Povežite se sa nama

OKO NAS

JADRAN SE GUŠI U SMEĆU: More, plavi kontejner

Objavljeno prije

na

Najveća prijetnja biodiverzitetu poslije klimatskih promjena je zagađenje plastikom. Tom fenomenu svjedočimo i u našem moru. Sedam od deset riba u Jadranu u sebi ima plastiku

 

Ulcinjski ribar Ivo Knežević bio je u utorak zapanjen količinom otpada koji je vidio na otvorenom moru, nekoliko kilometara od ušća rijeke Bojane. „Ovo već postaje veoma ozbiljan problem, jer je Jadransko more poluzatvoreni zaliv. Ranije smo bili svjedoci da raznog vrsta otpada bude poslije jakog juga. Ali u utorak je bilo mirno more“, kaže on.

Sudeći po ambalaži, većina otpada je došla iz Albanije, rijekom Bojanom. Naravno, bilo je tu i domaćeg otpada, jer Bojana otiče iz Skadarskog jezera, koje većim dijelom pripada Crnoj Gori. Prosječan stanovnik Crne Gore godišnje iskoristi i odbaci više od 600 plastičnih kesa koje se ne recikliraju, pa završe ili u prirodi ili na deponijama.

Prema riječima ekološke aktivistkinje Azre Vuković, oko polovine otpada u moru čini plastični otpad: plastične slamčice, štapići za uši, plastični pribor za jelo, plastične kese i čaše.

„Vijek korišćenja jednokratne plastike je 20 minuta, dok je tom istom otpadu potrebno mnogo duže da se razgradi, ukoliko se uopšte i razgradi. Tu prije svega govorimo o plastičnim kesama, čašama, flašama, opušcima od cigareta, ribolovnim mrežama i različitom ribolovnom priboru koji na različite načine dođe do mora, stvarajući izuzetno veliki problem živim organizmima koji se tamo nalaze“, kaže Vuković.

Pored štete koju plastični otpad pričinjava organizmima u moru, kako navodi, taj otpad neposredno ugrožava i ljudsko zdravlje i ekonomiju zemlje.

„U samom zaleđu Velike plaže nalaze se velike količine otpada, uglavnom plastika, koja se potom širi po ostalim plažama i taj otpad napraviće trajnu štetu po razvoj turizma ovog područja. To nije pitanje samo Ulcinja, već ono ima mnogo širi karakter i predstavlja problem na većem nivou“, ističe Vuković.

Jedna slika dovoljno govori: oni koji su automobilom prošli od Ulcinja prema Adi mogli su zapaziti na hiljade kesa koje vjetar podigne i zakači za žbunje i ograde. Kiše ih speru i, logikom funkcionisanja ekosistema, one dospijevaju u more.

Jednogodišnje istraživanje naučnika iz država koje zapljuskuje Jadransko i Jonsko more (Slovenije, Italije, Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke) pokazalo je da su ona dva do pet puta zagađenija otpadom od nekih drugih svjetskih mora. Podatak da po kvadratnom kilometru u našem moru ima prosječno 670 komada plastike, je zaista zabrinjavajući. Čak 90 posto predmeta iz tog otpada napravljeno je od vještačkih ili antropogenih polimernih materijala. Analiza jedne tone smeća pokazuje da je u njoj polovina plastike, 30 odsto drveta, 10 odsto metala, te šest odsto tekstila.

I ekspertkinja Instituta za biologiju mora iz Kotora dr Vesna Mačić kaže da, “kao i svuda, dominira plastika”. “Kod nas u Bokokotorskom zalivu ima i čvrstog otpada koji je velikih gabarita i biće tu još dugo zahvaljujući nemaru ljudi. Ostalo je nemar skladištenja i tretiranja čvrstog otpada na obali”, dodaje ona.

Na lokacijama duž jadranske i jonske obale rađena je i analiza prisustva mikro plastike u ribama. Od ispitivanih jedanaest ribljih vrsta, u sedam su pronađeni tragovi otpada, a slične rezultate su potvrdila i druga istraživanja.

“Sve više je istraživanja o tome iako to još nije na nekom alarmantnom nivou. Suočeni smo sa veoma mnogo problema zbog lošeg tretmana otpada, i jasno je da moramo nešto da radimo po tom pitanju, i to mnogo brže nego do sada”, ocjenjuje Mačić.

U ekološkoj organizaciji Green Home smatraju da bi Crna Gora trebala da integriše evropske direktive u nacionalno zakonodstvo, a da svaki pojedinac da svoj doprinos u očuvanju životne sredine, kako bi se smanjio plastični otpad koji ugrožava biodiverzitet, standard života i turistički potencijal države.

“Na nivou Evropske unije (EU) izglasana je direktiva koja zabranjuje upotrebu jednokratnih proizvoda od plastike i očekuje se da će ona stupiti na snagu u državama članicama EU naredne godine. U budućnosti možemo očekivati da će se to i u Crnoj Gori desiti, međutim ne smatram da EU treba da nas natjera da promijenimo navike, već svako treba da krene od sebe i da svi pojedinačno damo svoj doprinos“, kaže projektna koordinatorka u toj NVO Milica Kandić.

Konstatujući da je ukupno stanje veoma zabrinjavajuće, ekolog Dželal Hodžić tvrdi da je za rješavanje ovih problema ključan terenski rad. „Rijeka Bojana je danas kolektor svih otpadnih voda, dok je Port Milena ekološka bomba. Kabinetskim pristupom ne mogu riješiti ovi problem. Potrebno je izaći na teren i ostvariti uvid u realno stanje“, uvjeren je on.

Hodžić upozorava na jezive procjene naučnika da će „ako se nastave ovi poražavajući trendovi, onda ćemo za nekih desetak godina imati u moru više plastike nego ribe!?” „Naš Jadran postaće veliki, plavi kontejner. To bi dovelo u pitanje našu egzistenciju na ovom prostoru“, zaključuje on.

 

URA: I Tanzanija zabranjuje plastične kese

 

Zašto se čeka na zabranu upotreba plastičnih kesa?, upitali su ove sedmice crnogorsku Vladu iz Građanskog pokreta URA navodeći da čak i zemlje u Africi, poput Tanzanije, planiraju uskoro da zabrane proizvodnju, uvoz, prodaju i upotrebu svih plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, kako bi se pomoglo u suzbijanju zagađenja prirode.

Konstatuje se da je Evropski parlament, da bi zaštitio more i njegov biodiverzitet, izglasao zabranu deset plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

“Dobra volja Evrope pomaže Crnoj Gori i u ovom procesu, ali pasivnost Ministarstva održivog razvoja i turizma i države odmaže. Crna Gora je po Ustavu ekološka država. To je obaveza da postanemo primjer Evropi i svijetu, a ne da budemo na kraju lanca procesa“, ocijenila je Vlada Lompar.

                                                                                                                          Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo