Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Privatizovanje do temelja

Objavljeno prije

na

Manjinski akcionari AD Klanice ni poslije više godina povlačenja po sudovima ne odustaju od namjere da dokažu da je ova mala kompanija privatizovana i prisvojena prevarom i falsifikovanjem dokumenata. Oni su zatražili da Viši sud u Bijelom Polju naloži ponovno odlučivanje po zahtjevu za otvaranje istrage protiv Milosava Lutovca iz Berana zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Jedan od manjinskih akcionara i podnosilaca prijave je i potpredsjednik Opštine Berane Radivoje Merdović (SDP), koji tvrdi da je ovo „klasičan primjer pljačkaškog privatizovanja i uništavanja nekadašnjih društvenih dobara”.

NESHVATLJIVE STVARI: „Građani koji su uložili vaučere i bivši radnici osiromašeni su, a neko je preko noći stekao bogatstvo”, kaže Merdović.

Kao potpredsjednik Opštine za privredu on se i ranije zalagao za otvaranje procesa revizije privatizacija u ovom gradu, koje su dale katastrofalne rezultate.

„Preduzeće Klanica tipičan je primjer prevarantske privatizacije, koja je završena rušenjem objekta gdje se kompanija nalazila, stvaranjem uslova za promjenu djelatnosti i nicanjem nečeg sasvim trećeg što nema veze s djelatnošću nekadašnje firme”, kaže Merdović.

On objašnjava da se ulaganjem dva porodična vaučera u ovu firmu, rukovodio razmišljanjem da bi poljoprivreda mogla biti perspektivna grana na sjeveru, pa je vjerovao da ulaže u unapređenje proizvodnje. Dogodila se, neshvatljiva stvar – veliki poljoprivredni kombinat u ovom gradu rasturen je a mala preduzeća koja su nastala njegovom segmentacijom „na čudne načine prisvajana”.

Manjinski akcionar Izet Hadrović smatra da su se stekli svi uslovi da državni organi preispitaju privatizaciju jednog od tih malih preduzeća, Klanice AD, i građanima vrate ono što im je oteto.

„Država nam je dala nešto kroz masovnu vaučersku privatizaciju, pojedinci su nam to oteli. Smatramo da treba pod reviziju staviti i sudski postupak koji traje nerazumno dugo i utvrditi da li je bilo sprege između sudova, katastra i privatnika”, kaže Hadrović.

U krivičnoj prijavi i zahtjevu za sprovođenje istrage protiv nekadašnjeg većinskog vlasnika Lutovca, koji je kasnije svu imovinu prebacio na sebe, tvrdi se da je on kao član odbora direktora podstrekao predsjednika skupštine akcionara da sačini lažni i neovjereni zapisnik sa sastanka skupštine u koji je unio neistinite podatke o prisustvu pojedinih akcionara.

PERFIDNO I PROVIDNO: Prema tom zapisniku, u rukopisu, na komadiću papira, skupština je, navodno svojevremeno donijela odluku da se Klanica zaduži za 25 hiljada eura kod firme DOO Laz promet, čiji je vlasnik Lutovac, a za taj minorni iznos kompletna imovina kompanije, vrijedna makar deset puta više, stavljena pod fiduciju.

„To je bilo perfidno ali i vrlo providno. Dug je trabalo da se vrati u roku od 45 dana, što nije bilo moguće. Pošto nije vraćen, Lutovac za jedan dan završava fiduciju, prevod i prijenos. Kako je to moguće?” – pita Refik Zujović, koji je sa širom porodicom bio vlasnik dvadeset odsto akcija Klanice.

On tvrdi da je katastar Lutovcu omogućio da ubilježi i nešto što mu ne pripada, pa čak i ne postoji.

„Katastar mu upisuje dvanaest kvadrata dvorišta i 123 kvadrata stambenog prostora koji ne postoje, na mjestu prodavnice u blizini zelene pijace. Sve je to uredno zavedeno u katastru i upisano u list nepokretnosti broj 1836. U list nepokretnosti pod brojem 2033 upisana je i neka nepostojeća livada u Beranselu od 4,5 ari”, kaže Zujović.

Manjinski akcionari tvrde da su o prevari saznali tek kada je otvoren kratki i ekspresni stečajni postupak, od svega tri mjeseca, i da su odmah podnijeli krivičnu prijavu.

„Sudski postupak bio je još u toku kada je Lutovac počeo da ruši Klanicu. Mi smo tražili da se to spriječi, ali sud nije ništa preduzeo. Klanice je sravnjena sa zemljom, i tako je do danas”, kaže Zujović.

Ovaj čovjek, inače iz mesarske branše, objašnjava kako je Klanica bila od javnog interesa, i da su zbog toga mnogi vlasnici malih mesarskih radnji u gradu bili prinuđeni da zatvore svoje lokale, čime su oštećeni i potrošači, odnosno građani Berana.

„Za slučaj beranske ciglane čulo se i još se priča. A ja tvrdim da je slučaj Klanice još drastičniji. Način na koji je Lutovac preveo sve na sebe mora da se preispita”, kaže Zujović.

Manjinski akcionari i bivši radnici traže da se Klanica ponovo sagradi, odnosno vrati u prvobitno stanje. „Da je Lutovac uložio jedan euro i održao firmu, mi se danas ne bi smo žalili”, kažu oni.

FINANSIJSKE GIMNASTIKE: Milosav Lutovac tvrdi da tokom postupka privatizacije nije uradio ništa nezakonito i da vjeruje u sudove.

„Sudovi i tužilaštvo ovu su privatizaciju i prenos fiducije detaljno ispitivali, vještačili i jednom odbacili prijavu protiv mene. To traje već četiri godine, i svima bi trebalo da bude jasno da nema ničeg spornog. Ne znam šta više hoće. Sada se, čujem, žale Višem sudu. To je njihovo pravo, ali mislim da nemaju tačne podatke”, kaže Lutovac.

On objašnjava da je kao vlasnik Laz prometa srušio Klanicu da bi sagradio moderniji objekat.

„Kriza je učinila svoje, i to je još u planovima”, tvrdi Lutovac.

Nejasno je, međutim, kako je tokom postupka u beranskom Osnovnom sudu ostalo zapisano da su objekat rušili ruski biznismen Alen Alikov i njegov domaći partner Radoje Bakić. Alikov je malo prije toga kupio ski centar Lokve s istoimenim hotelom na planini Cmiljevici, a na ovom mjestu u gradu je, navodno, trebalo da napravi manji hotel. Kako je ta priča završena i šta se tu dešavalo – nije do kraja poznato. Navodno su se pojavili i problemi s bivšim vlasnicima zemljišta, koji su, kada je Klanica srušena, smatrali da zemljište više nije privedeno namjeni i tražili da im se vrati.

Klanica AD, nastala je segmentacijom bivšeg beranskog poljoprivrednog giganta Agropolimlja, koje je još 1988. godine rasparčano na desetak manjih kompanija. U procesu MVP Klanica je prešla sa pedeset osam procenata u vlasništvo Milosava Lutovca, dok su 42 procenta imali radnici i građani. Tako je bilo sve dok Lutovac nije od samog sebe pozajmio dvadesetak hiljada eura i stavio Klanicu pod fiduciju, da bi poslije toga imovina, vrijedna najmanje 250 hiljada postala samo njegova i izbrisana iz privrednog registra pod starim nazivom.

Manjinski akcionari vjeruju da ovo ipak nije završena priča. Oni su se za pomoć obratili MANS-u i sada pripremaju obimnu dokumentaciju koju će dostaviti ovoj organizaciji da im pomogne u postupku koji su poveli i zahtjevu za preispitivanje privatizacije Klanice AD.

„Treba neko i nama na sjeveru da okrene glavu i pomogne da razobličimo neke finansijske gimnastike, a država ako hoće može da im da i odlikovanja” – kaže potpredsjednik Opštine Merdović.

U svemu je izvjesno da je maleno preduzeće Klanica „privatizovano” do temelja, i da je grad ostao bez jednog važnog infrastrukturnog objekta. Bio star ili ne, u njemu su, kažu privatni mesari, imali elementarne uslove za obavljanje djelatnosti i vršenje veterinarskih pregleda. Osim njih i manjinskih akcionara, ta činjenica nije u Beranama više nikoga zabrinula.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo