Povežite se sa nama

MONITORING

Privatna prepiska

Objavljeno prije

na

Vrijedno je Vlada Crne Gore radila i usvojila odgovore na pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Ministarka za evropske integracije Gordana Đurović objasnila je da su odgovori na oko 2.200 pitanja sistematizovani u 12 knjiga. To breme u Brisel će ponijeti premijer Milo Đukanović. Šta u Evropskoj komisiji misle o tome što smo mi napisali znaće se, kako je najavljeno, iduće jeseni. Kako trenutno stvari stoje, u to vrijeme će i crnogorska javnost saznati šta u odgovorima na Upitnik piše. Odgovori su vlasništvo Vlade. Strogo pov. U međuvremenu su predstavnici opozicije i nekih nevladinih organizacija pokušavali da ubijede vlast da odgovore učini javnim. Vlada je odoljela. Ministarka Đurović još jednom je odigrala omiljenu ulogu – izgledalo je da joj je na srcu objavljivanje odgovora, ali se, kad je došlo stani-pani, priklonila tajnovitosti.

Prije nekoliko dana na skupu u organizaciji Monitora ministarka Gordana Đurović rekla je da misli da će, kao i u zemljama u regionu odgovori biti objavljeni. Objasnila je da Crna Gora nije uporediva sa zemljom kao što je Island koja je odgovore spremila za šest sedmica i objavila ih na sajtu vlade. „Oni su ostrvo, nemaju balkansku prošlost, nemaju problema sa susjedima, nemaju problema sa granicama, nemaju problema sa specijalnim odjelima, njihova pitanja su mnogo jednostavnija.”

Ministarka Đurović je kazala da će svoj glas dati da odgovori budu javni što prije. „ Mislim da tu nema ništa posebno da se krije. Mislim isto da bi bilo dobro iz nekih etičkih obzira makar sačekati da se odgovori predaju, jer je to formalni čin završetka procesa.”

Samo nekoliko dana kasnije, Ministarstvo za evropske integracije službeno je saopštilo: ,,U ovoj fazi, do okončanja cijelog procesa, podaci su označeni povjerljivim, jer se procijenilo da je zaštita političkih i ekonomskih interesa Crne Gore trenutno značajnija od interesa za slobodnim pristupom informacijama”.

Koji se politički i ekonomski interesi povjerljivošću štite, nije javljeno. Tajna je tajna.

Opozicija listom smatra da Vlada odgovore skriva zato što ih je našminkala. Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović „sto prvi put” pozvao je Gordanu Đurović da podnese ostavku. On je rekao da prema Poslovniku i zakonskim odredbama poslanici moraju imati pristup odgovorima na Upitnik. ,,Na ovaj način stavljamo se u situaciju da se zapitamo jesu li to poslanici neprijatelji države. Da li je tamo neki činovnik EK veći prijatelj Crnoj Gori, pa će imati pristup odgovorima na Upitnik, a poslanici ne.”

Potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović ocijenio je da skrivanje odgovora navodi na zaključak da je Vlada Crne Gore dala neiskrene odgovore, pa je strah da će opozicioni političari ili građani koji bi imali uvid u njih skrenuti pažnju EU da su podaci ‘frizirani’. Bivši lider SNP-a Predrag Bulatović smatra da će se u Crnoj Gori, kao privatnoj državi DPS-a, proces evropskih integracija privatizovati i pretvoriti u vlasništvo Vlade. ,,Sve što je Vlada radila u pripremi odgovora na Upitnik biće za određeno vrijeme učinjeno javnim. To će, međutim, biti sa zadrškom i mislim da je upravo u tome poenta. Vlada želi da u ovoj fazi isključi javnost, kako Brisel ne bi imao povodom odgovora na Upitnik kritički stav iz Crne Gore od ljudi koji drugačije vide stvari”, rekao je Bulatović.

Primjedbe zbog neobjavljivanja odgovora stigle su i iz nekih nevladinih organizacija. Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, smatra da je stavljanjem oznake tajnosti na odgovore na Upitnik Vlada ,,nesumnjivo pokazala strah, bilo od ogoljavanja ili od kritike”.

U međuvremenu se odigralo i prigodno zamešateljstvo oko toga da li će odgovore moći da vide članovi skupštinskog Odbora za spoljnu politiku ili samo oni koji su u Odboru za odbranu i bezbjednost. Jedna od ideja, prenijele su novine, bila je i da ministarka Đurović gostuje na spoljnopolitičkom odboru. ,,Stavljanje na uvid odgovora na Upitnik ne znači da dođe ministar Gordana Đurović i priča na sjednici odbora dva sata”, prokomentarisao je Slaven Radunović.

Sa osobitim senzibilitetom prema važnosti javnosti odnio se, na kraju, potpredsjednik Vlade za politički sistem Svetozar Marović. ,,Upitnik nije poslala opozicija nego Evropska unija. Mi dajemo odgovore onima koji su postavili pitanja”. Vlada se sa Briselom, sva je prilika, dopisuje privatno.

Uljepšavanje stvarnosti u odgovorima na Upitnik ne mora biti jedini razlog što ih Vlada skriva. U nekim stvarima dovoljno je i da do javnosti stigne – istina. Ko zna, možda se iz odgovora može saznati, na primjer: koliko u Crnoj Gori ljudi radi. Koliko je nezaposlenih ili koliko tačno ljudi prima platu iz budžeta. „Najveći dio odgovora je vrlo običan, tehnički, deskriptivan, opisuje politike, koliko ljudi, koji su se zakoni usvojili, vrlo malo ima strateških i da kažem političkih pitanja kojima se promišlja nešto kako dalje”, rekla je Gordana Đurović.

„Bitna je faktografija i što više činjenica…”. Ko nije odavde, teško može znati koliko daleko od očiju javnosti mogu biti i najobičniji poslovi Vlade.

Ministarka za evropske integracije otkrila je da je najduži odgovor Vlada pripremila o dječjim pravima. Ima 30 strana. „Mislim i da je neka simbolika što je baš o dječjim pravima najduži odgovor, to je nama svima jako važno”, rastumačila je.

Dirljivo i korisno. Kad – tad znaće se da li je Vlada tačno napisala koliko djece ne može da ostvari pravo na hranu, odjeću, sigurno mjesto za život… Ili – u koliko škola djeci može pasti plafon na glavu.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNO PAMĆENJE 1999.: Vide se NATO bombe ali ne i Miloševićevi masovni zločini

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori  i Srbiji obilježen je početak NATO  udara  na SRJ.  Zvaničnici su pominjali žrtve, pale u odbrani SRJ.   Niko nije pomenuo albanske žrtve niti činjenicu da je rat na Kosovu bio četvrti Miloševićev rat devedesetih i da je njegov režim dugo 90-tih prizivao vojnu intervenciju sa strane svojim postupcima i ratnom politikom

 

U nedjelju 24. marta se navršilo 25 godina od intervencije NATO pakta protiv Miloševićeve krnje Jugoslavije koju su činile Srbija i Crna Gora. Do ove godine nijedna zvanična vlast u Crnoj Gori nije obilježavala godišnjice, niti je otvarala vrata kasarni u Danilovgradu , Maslinama i Podgorici, kako bi delegacije Nove srpske demokratije (NSD) i drugih sličnih stranaka položile vijence nastradalima tokom 78-dnevnog sukoba sa Alijansom. Vlada Milojka Spajića takođe nije organizovala zvanične ceremonije, akademije i skupove, ali je napravila malu promjenu. Ovaj put je lider NSD-a Andrija Mandić, sada u svojstvu predsjednika Skupštine Crne Gore, prošao kapiju kasarne u Danilovgradu i položio vijenac u prisustvu garde. Na vijencu je pisalo „Herojskim braniocima Crne Gore 1999. godine“ dok je u saopštenju kabineta navedeno da se predsjednik Mandić poklonio prvoj žrtvi NATO bombardovanja – vojniku Saši Stajiću, i da je ovo prvi put da visoki državni funkcioner Crne Gore odaje poštovanje nevinim žrtvama i herojima odbrane zemlje 1999. god. Vijenac sa malo drugačijim natpisom – „Herojima odbrane naše zemlje 1999. godine“ i bez pominjanja Crne Gore, je položen i u Maslinama. Ova put je to urađeno u „znak sjećanja na nevine žrtve i junake koji su prije 25 godina branili nebo, kopno i more Savezne Republike Jugoslavije“. Mandić je istakao  da se sa ponosom sjeća junaka koji su dali sve, uključujući i vlastiti život „u odbrani naše zajedničke zemlje“.

Vijence u obje kasarne je položio,  u odvojenoj ceremoniji, i ministar odbrane Dragan Krapović. Krapovićeva poruka je bila značajno drugačija od Mandićeve. Rekao je da je Crna Gora , premda kroz bol i patnju, pronašla put ka boljoj budućnosti. „Odbili smo da dozvolimo da nas mržnja i strah parališu, birajući umjesto toga put mira, i put saradnje“ rekao je Krapović uz naglasak da smo „postali kredibilna članica Sjevernoatlantske alijanse, uzimajući u svoje ruke kormilo sudbine“. Za njega je članstvo afirmacija odlučnosti da se gradi „društvo, utemeljeno na univerzalnim vrijednostima, multietničkom skladu, bezbjednosti, miru i prosperitetu za sve“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KRIZE VLASTI OD LOKALA DO VRHA: Puca po dubini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Podgorica, Budva, sukob u Vladi zbog bezbjednosnog sektora, optužbe na relaciji predsjednik države premijer. Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost

 

 

Na sve strane optužbe unutar vladajuće većine, koja je na vlast došla obećavajući političku stabilnost.  Na državnom nivou Spajićev Pokret Evropa Sad (PES)  optužuje svog doskorašnjeg potpredsjednika i predsjednika CG Jakova Milatovića da radi protiv njih.  Sukob oko bezbjednosnog sektora zahladio je odnose između Demokrata i PES-a.  U Budvi se naširoko optužuju dva krila nekadašnjeg DF-a, pa DF i Demokrate. U Podgorici rascjep  PES-a ostavlja posljedice.

Da krenemo od posljednje vijesti. PES je nakon kritike Milatovića na račun ekonomskih reformi, optužio predsjednika države da radi protiv dojučerašnje partije, te da se udružio sa Građanskim pokretom URA i Pokretom za promjene (PzP) .

“Kampanja koju predsjednik države Jakov Milatović nastavlja da vodi protiv izvorne ideje svoje nekadašnje partije vidljivija je svakog dana”, saopštili su iz PES-a. “Nekadašnji zamjenik predsjednika PES-a se sada udružio sa Nebojšom Medojevićem, koji je najviše kritikovao program Evropa Sad 1 i sa Dritanom Abazovićem koji najviše osporava program Evropa Sad 2”.

Milatović je, navode dalje njegovi politički saborci, kritike  usmjerio “isključivo na formalno svoju partiju i 44. Vladu, čak i zbog imenovanja Predraga Drecuna koga je uključio u svoju kampanju i sa kojim je zajedno proslavljao izborne pobjede.”

Milatović je prethodno saopštio da smatra da je, bez dodatnih reformi u administraciji i obrazovanju, kao i smislenih razvojnih politika utemeljenih na sređenoj planskoj dokumentaciji i unaprijeđenom investicionom ambijentu, dugoročni održiv ekonomski razvoj, koji sa sobom donosi povećanje plata i penzija –  upitan.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

USVOJEN BUDŽET ZA 2024. GODINU: Više novca, manje koristi za proizvođače

Objavljeno prije

na

Objavio:

Poljoprivrednici kažu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova

 

 

Vlada je 14. marta usvojila agrobudžet za 2024. godinu. Konačno, kažu poljoprivrednici navodeći kako je samo jednom, 2001. godine, agrobudžet usvojen kasnije. U julu. Što je značajno doprinijelo da to, po ostvarenim rezultatima, za crnogorsku poljoprivredu bude najgora godina u ovom vijeku.

“Agrobudžet je donešen u zakonskom roku i nije bilo kašnjenja”, odgovara na primjedbe ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković. Ministar insistira da je u pitanju rekordan iznos izdvojen za mjere agrarne politike što bi, po njegovom mišljenju, “trebalo da dodatno unaprijedi ovaj sektor”.

“Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija”, kaže  za Monitor Budimir Mugoša, inženjer agronomije, proizvođač hrane, bivši ministar (2016.) i državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede. Agrobudžet je usvojen sa velikim zakašnjenjem, u martu umjesto u decembru, dok se predviđene premije i subvencije isplaćuju još kasnije, u novembru i decembru, obrazlaže Mugoša.

Prema njegovom mišljenju, problematičan je i rekordan iznos agrobudžeta. “Tu su uračunata i sredstva koja nijesu dio agrarne nego socijalne, zdravstvene  ili neke treće politike. Na primjer: staračke naknade, bezbjednost hrane i obavezna zdravstvena zaštita životinja, ispunjenje mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 12, projekti razvoja ruralne i putne infrastrukture, program besplatne distribucije voća, povrća i mliječnih prizvoda u školama… Oni, suštinski, nijesu dio agrobudžeta. Ali s njima on izgleda veći…”, navodi Mugoša uz ocjenu da agrobudžet vlastima, sadašnjim i bivšim, služi kao alat za “najjeftinije legalno kupljeni glas u Crnoj Gori”.

Iz Vlade se zaklanjaju iza brojeva. Ukupno, ovogodišnji  agrobudžet iznosi 75 miliona. Iz državne kase opredijeljeno je 51,35 miliona eura (“to je pravi agrobudžet”, tvrde kritičari), donacije donose još 15,55 a krediti 8,15 miliona eura. Samo što se pokazalo kako njih nije tako lako “zaraditi” i iskoristiti.

Imamo primjer programa IPARD II kroz koji je iz budžeta EU 2015. izdvojeno 37 miliona za crnogorsku poljoprivredu. Uz uslov: šta se ne potroši u dogovorenom roku vraća se. Iako je trajanje programa dva puta produžavano, još nije opredijeljeno više od trećine dostupnog novca (14,3 miliona). “Crna Gora će do kraja godine prema projekcijama Ministarstva poljoprivrede, unutar IPARD II programa potrošiti oko 11,7 miliona eura, dok će ostatak vratiti u budžet EU”, saopštio je ministar Joković krajam januara u parlamentu. Sada kaže da će EU biti vraćen “minimalan dio sredstava”, iako program ističe ove godine. Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede Marko Radonjić još je veći optimista, pa očekuje da će do kraja godine biti utrošena sva preostala sredstva.

Kad već pominjemo EU, tamo postoje računice koje kažu da primarna poljoprivredna proizvodnja na svaki euro subvencija njihovoj ekonomiji vraća tri puta više. Naš ministar poljoprivrede je iznio podatak da nam  poljoprivreda donosi  preko 600 miliona godišnje. Tu nije uračunat  kumulativni efekat kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima. Po tome ispada kako, na svaki euro kojim poljoprivreda doprinese crnogorskoj ekonomiji, država kroz subvencije, podsticaje, staračke naknade i sva druga davanja, proizvođače pomogne sa osam centi (12 ako računamo donacije i kredite uključene u agrobudžet). Ili 3-4 puta manje od EU.

Može i ovako: mada poljoprivreda donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, crnogorski proizvođači hrane jedini su u regionu i zemljama EU koji državi plaćaju punu cijenu za gorivo koje pokreće njihovu mehanizaciju. Nije isključeno da tako, plaćajući akcizu na dizel gorivo, državi ne obezbijede najveći dio prihoda koji ona, kasnije, izdvaja za agrobudžet.

“Mislim da nema poljoprivrednika koji vjeruje da će akcize na gorivo biti vraćene za 2024. godinu jer od 2016. godine kada su poslednji put vraćene akcize, iako se svake godine obećava i najavljuje ista mjera”, ubijeđen je Mugoša. Naš sagovornik upozorava kako se, u potpunosti, ne može vjerovati ni onome što je zapisano u agrobudžetu. “Za livade i pašnjake prošle godine je obećano do 60, odnosno, 80 a isplaćeno – četiri eura”.

Jednako je nelogično da je PDV na mliječne proizvode veći od stope koja se naplaćuje na mlijeko. Time se,    zapravo, suprotno proklamovanim ciljevima, destimuliše prerada poljoprivrednih proizvoda. Potrošači se, faktički, primoravaju da kupuju i jedu uvezene proizvode.

Komentarišući ovogodišnji agrobudžet ratari ističu kako su subvencije po obrađenom hektaru poljoprivrednog zemljišta do 2020. godine pokrivale, uglavnom, kompletne troškove zasnivanja zasada – sjeme, đubrivo i gorivo. Danas ista davanja iz državne kase, iako su nominalno veća, ne pokrivaju ni polovinu tih troškova. Stočari se nadovezuju na priču. “Nekad sam sa 37 centi otkupne cijene mlijeka i premijom od devet centi mogao da zaradim. Sada, sa otkupnom cijenom od 48 centi i premijom od 20 poslujem sa gubitkom, pošto su troškovi rasli brže i više”, kaže jedan od sagovornika Monitora, vlasnik farme krava. Napominjući kako se u tom poslu “neće zadržati još dugo”. Nema računice.

Ministar Joković i te podatke komentariše iz druge perspektive: “Ovogodišnje premije uvećane su za gotovo sve pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana premija u sistemu držanja krava-tele…”. Ipak, već u susjednoj Srbiji premije su neuporedivo veće. Za kvalitetnu mliječnu kravu vlasnik od države dobija godišnju premiju veću od 360 eura (40.000 dinara). Farmeri traže da se ona poveća na makar 450 eura (55.000 dinara). U Srbiji su veće i premije po litru mlijeka. Pa, ko izdrži.

Listajući Agrobudžet za 2024. godinu lako je primijetiti da se neke stavke ponavljaju iz godine u godinu iako je riječ o jednokratnim troškovima. To znači da se posao ne završava. Tako opet – drugu, treću ili četvrtu godinu za redom – čitamo o kućama poljoprivrede u Beranama i Pljevljima, pogonu za zbrinjavanje životinjskih konsfikata (hrana isteklog roka trajanja, uginule životinje, nejestivi ostaci zaklanih životinja…) kome se još uvijek traži lokacija, izgradnji dvije ribarske luke na primorju (ulcinjska Porto Milena i Boka).

Iz agrobudžeta, na razočarenje zainteresovanih poljoprivrednika, isključene su makar tri mjere: podrška za preradu na gazdinstvu (mali pogoni za proizvodnju sira, džemova, sokova…); finansijska pomoć za nabavku junica tovnih rasa i podrška za nabavku traktora. Negdje je, nezvanično, razlog slabo interesovanje poljoprivrednika, a negdje zaključak da su pojedinci zloupotrebljavali taj vid pomoći. Pa su kažnjeni svi.

“Farmeri plaćaju nesposobnost države”, zaključuje Mugoša. Crna Gora je prošle godine uvezla hrane u vrijednosti 750 miliona eura. Deset ovogodišnjih agrobudžeta.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo