Povežite se sa nama

MONITORING

Privatna prepiska

Objavljeno prije

na

gordana-djurovic

Vrijedno je Vlada Crne Gore radila i usvojila odgovore na pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Ministarka za evropske integracije Gordana Đurović objasnila je da su odgovori na oko 2.200 pitanja sistematizovani u 12 knjiga. To breme u Brisel će ponijeti premijer Milo Đukanović. Šta u Evropskoj komisiji misle o tome što smo mi napisali znaće se, kako je najavljeno, iduće jeseni. Kako trenutno stvari stoje, u to vrijeme će i crnogorska javnost saznati šta u odgovorima na Upitnik piše. Odgovori su vlasništvo Vlade. Strogo pov. U međuvremenu su predstavnici opozicije i nekih nevladinih organizacija pokušavali da ubijede vlast da odgovore učini javnim. Vlada je odoljela. Ministarka Đurović još jednom je odigrala omiljenu ulogu – izgledalo je da joj je na srcu objavljivanje odgovora, ali se, kad je došlo stani-pani, priklonila tajnovitosti.

Prije nekoliko dana na skupu u organizaciji Monitora ministarka Gordana Đurović rekla je da misli da će, kao i u zemljama u regionu odgovori biti objavljeni. Objasnila je da Crna Gora nije uporediva sa zemljom kao što je Island koja je odgovore spremila za šest sedmica i objavila ih na sajtu vlade. „Oni su ostrvo, nemaju balkansku prošlost, nemaju problema sa susjedima, nemaju problema sa granicama, nemaju problema sa specijalnim odjelima, njihova pitanja su mnogo jednostavnija.”

Ministarka Đurović je kazala da će svoj glas dati da odgovori budu javni što prije. „ Mislim da tu nema ništa posebno da se krije. Mislim isto da bi bilo dobro iz nekih etičkih obzira makar sačekati da se odgovori predaju, jer je to formalni čin završetka procesa.”

Samo nekoliko dana kasnije, Ministarstvo za evropske integracije službeno je saopštilo: ,,U ovoj fazi, do okončanja cijelog procesa, podaci su označeni povjerljivim, jer se procijenilo da je zaštita političkih i ekonomskih interesa Crne Gore trenutno značajnija od interesa za slobodnim pristupom informacijama”.

Koji se politički i ekonomski interesi povjerljivošću štite, nije javljeno. Tajna je tajna.

Opozicija listom smatra da Vlada odgovore skriva zato što ih je našminkala. Potpredsjednik Pokreta za promjene Branko Radulović „sto prvi put” pozvao je Gordanu Đurović da podnese ostavku. On je rekao da prema Poslovniku i zakonskim odredbama poslanici moraju imati pristup odgovorima na Upitnik. ,,Na ovaj način stavljamo se u situaciju da se zapitamo jesu li to poslanici neprijatelji države. Da li je tamo neki činovnik EK veći prijatelj Crnoj Gori, pa će imati pristup odgovorima na Upitnik, a poslanici ne.”

Potpredsjednik Nove srpske demokratije Slaven Radunović ocijenio je da skrivanje odgovora navodi na zaključak da je Vlada Crne Gore dala neiskrene odgovore, pa je strah da će opozicioni političari ili građani koji bi imali uvid u njih skrenuti pažnju EU da su podaci ‘frizirani’. Bivši lider SNP-a Predrag Bulatović smatra da će se u Crnoj Gori, kao privatnoj državi DPS-a, proces evropskih integracija privatizovati i pretvoriti u vlasništvo Vlade. ,,Sve što je Vlada radila u pripremi odgovora na Upitnik biće za određeno vrijeme učinjeno javnim. To će, međutim, biti sa zadrškom i mislim da je upravo u tome poenta. Vlada želi da u ovoj fazi isključi javnost, kako Brisel ne bi imao povodom odgovora na Upitnik kritički stav iz Crne Gore od ljudi koji drugačije vide stvari”, rekao je Bulatović.

Primjedbe zbog neobjavljivanja odgovora stigle su i iz nekih nevladinih organizacija. Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje iz Podgorice, smatra da je stavljanjem oznake tajnosti na odgovore na Upitnik Vlada ,,nesumnjivo pokazala strah, bilo od ogoljavanja ili od kritike”.

U međuvremenu se odigralo i prigodno zamešateljstvo oko toga da li će odgovore moći da vide članovi skupštinskog Odbora za spoljnu politiku ili samo oni koji su u Odboru za odbranu i bezbjednost. Jedna od ideja, prenijele su novine, bila je i da ministarka Đurović gostuje na spoljnopolitičkom odboru. ,,Stavljanje na uvid odgovora na Upitnik ne znači da dođe ministar Gordana Đurović i priča na sjednici odbora dva sata”, prokomentarisao je Slaven Radunović.

Sa osobitim senzibilitetom prema važnosti javnosti odnio se, na kraju, potpredsjednik Vlade za politički sistem Svetozar Marović. ,,Upitnik nije poslala opozicija nego Evropska unija. Mi dajemo odgovore onima koji su postavili pitanja”. Vlada se sa Briselom, sva je prilika, dopisuje privatno.

Uljepšavanje stvarnosti u odgovorima na Upitnik ne mora biti jedini razlog što ih Vlada skriva. U nekim stvarima dovoljno je i da do javnosti stigne – istina. Ko zna, možda se iz odgovora može saznati, na primjer: koliko u Crnoj Gori ljudi radi. Koliko je nezaposlenih ili koliko tačno ljudi prima platu iz budžeta. „Najveći dio odgovora je vrlo običan, tehnički, deskriptivan, opisuje politike, koliko ljudi, koji su se zakoni usvojili, vrlo malo ima strateških i da kažem političkih pitanja kojima se promišlja nešto kako dalje”, rekla je Gordana Đurović.

„Bitna je faktografija i što više činjenica…”. Ko nije odavde, teško može znati koliko daleko od očiju javnosti mogu biti i najobičniji poslovi Vlade.

Ministarka za evropske integracije otkrila je da je najduži odgovor Vlada pripremila o dječjim pravima. Ima 30 strana. „Mislim i da je neka simbolika što je baš o dječjim pravima najduži odgovor, to je nama svima jako važno”, rastumačila je.

Dirljivo i korisno. Kad – tad znaće se da li je Vlada tačno napisala koliko djece ne može da ostvari pravo na hranu, odjeću, sigurno mjesto za život… Ili – u koliko škola djeci može pasti plafon na glavu.

Kosara K. BEGOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo