predrasuda poslodavaca prema njihovim sposobnostima, nepristupačno okruženje i mnogobrojne barijere u oblasti sticanja obrazovanja.”

Ove činjenice ne ohrabruju.

,,Često je pitanje: zašto se baš meni ovo događa”, priča crnogorska stonoteniserka. Tek prihvatanje sebe vodi ka uspjehu: ,,Ne postoji čovjek koji ima sve. Treba da se trudimo da budemo srećni, čak i onda kada sumnjamo u sebe”.

Zato je važna podrška porodice i okoline. Poštovanje i razumijevanje. I šansa.

 Andrea JELIĆ 

Komentari

Izdvojeno

PREVARE U ONLAJN TRGOVINI: Sajber mačak u vreći

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kupovina preko interneta je jednostavna, ali može da bude mač sa dvije oštrice. Narudžbine nekada ne ispunjavaju  očekivanja kupaca, a dešava se i da ostanu praznih ruka i džepova

 

Zahvaljujući razvoju interneta, korisnici širom svijeta mogu jednim potezom miša obaviti trgovinu. Onlajn kupovina postaje sve primamljivija. Nema gužvi, neljubaznih prodavaca, traženja parkinga. Ali, prevare čuče iza klika kao i iza ćoška.

Onlajn šoping se obavlja na globalnom tržištu. Na Instagramu i Fejsbuku postoji veliki broj stranica koje imaju po nekoliko hiljada pratilaca i  ’bave’ se prodajom odjeće. Ovdje vrebaju neregistrovani prodavci koji otvaraju lažne profile preko društvenih mreža i tako pokušavaju da sakriju pravi identitet. Aprilski izvještaj analitičke kompanije Ghost Data pod nazivom Instagram i falsifikovanje pokazao je da skoro 20 odsto svih objava o modnim proizvodima na Instagramu sadrži promociju kopija originalnih proizvoda. Identifikovano je više od 56 hiljada profila koji prodaju od lažnih Adidas trenerki sve do Šanel torbi. Poređenja radi, 2016. godine ovakvih profila je otkriveno oko 20 hiljada. Najviše njih napravljeno je u Kini i Rusiji.

U izvještaju piše: ,,Ovakvi modni profili, koji su uglavnom usmjereni na suzbijanje konkurentnosti luksuzne mode, izuzetno su aktivni. Industrija krivotvorene robe ostvaruje prihod od 1,2 biliona dolara svake godine. Internet tržište raste takvom brzinom da je čak privuklo pažnju Trampove administracije, koja je nedavno oformila odjeljenja za unutrašnju sigurnost i trgovinu. Ona će u narednih nekoliko mjeseci raditi na izradi plana za borbu protiv prodaje krivotvorevina na mreži“.

Nekada prestižni modni brendovi reaguju i tuže kompanije koje prodaju lažnjake. Tako je prije nekoliko godina došlo do sudskog spora između brenda Gucci i kompanije Alibaba. Spor je riješen tako što su se obje strane složile da zajedno rade na spriječavanju prodaje lažnih proizvoda.

Onlajn varalice postaju suptilnije u izgradnji svojih fasada. Shvatili su da im je od prodaje fejk proizvoda jeftinije da prodaju maglu. Tako se dešava i da proizvodi uopšte ne stignu do kupaca. Sagovornica Monitora K.M. prepričava neprijatnost koju je doživjela prilikom kupovine preko jednog Instagram profila: ,,Naručila sam patike koje sam platila oko 60 eura. Čekala sam na njih dva mjeseca, a onda mi je postalo jasno da ih nikada neću dobiti. Od lažnog prodavca sam dobila odgovor da su se patike vjerovatno zagubile prilikom dostave. Kada sam zahtijevala da dobijem ono što sam platila, rekao je da je on jednom platio isporuku i da ne namjerava da to uradi ponovo. Prvo sam bila ljuta na njega zbog prevare, a kasnije na sebe što sam ispala lakovjerna“.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

USPJEŠNO TURISTIČKO LJETO NA SJEVERU: Stranim gostima sve privlačnije planine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Očekivanja s početka ljetnje turističke sezone su se obistinila. Na sjeveru su zadovoljni brojem ostavrenih noćenja.   Inostrani gosti činili su većinu  u Kolašinu i na Žabljaku. Porastao je i broj turista, koji su za odmor odabrali  katune i seoska domaćinstva

 

Nema razloga za nezadovoljstvo- jedinstvena je ocjena protekle turističke sezone na sjeveru države. U  turističkim organizacijama kažu da je  ukoliko nije bila bolja, miinula sezona je, prema broju ostavrenih noćenja,  bar na nivou prošlogodišnje .         Takve tvrdnje, u kolašinskoj Turističkoj organizaciji (TO) , nažalost i dalje ne mogu potkrijepiti konkretnim podacima o broju gostiju.  Razlog je višegodišnja neažurnost u  naplati boravišne takse, pa tako je broj noćenja ostavrenih tokom ljeta, poznat samo za nekoliko većih hotela. No i pored skromnih prihoda, tvrde, uspjeli su da učine mnogo kad je riječ o promociji Kolašina, pa se to odrazilo i na uspješnost sezone.

„ Prema podacima iz hotela „Šeraton“ i „Bjanka“  ovo turističko ljeto bilo je znatno bilje od prošlog. Gosti tih objekata su, uglavnom, strani turisti. Kolašin je prije nekoliko mjeseci dobio još jedan hotel visoke kategorije, tako da smo, računjajući i veliki broj manjih objekata, imali šta da ponudimo turistima različite platežne moći.“- kaže za Monitor direktor TO Aleksandar Vlahović.

Nije falilo, tvrdi, ni manifestacija koje su obogatile vanpansionsku ponudu.  Tokom mula i avgusta na kolašinskim ulicama i u sali Centra za kulturu, podsjeća direktor TO,  bilo je sadržaja koji su, takođe, mogli da zadovolje različite ukuse.  Joga fest, Korifej tatar, veliki broj izložbi, promocija knjiga, Etno kamp, Pazrni dan…., samo su neki od sadržaja namijenjenih turistima.

Kolašin je ove godine, objašnjavaju u TO, imao i „adut više“. Novi Ski centar na Bjelasici otvorio je vrata turistima i tokom ljetnje sezone,,a posjeta je, tvrde, zadovoljavajuća.

Vlahović nije komentarisao hendikep s kojim je Kolašin ušao u ljetnju turističku sezonu. Naime, tokom proljeća organizatori Tango kampa su otkazali tu manifestaciju, koja je godinama  punila smještajne kapacitete tokom avgusta. Nema ni zvaničnih podataka , koliko je nedolazak tangerosa iz cijelog svijeta , štetio bilansu ovog turističkog ljeta.

Prema zvaničnim podacima,  na  Žabljaku je u toko većeg dijela  ljetnje sezone popunjenost smještajnih kapaciteta bila preko 80 odsto.I u tom gradu većinu turista činili su stranci, kojih je bilo i više od dvije trećine od ukupnog broja gostiju. Najviše  iz  Francuske, Njemačke, Češke, Poljske i Slovenije, a porastao je broj gostiju iz KINE.

Posjetioci Žabljaka i ovog ljeta najviše su se zadržavali na prostoru NP Durmitor, ali je bilo velikog interesovanja i za  rafting rijekom Tarom, planinarenje, kao i posjetu Crnom jezeru.

“Imali smo i novoteta ovog ljeta, kako što je  električni autobus Opštine  koji je prošle godine dobijen kao donacija, a sada svakodnevno više puta saobraća od centra grada do Savinog kuka. Za grupe JE organizovana panoramska vožnja do Ribljeg i Vražjeg jezera, kao i posjeta kulturno-istorijskom nasljeđu ili stećcima, koji su ušli na UNESCO-vu listu zaštite.“- kažu u Žabljačkoj TO.

Za razliku od kolega u Kolašinu, na Žabljaku su uveli red i u naplatu boravišne takse. Kampanja, koju su  prošle godine, započeli resorno ministarstvo,   lokalnu samoupravu, Poresku upravu, TO, tvrde, na žabljaku je dala rezultate.  Zbog toga je naplata boravišne takse i prijava i odjava turista za  oko 50 odsto bila  bolja u ljetnjem periodu.

I u Kolašinu i na Žabljaku kažu da je predsezpna bila značajno lošija od prošlogodišnje, pa su tokom druge polovine maja i početkom juna zabilježili osjetan pad broja noćenja  u odnosu na lani. U obje TO nadaju se, međutim, produžetku sezone. Prema najavama, gostiju neće faliti ni tokom septembra i oktobra.

“Već imamo dobar buking za septembar i prvu polovinu oktobra i iskreno očekujemo da će se taj početni gubitak nadoknaditi u periodu, koji je pred nama.”,- kažu na Žabljaku.

Prema broju rezervacija u dva najveća hotela, slično će biti i u Kolašinu. Kako je rekao Vlahović, za  kraj ljeta i početak jeseni, najavljen je veliki broj seminara, ali i grupne posjete, uglavnom, stranih gostiju.

„Međutim, posjetu privatnom smještaju može da pokvari loše vrijeme i to bi bila velika šteta. Slično se desilo i tokom proljeća. Posjeta velikim hotelima je bila standardna, dok su najviše štete od lošeg vremana imali vlasnici malih pansiona“. – objašnjava on.

Dobra vijest za sjever je što je ove godine je osjetan porast broj gostiju i u seoskim domaćinstvima  koja se bave turizmom. Prema zvaničnim podacima, Većina od oko 100 domaćinstava u Crnoj Gori, koji na taj način dopunjavaju kućni budžet,  sa sjevera su. U Regionalnoj razvojnoj  agencija za Bjelasicu, Komove i Prokletije (RDA), koja raznim projektima podspješuje tu vrstu turizma smatrjaju da će , naročito, strani gosti sve česće dolaziti na sela i katune da odmaraju.

RDA je,  prije pet godina, kaže direktorica Jelena Krivčević, vjerujući u potencijale ruralnog sjevera, kao atraktivne turističke destinacije počela da osnažuje pojedine poljoprivrednike  da na svojim domaćinstvima ugoste, turiste.

„Tada je ta ideja djelovala prilično neralno. Ljudi na našim selima nijesu vjerovali da imaju nešto vrijedno da ponude i da će prvući , ali i da će umjeti da udovolje zahtjevima turista. Ispostailo se da je drugačije, pa sada, iako se cijela priča razvijala korak po korak, imamo i zadovoljne domaćine i zadovljne goste. „- kaže ona.

Izmjenama u zakonu, od skoro se za taj vid turiza mogu registrovati i domaćinstva na katunu. Direktorica RDA, smatra da je to donijelo mnogo pogodnosti, a strani turisti su, tvrdi ona, s oduševljeme prihvatii odore na jestima „gdje je vrijeme stalo“ i gdje često nedostaje mnogo onog na šta su u civlizaciji navikli.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TREĆINA ZAPOSLENIH U KOLAŠINSKOJ OPŠTINI ANAGAŽOVANA UGOVORIMA: Partijska zapošljavanja pod šifrom „tajno“

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz obrazloženje da im je neophodan ekspertski kadar, vladajuća kolašinska koalicija zapošljava sugrađane, a od javnosti kriju podatke o njihovim kvalifikacijama, zaradama i poslu koji obavljaju

 

Skoro trećina onih koji trenutno obavljaju poslove u kolašinskoj  lokalnoj upravi su, prema nedavnom priznanju predsjednika Opština Milosava Bulatovića, angažovani prema nekoj vrsti ugovora.  Ni pola godine, od kako su mu novinari i opozicioni odbornici postavili pitanja o razlozima značajnog  povećanja broja zaposlenih u opštinskoj administraciji, on nije precizirao o kakvim je ugovorima riječ. On  smatra da štiti lične podatke svojim službenika, odbijajući da javnosti odgovori koju školsku spremu imaju, koje poslove obavljaju i koliko su za to plaćeni oni koje je ugovorima angažovao.

Bulatović tvrdi i da  lokalnoj administraciji od kako je on na funkciji predsjednika Opštine nema ni volonetara. Prije nekoliko mjeseci je tvrdio da su nekolicina službenika u njegovom kabinetu volonteri. Kad je prestao taj njihov status i kada su počeli da naplaćuju svoj rad nije odgvorio.

Prema zvaničnim podacima iz Opštine, osim šest funkcionera, sedam sekretara, odnosno,  načelnika i komandira službi i 56 zaposlenih na neodređeno vrijeme radi i 23 osobe po ugovorima.    Za njihovo angažovanje nije bilo saglasnosti Ministarstva finansija.

U kolašinskoj opoziciji smatraju da je broj angažovanih ugovorima znatno veći.  Za odbornički kluba Demokrata skrivanje podataka o  svima koji rade u Opštini predstavlja   grubu obmanu  javnosti i pokušaj da se prikriju sve nezakonitosti u radu lokalne samouprave.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 13. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo