Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Novi talas krize

Objavljeno prije

na

Vlada je, kažu, dobro. „Potpuno su neutemeljene izrečene tvrdnje da Vlada ne sprovodi zakone koje je donijela i da ne može da funkcioniše”, stoji u saopštenju vladinog Biroa. Proglas je, inače, objavljen pod naslovom Saopštenje povodom ocjena predstavnika SDP-a. Treba li podsjećati – SDP je članica vladajuće koalicije koja daje približno petinu ministara i u Vladi. Pa, ako njih javnom prepiskom treba ubjeđivati u kapacitete izvršnih vlasti, onda su oni, bez sumnje, očigledni.

„Vlada obavlja sve poslove koje joj Ustav nalaže, a to znači da vodi unutrašnju i spoljnu politiku u interesu građana, a ne da ostavi utisak vladanja”, podučili su i nas i manjeg koalicionog partnera vladini glasnogovornici. I zaista, Vladi Igora Lukšića moglo bi se štošta zamjeriti, kao što joj se uostalom svašta i zamjera. Rijetki su, ipak, oni što su spremni da premijeru i oko njega okupljenoj družini prebace – vladanje.

A PARA – NEMA: Prošlomjesečni prihodi budžeta Crne Gore, saopšteno je sredinom nedjelje iz Ministarstva finansija, manji su od planiranih, ali i od ostvarenih u aprilu prošle godine. „Pad prihoda pokazuje da je i dalje prisutan trend rasta poreskog duga, koji je uzrokovan nelikvidnošću u ekonomiji”, zaključak je. Privreda, dakle, kuburi sa nelikvidnošću, a vlast sa manjkom para u budžetu. Dugovi se gomilaju na svakoj strani. Mimo toga, kažu u Vladi, stvari se kreću u dobrom pravcu. Rastu.

Inflacije je u martu ove godine iznosila 3,7 odsto u odnosu na isti mjesec 2010. dok su cijene u prva tri mjeseca ove godine porasle za 2,3 odsto. Prema vladinoj ekonomskoj politici za ovu godinu, približno toliki rast cijena planiran je za cijelu godinu. Da ne bude nedoumica, građani će ta poskupljenja i te kako osjetiti, pošto na listi proizvoda i usluga koje su najviše poskupjele prednjače hrana i bezalkoholna pića, zdravstvene usluge i troškovi prevoza.

U kontinuitetu raste i iznos kreditnih garancija koje je dala Vlada Crne Gore. Zvanično, posljednjeg dana aprila državne garancije iznosile su 362,87 miliona eura ili više od 11 odsto projektovanog društvenog proizvoda. Prvi problem je što je približno polovina tog novca zarobljene u aranžmanima sa vlasnicima nikšićke Željezare i Kombinata aluminijuma. Željezara je već u rukama stečajnog upravnika. Ni potezi Deripaskinih ljudi koji (do kada?!) upravljaju KAP-om u Rudnicima boksita ne slute na mnogo bolji rasplet, pa bi ti dugovi lako mogli pasti na teret crnogorskih poreskih obveznika.

Vladini zvaničnici saopštavaju kako „zabrinjava rast nekvalitetnih kredita”, ali nema precizne informacije – za koliko je kredita koje korisnici ne mogu da vraćaju garantovala i država Crna Gora.

Tek, prema Vladinim podacima banke su u februaru imale nevolja sa naplatom kredita vrijednih 488, 6 miliona eura. Potom je glavni ekonomista Centralne banke CG Nikola Fabris ponudio preliminarne podatke i za mart. Prema njima, u „kreditima koji kasne” crnogorska privreda učestvuje sa 427 miliona eura. Građanima je odobreno 164 miliona eura kredita koji se sada vraćaju uz manje ili veće probleme i kašnjenja u plaćanju rata.

Centralna banka je predočila još jedan alarmantan podatak: na kraju marta u blokadi su bili računi 14,5 hiljada crnogorskih preduzeća od kojih su njihovi partneri pokušavali prinudno naplatiti dug veći od 300 miliona eura. Samo u martu, iznos dugovanja preduzeća čiji su računi u blokadi porastao je za 16 miliona eura. I nema naznaka zaustavljanja tog trenda. Naprotiv.

,,Može se reći da je nelikvidnost u privredi gotovo dramatična. Ona već duži period neprekidno raste i predstavlja privredi ogroman teret i kočnicu za oporavak”, kaže Mišo Baždar šef ekonomskog tima opozicionog Pokreta za promjene. ,,Kada se ovome doda visina deficita lokalnih samouprava, koja se mjeri desetinama miliona eura, postaje jasnije koliko je zapravo ugrožen normalan promet roba i usluga.

Baždar tvrdi: ,,Državna birokratija nije pravovremeno shvatila, a bojim se da ni sada ne razumiju značaj i težinu dužničkog kolopleta u domaćim finansijskim tokovima”. Da li je u pravu? Odsustvo reakcije ili komentara vladinih ili zvaničnika vladajuće koalicije na posredan način potvrđuje tezu da vlast i nije sasvim svjesna problema pred kojima je ovdašnja privreda. Ili su, trenutno, preokupirani pregovorima sa za njih važnijim partnerima – italijanskom A2A koja traži olakšice za sticanje većinskog vlasništva nad EPCG i litvanskom Krajbankom koja već godinama pokušava proširiti posao na zemlje Balkana a sada je, navodno, kandidat za kupovinu akcija Prve banke.

D(R)UGA RUKA: Sve i da se oba ova posla realizuju, nije izvjesno da bi crnogorska privreda od toga imala značajnije koristi.

Lukšićeva Vlada ne izgleda kao da je zainteresovana ili sposobna da se suoči sa dužničkom krizom koja se iz dana u dan produbljuje i ubrzava. Najviše muka imaju do juče najprofitabilniji i, činilo se, najzdraviji privredni sektori.

Banke koje posluju u Crnoj Gori zabilježile su prošle godine gubitak tek malo manji od 80 miliona eura. I nakon godine u kojoj gotovo da nijesu davale kredite, obećavanju povećanje kreditnih aktivnosti od pet odsto na godišnjem nivou. Korisnici dijela njihovih usluga ovih su dana obaviješteni da su im kamate koje se obračunavaju na pozajmljena sredstva porasle upravo u tom procentu. Teško da će tako što doprinijeti stabilizaciji stanja na tržištu.

Građevinari, koji su gro svoje (ali i tuđe) imovine zarobili u neprodatim stambenim zgradama i poslovnim zgradama, spas su potražili u infrastrukturnim radovima finansiranim od države i lokalnih samouprava. I tu su se ponovo zaglibili. Investitori ne plaćaju njima, oni ne plaćaju podizvođačima, podizvođači duguju dobavljačima i radnicima…. Neplaćeni računi, porezi i doprinosi gomilaju se. Konačno, prema najnovijim šaputanjima iz privrednih kuloara u nevolje su dopali i do juče neprikosnoveni maloprodajni lanci koje su bez očekivane finansijske podrške ostavile zaplašene banke ali i sve škrtiji potrošači.

Gdje je kraj? Da li, tri godine od kako je počela, ekonomska kriza u Crnoj Gori lagano ali sigurno prolazi, kao što tvrde zvaničnici i njihovi tumači ovdašnje ekonomske stvarnosti? Ili – čega se pribojava sve više aktera privrednog života – najteži dani za ovdašnja preduzeća, njihove vlasnike i radnike tek dolaze?

Izgleda Vlada ima ideju da novo posrtanje privrede i banaka preduprijedi izmjenom propisa koji će preduzećima omogućiti da se lakše oslobode ljudskog balasta u vidu radnika, i propisima koji će ubrzati prodaju založene imovine za kredite koji se ne vraćaju. Sve i da taj plan uspije – što je vrlo neizvjesno – pitanje je da li će njegova primjena crnogorskom društvu donijeti više štete ili koristi.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo