Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novi talas krize

Objavljeno prije

na

Vlada je, kažu, dobro. „Potpuno su neutemeljene izrečene tvrdnje da Vlada ne sprovodi zakone koje je donijela i da ne može da funkcioniše”, stoji u saopštenju vladinog Biroa. Proglas je, inače, objavljen pod naslovom Saopštenje povodom ocjena predstavnika SDP-a. Treba li podsjećati – SDP je članica vladajuće koalicije koja daje približno petinu ministara i u Vladi. Pa, ako njih javnom prepiskom treba ubjeđivati u kapacitete izvršnih vlasti, onda su oni, bez sumnje, očigledni.

„Vlada obavlja sve poslove koje joj Ustav nalaže, a to znači da vodi unutrašnju i spoljnu politiku u interesu građana, a ne da ostavi utisak vladanja”, podučili su i nas i manjeg koalicionog partnera vladini glasnogovornici. I zaista, Vladi Igora Lukšića moglo bi se štošta zamjeriti, kao što joj se uostalom svašta i zamjera. Rijetki su, ipak, oni što su spremni da premijeru i oko njega okupljenoj družini prebace – vladanje.

A PARA – NEMA: Prošlomjesečni prihodi budžeta Crne Gore, saopšteno je sredinom nedjelje iz Ministarstva finansija, manji su od planiranih, ali i od ostvarenih u aprilu prošle godine. „Pad prihoda pokazuje da je i dalje prisutan trend rasta poreskog duga, koji je uzrokovan nelikvidnošću u ekonomiji”, zaključak je. Privreda, dakle, kuburi sa nelikvidnošću, a vlast sa manjkom para u budžetu. Dugovi se gomilaju na svakoj strani. Mimo toga, kažu u Vladi, stvari se kreću u dobrom pravcu. Rastu.

Inflacije je u martu ove godine iznosila 3,7 odsto u odnosu na isti mjesec 2010. dok su cijene u prva tri mjeseca ove godine porasle za 2,3 odsto. Prema vladinoj ekonomskoj politici za ovu godinu, približno toliki rast cijena planiran je za cijelu godinu. Da ne bude nedoumica, građani će ta poskupljenja i te kako osjetiti, pošto na listi proizvoda i usluga koje su najviše poskupjele prednjače hrana i bezalkoholna pića, zdravstvene usluge i troškovi prevoza.

U kontinuitetu raste i iznos kreditnih garancija koje je dala Vlada Crne Gore. Zvanično, posljednjeg dana aprila državne garancije iznosile su 362,87 miliona eura ili više od 11 odsto projektovanog društvenog proizvoda. Prvi problem je što je približno polovina tog novca zarobljene u aranžmanima sa vlasnicima nikšićke Željezare i Kombinata aluminijuma. Željezara je već u rukama stečajnog upravnika. Ni potezi Deripaskinih ljudi koji (do kada?!) upravljaju KAP-om u Rudnicima boksita ne slute na mnogo bolji rasplet, pa bi ti dugovi lako mogli pasti na teret crnogorskih poreskih obveznika.

Vladini zvaničnici saopštavaju kako „zabrinjava rast nekvalitetnih kredita”, ali nema precizne informacije – za koliko je kredita koje korisnici ne mogu da vraćaju garantovala i država Crna Gora.

Tek, prema Vladinim podacima banke su u februaru imale nevolja sa naplatom kredita vrijednih 488, 6 miliona eura. Potom je glavni ekonomista Centralne banke CG Nikola Fabris ponudio preliminarne podatke i za mart. Prema njima, u „kreditima koji kasne” crnogorska privreda učestvuje sa 427 miliona eura. Građanima je odobreno 164 miliona eura kredita koji se sada vraćaju uz manje ili veće probleme i kašnjenja u plaćanju rata.

Centralna banka je predočila još jedan alarmantan podatak: na kraju marta u blokadi su bili računi 14,5 hiljada crnogorskih preduzeća od kojih su njihovi partneri pokušavali prinudno naplatiti dug veći od 300 miliona eura. Samo u martu, iznos dugovanja preduzeća čiji su računi u blokadi porastao je za 16 miliona eura. I nema naznaka zaustavljanja tog trenda. Naprotiv.

,,Može se reći da je nelikvidnost u privredi gotovo dramatična. Ona već duži period neprekidno raste i predstavlja privredi ogroman teret i kočnicu za oporavak”, kaže Mišo Baždar šef ekonomskog tima opozicionog Pokreta za promjene. ,,Kada se ovome doda visina deficita lokalnih samouprava, koja se mjeri desetinama miliona eura, postaje jasnije koliko je zapravo ugrožen normalan promet roba i usluga.

Baždar tvrdi: ,,Državna birokratija nije pravovremeno shvatila, a bojim se da ni sada ne razumiju značaj i težinu dužničkog kolopleta u domaćim finansijskim tokovima”. Da li je u pravu? Odsustvo reakcije ili komentara vladinih ili zvaničnika vladajuće koalicije na posredan način potvrđuje tezu da vlast i nije sasvim svjesna problema pred kojima je ovdašnja privreda. Ili su, trenutno, preokupirani pregovorima sa za njih važnijim partnerima – italijanskom A2A koja traži olakšice za sticanje većinskog vlasništva nad EPCG i litvanskom Krajbankom koja već godinama pokušava proširiti posao na zemlje Balkana a sada je, navodno, kandidat za kupovinu akcija Prve banke.

D(R)UGA RUKA: Sve i da se oba ova posla realizuju, nije izvjesno da bi crnogorska privreda od toga imala značajnije koristi.

Lukšićeva Vlada ne izgleda kao da je zainteresovana ili sposobna da se suoči sa dužničkom krizom koja se iz dana u dan produbljuje i ubrzava. Najviše muka imaju do juče najprofitabilniji i, činilo se, najzdraviji privredni sektori.

Banke koje posluju u Crnoj Gori zabilježile su prošle godine gubitak tek malo manji od 80 miliona eura. I nakon godine u kojoj gotovo da nijesu davale kredite, obećavanju povećanje kreditnih aktivnosti od pet odsto na godišnjem nivou. Korisnici dijela njihovih usluga ovih su dana obaviješteni da su im kamate koje se obračunavaju na pozajmljena sredstva porasle upravo u tom procentu. Teško da će tako što doprinijeti stabilizaciji stanja na tržištu.

Građevinari, koji su gro svoje (ali i tuđe) imovine zarobili u neprodatim stambenim zgradama i poslovnim zgradama, spas su potražili u infrastrukturnim radovima finansiranim od države i lokalnih samouprava. I tu su se ponovo zaglibili. Investitori ne plaćaju njima, oni ne plaćaju podizvođačima, podizvođači duguju dobavljačima i radnicima…. Neplaćeni računi, porezi i doprinosi gomilaju se. Konačno, prema najnovijim šaputanjima iz privrednih kuloara u nevolje su dopali i do juče neprikosnoveni maloprodajni lanci koje su bez očekivane finansijske podrške ostavile zaplašene banke ali i sve škrtiji potrošači.

Gdje je kraj? Da li, tri godine od kako je počela, ekonomska kriza u Crnoj Gori lagano ali sigurno prolazi, kao što tvrde zvaničnici i njihovi tumači ovdašnje ekonomske stvarnosti? Ili – čega se pribojava sve više aktera privrednog života – najteži dani za ovdašnja preduzeća, njihove vlasnike i radnike tek dolaze?

Izgleda Vlada ima ideju da novo posrtanje privrede i banaka preduprijedi izmjenom propisa koji će preduzećima omogućiti da se lakše oslobode ljudskog balasta u vidu radnika, i propisima koji će ubrzati prodaju založene imovine za kredite koji se ne vraćaju. Sve i da taj plan uspije – što je vrlo neizvjesno – pitanje je da li će njegova primjena crnogorskom društvu donijeti više štete ili koristi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ODUSTAJE LI VLADA OD SUMNJIVE KUPOVINE STUDENTSKOG DOMA OD  TOMISLAVA ČELEBIĆA: Rupa u zakonu i u budžetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. Studentski dom će, da bi izbjegla zakonske implikacije,  kupiti odlukom, tako što će ove godine platiti 3,6 miliona iz budžetskih rezervi, dok će dodatna sredstva obezbijediti naredne godine. Baš onako kako je ranije dogovoreno sa Tomislavom Čelebićem

 

Ministarstvo prosvjete i Vlada ne odsustaju od namjere da milionima iz budžeta pomognu Tomislava Čelebića i Đukanovićev Univerzitet Donja Gorica (UDG). Prošle srijede su, nakon pisanja Monitora, poništili tender o kupovini studentskog doma u blizini UDG od kompanije Čelebić City. Tender je bio sporan i zbog toga što je prihvaćena duplo veća cijena od ponuđene (6,3 miliona umjesto 2,9), zbog čega je Vladi, osim javnog suda, prijetila i reakcija nadležnih institucija.

Činilo se da je Vlada  odustala od tog posla. No, samo dva dana  nakon poništenja tendera, u petak, 1.novembra, na telefonskoj sjednici, Vlada je, odlukom većine članova, dala  saglasnost za kupovinu nepokretnosti za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata. Kako Monitor nezvanično saznaje, dio ministara nije želio da aminuje tu odluku.

Umjesto novog raspisivanja tendera, Vlada je posao kupovine novog studentskog doma, odlučila da obavi drugačije. U priču je uključila Upravu za državnu umovinu  i Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine na čijem je čelu Slaven Radunović.  Prema dokumentima razmatranim na sjednici Vlade, Uprava se obratila Radunovićevom ministarstvu samo  noć nakon poništavanja tendera, sa Informacijom o kupovini  objekta za potrebe povećanja smještajnih kapaciteta studenata, koju je prethodno iniciralo Ministarstvo prosvjete.  To znači da je Ministarstvo prosvjete, koje vodi Anđela Jakšić-Stojanović, u trenutku poništenja tendera već imalo spreman novi model realizacije ovog posla. Sa kojim se Vlada brže bolje saglasila na telefonskoj sjednici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE OD DESET DANA POTJERE ZA  ALIJOM BALIJAGIĆEM: Bjegunac izmiče i Crnoj Gori i  Srbiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok se Balijagić skriva po planinama između Crne Gore i Srbije, a dvije države prepucavaju ko je bolji, građani strijepe za svoje najbliže jer institucije koje plaćamo da bi bili bezbjedni, očigledno ne rade svoj posao

 

 

Više od deset dana prošlo je kako je osuđivani pljačkaš, ubica, silovatelj, Alija Balijagić ubio dvoje starih ljudi, brata i sestru  Jovana i Milenku Madžgalj, a za njim se još traga između Bijelog Polja i Prijepolja. U potragu su uključene dvije države – Crna Gora i Srbija, na čijim teritorijama se kreće bjegunac.

U cijelom regionu vlada strah. Mještani sela dvije države – od Sokolca, gdje su Madžgalji ubijeni, pa do Brajkovca (Prijepolje), gdje je Balijagić posljednji put viđen, strahuju za svoje i živote svojih familija. Nastave u školama se odlažu ili se obavljaju onlajn, dok su sela puna uniformisanih lica – policije, specijalnih jedinica, vojske…

Uz svu savremenu tehnologiju i opremu, kojom raspolažu bezbjednosni organi obje države, od kojih je jedna članica NATO Alijanse, čini se da nijesu ni blizu opasnom bjeguncu. Prema kazivanju mještana, Balijagić mirno ide od sela do sela, popriča i popije po koju s žiteljima polupraznih sela, dok su  obje države upregle sve resurse, kako tvrde same vlasti, da bi ga zarobili.

Mještanin Brajkovca kaže da je vidio čovjeka koji je iskočio iz žbunja, imao je pušku i ranac. Predstavio mu se kao lovac i rekao da se ne plaši.

„Ostavio je pušku uz jednu bukvu, i rekao ajde da popijemo po jednu rakiju. Ja sam tada rekao, ima neki čovjek kog traže zbog ubistva. On je dodao – pa jesu li ga našli, ja sam rekao – ne, a on je kazao – naći će ga. Malo smo popričali, sve to je kratko trajalo i on je otišao dalje“ prepričava svoj susret.

On tvrdi da je odmah prepoznao o kome se radi, ali je ćutao kako ne bi svoj život izložio opasnosti. Zbog straha da se Balijagić ne vrati u njegovu kuću kao što se vratio kod Madžgalja i ubio ih, kaže da je spavao kod komšije.

„Strah je i mene, strah je i sve ljude koji žive u selu. Sve vrijeme su vrata zaključana, sigurni smo samo kad policiju vidimo u blizini naših kuća. Policajci nam kažu da se ne plašimo i da su oni tu, ali sve je uzalud. Mi ćemo biti mirni tek kad ga pronađu“, kaže mještanin.

U potrazi za Alijom Balijagićem dnevno je angažovano oko 200 policijskih službenika i preko 70 pripadnika Vojske Crne Gore (VCG), saopšteno je ranije iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Pripadnici vojske su noćili kod mještana Sokolca, sela ubijenih Madžgalja. Sa druge strane, u Srbiji su angažovane jedinice Uprave kriminalističke policije, Specijalne antiterorističke jedinice, Žandarmerije, granična policija i policijski službenici policijskih uprava u Prijepolju i Užicu, saopšteno je iz njihovog MUP-a. Do sada je, tvrde, pregledano više od 80 napuštenih objekata,  koristi se sva moguća tehnika i oprema MUP-a Srbije – dronovi, termovizija i psi tragači.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ANDRIJA MANDIĆ I ALEKSA BEČIĆ NE MOGU SLUŽBENIM AVIONOM PREKO HRVATSKE: Ni  zemljom, ni nebom

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi, saznaje da  predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu Vladinim avionom preko Hrvatske. To je  iznenadilo   crnogorske vlasti, koje su  mislile da  odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider DNP Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji

 

Da predsjednik parlamenta Andrija Mandić i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić ne mogu službenim, Vladinim avionom preko Hrvatske, crnogorske vlasti shvatile su kada je Mandić, nedavno, planirao službeni put  preko Hrvatske, saznaje Monitor od više dobro obaviještenih izvora u crnogorskoj vlasti i državnoj upravi. Do tada se mislilo da odluka susjedne Hrvatske iz jula ove godine, da se Mandić, Bečić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, proglase osobama non grata, važi samo na – zemlji.

Odluka Hrvatske da proglasi tri crnogorska funkiconera za osobe non grata, podsjećamo, donešena je nakon što je crnogorski parlament krajem juna ove godine usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čija je svrha u stvari bila da relativizuje  glas Crne Gore u UN o Srebrenici. Crna Gora je prethodno, u maju ove godine, u skupštini UN glasala za Rezoluciju o Srebrenici, a nakon velikog pritiska koji je dolazio od strane srpskih vlasti, SPC, ali i unutrašnjih političkih struktura koje su pod uticajem tih adresa.

Hrvatska je  tada obrazložila da je Mandića, Kneževića i Bečića proglasila nepoželjnima “zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe”.

Monitor je pokušao da dobije zvanične odgovore od nadležnih o tome zašto i kako Mandić i Bečić ne mogu službenim avionom preko hrvatskog neba, i šta to znači za Crnu Goru. Niko nije javno želio da govori o tome.  Jasno je, međutim, iz nezvaničnih razgovora, da crnogorske vlasti nijesu znale da se hrvatska odluka odnosi i na nebo.

Na pitanje da li je Mandić već krenuo na službeni put, pa  saznao da ne može preko Hrvatske , ili se to shvatilo ranije, dok je naumio  da putuje,  izvor u crnogorskoj vlasti koji je želio da ostane anoniman kazao je: „Naumio“.

Hrvatska strana ima  obrazloženje zabrane prelaska neba službenim avionom za Bečića i Mandića . „ To je uobičajeno kada su u pitanju odluke ovakve vrste, da se neko proglasi personom non grata. Takoreći, standard u međunarodnom pravu.  Budući da se radi o vladinom, državnom  avionu, njegovi putnici moraju biti evidentirani kada se prelazi preko zemlje. Što nije slučaj sa civilnim avionima“, objasnili su za Monitor iz hrvatske diplomatske mreže. Ni oni nijesu zvanično htjeli da komentarišu slučaj.

Generalni sekretarijat Vlade je nedavno objavio Dokumenta  o korišćenju aviona u vlasništvu Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore u periodu od 01. 07. do 27. 09.2024. godine. Ta dokumenta, odnosno zahtjevi za korišćenje aviona, i putni nalozi, prethodno su nosili  oznaku tajno.  Prema njima, Mandić nije u tom periodu putovao u pravcu koji bi uključivao i hrvatsko nebo, dok  Bečića nema na spsiku putnika.  Prema objašnjenju Monitorovih dobro upućenih izvora,  Bečiću po funkciji i ne pripada da koristi službeni, Vladin avion.  Ipak, mogao bi biti putnik kao član neke Vladine delegacije. Za razliku, Mandić ima pravo na korišćenje službenog aviona, i prema podacima koje su nedavno objavljeni u periodu od juna do kraja septembra, u kom je važila zabrana Hrvatske, koristio ga je dva puta – za Maroko  i Maltu. Tamo se nije išlo  preko hrvatskog neba.

Slučaj proglašenja Mandića, Bečića i Kneževića personama non grata, pominje se i u najnovijem, ove sedmice objavljenom, Izvještaju Evropske Komisije (EK) za Crnu Goru, u kontekstu pogoršanja odnosa sa Hrvatskom

U Izvještaju se ocjenjuje da su ti odnosi pogoršani, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu.  Brisel takođe ocjenjuje da su tenzije, kako stoji u Izvještaju,  proizašle iz „nerazriješenih bilateralnih pitanja“.

“Nije bilo napretka u vezi sa neobilježenom granicom između dvije zemlje ili vlasništvom nad brodom ‘Jadran’. Usvajanje rezolucije u crnogorskom parlamentu u junu, koja se fokusira na istorijske događaje u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, izazvalo je snažnu diplomatsku reakciju Hrvatske, uključujući proglašenje tri visoka crnogorska zvaničnika za persone non grata”, piše u Izvještaju.

Ovih je dana u parlamentu, povodom godinu dana Vlade Milojka Spajića, od strane Adrijana Vuksanovića,  poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI, problematizovana izjava Andrije Mandića na jednom od Vučićevih glasila. Vuksanović je pitao  premijera Spajića za komentar  Mandićeve izjave u emisiji Ćirilica na Televiziji Happy,  da se danas Hrvati “identifikuju sa NDH”.

Spajić je odgovorio da nije vidio tu izjavu,  da Hrvatsku vidi kao partnera, te da su oni potpuni diskonituitet onog što se dešavalo 90-tih.

“Mi smo mlada generacija koja kaže da sve ono što je rađeno u ime Crne Gore nije u naše ime”, saopštio je premijer. Takođe, upitan za mišljenje, kazao je da on ne povezuje Hrvatsku sa bilo kojom Hrvatskom iz prošlosti, kao i da, ko god je spreman da pomogne na evropskom putu, njegov je saveznik.

Bilo bi dobro, ako Spajić zaista planira  da uvede Crnu Goru u EU, da ipak “poveže Hrvatsku sa nekom Hrvatskom iz prošlosti”. Recimo, onom  kojoj je Crna Gora, tokom devedesetih godina,  napala Dubrovnik.  Taj ratni zločin ne samo što nije dobio epilog pred pravosuđem, nego se o njemu gotovo ne govori, izuzev na godišnjicu napada,  u rijetkim medijima.

Nerijetko se čuju upozorenja da bi Crna Gora ukoliko želi da uđe u EU, morala da popravi odnose sa Hrvatskom, koja bi mogla da  joj taj put uspori, potencijalno i blokira. U tome joj neće pomoći samo  premijerov evropski govor u parlamentu, ili posjeta Dubrovniku  predsjednika Crne Gore. Toga smo se „napretka na evoropskom putu“ nagledali.

Stvar je mnogo složenija i od  toga kako dobiti štrik za dobrosusjedske odnose u izvještaju Brisela. Ukoliko Crna Gora zaista želi da postane društvo evropskih vrijednosti, ona to mora istinski i da postane. A to ne može biti dok  politiku budu krojili oni koji podržavaju ideologije devedesetih, koje su  proizvele hiljade i hiljade žrtava  na ovim prostorima, samo zbog njihovog imena, ili vjere.

To što naši zvaničnici  moraju službenim avionom da kruže oko Hrvatske, – nije suštinski hrvatsko već naše pitanje.  Sve i da mogu, sve dok njihova politika bude kočila suočavanje ove zemlje sa ratnom prološću, budila nacionalne strasti i tenzije  i kočila stvaranje normalnog društva, uzalud će biti i štrikovi Brisela.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo