Povežite se sa nama

Izdvojeno

PRIVREDNI SUD KUBURI SA KADROVIMA: Sudije na granici izdržljivosti

Objavljeno prije

na

Nakon hapšenja predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića ta institucija radi samo sa četvoro sudija od sistematizovanih 16. Da će se u Privrednom sudu pojaviti ozbiljne kadrovske nevolje, znalo se još polovinom prošle godine

 

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda i predsjednika Privrednog, sudska grana vlasti u Crnoj Gori je dotakla dno. Sudije sada pored sprovođenja pravde  imaju i obavezu da speru ljagu sa institucije i svoje profesije. To će biti vrlo teško, jer se mnogi sudovi odavno bore sa nedostatkom kadrova. Takav je slučaj bio sa Privrednim sudom. Nakon hapšenja predsjednika Blaža Jovanića i sa četiri puta manje sudija nego što je to predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj sistematizaciji, ovaj organ nalazi se pred kolapsom, zatrpan brojnim, neriješenim predmetima i bez mogućnosti da mjesecima organizuje makar jedno sudsko vijeće za postupanje u izvršnim predmetima.

U sudu trenutno rade samo vršiteljka dužnosti predsjednika Privrednog suda Dijana Raičković i sudije Dragan VučevićRadmila Perović i Zoran Ašanin, koji postupaju u 1.376 parnica, 451 stečaj i 414 izvršnih predmeta, za koje postoji veliko interesovanje stranaka u postupcima, ali i javnosti jer je riječ i o najznačajnijim privrednim predmetima sa velikom imovinom.

Novom raspodjelom predmeta, četvoro sudija nedavno je dobilo u rad i predmete koji su morali preuzeti kao nezavršene od penzionisanih sudija, kolega koji su na bolovanju, ali i od osumnjičenog Jovanića – zbog čega se ročišta često odlažu.

Prema pisanju Vijesti, Raičkovićeva tvrdi da se Privredni sud, stranke i učesnici u postupcima nalaze u nezavidnoj situaciji. Privredni sud Crne Gore ima sistematizovanih 16 sudijskih mjesta sa predsjednikom suda, a taj broj predstavlja minimum neophodnog broja sudija. Činjenica je da se i ovaj broj sudija, imajući u vidu nadležnost i složenost predmeta koje ovaj sud ima u radu, pokazuje nedovoljnim za potpuno efikasno i ažurno postupanje.

„Već se u 2021. godini pokazalo da sudu nedostaju sudije, odnosno da je sud sistemski nepopunjen sa pet sudija (zbog odlaska u penziju), te da je određen broj sudija bio na bolovanju. Još uvijek ova mjesta nijesu popunjena, skoro godinu, jer su na ta mjesta u međuvremenu primljena lica koja su u statusu sudijskih kandidata, koja na funkciju sudije mogu stupiti tek nakon uspješno završenih obuka, dakle najranije u septembru, odnosno oktobru. Jedno sudijsko mjesto je u međuvremenu ostalo upražnjeno zbog izbora jednog sudije u Apelacioni sud, a u međuvremenu je došlo do suspenzije predsjednika suda. Sada je od sistematizovanih sudijskih mjesta upražnjeno šest, bez mjesta predsjednika suda. U odnosu na bolovanja sudija, jedna sutkinja je na porodiljskom bolovanju, dok je četvoro sudija na bolovanju zbog ozbiljnih zdravstvenih problema”, kaže Raičković.

Predsjednik Privrednog suda u dva mandata Blažo Jovanić nalazi se u spuškom pritvoru, a pod istragom SDT-a su i stečajni upravnici Saša ZejakSnežana JovićSanja LješkovićRanko RadinovićSreten Mrvaljević. Naredba za sprovođenje istrage pokrenuta je i protiv Pavića GlobarevićaStane ČelebićDarka PerovićaOmera Markišića, Dejana Golubovića, Vladana Nikolića, Danijele Laković i pravnih lica Titan security, Securitas Montenegro, Top force system i Ogimar MNE, zbog sumnje da su u 10 stečajnih predmeta sa Jovanićem i osumnjičenim stečajnim upravnicima, nezakonito postupali.

Pred kraj prvog mandata, Jovanić se pohvalio da je Privredni sud tokom 2016, 2017. i 2018. godine, prema mjerilima CEPEJ, bio najažurniji sud u državi sa stopom od preko 100 odsto riješenosti predmeta. U ljeto 2019. godine, Jovanić je dobio novi petogodišnji mandat, a Vrhovni sud i Sudski savjet, koji su dužni da prate rad sudova i nezavisnost sudijske funkcije, očito su zanemarili da se ažurnije bave kadrovskom politikom u Privrednom sudu.

Raičković kaže da četvoro sudija fizički ne može da obezbijedi efikasno postupanje velikom broju predmeta, koji su izuzetno složeni, značajni i sa brojnim strankama i učesnicima u sporovima. Iako, tvrdi, sudije u kontinuitetu rade prekovremeno i vanredno, oni jednostavno ne mogu obezbijediti da se ažurno i efikasno postupa. Po prirodi stvari, ova činjenica ima za posljedicu da se veliki broj predmeta mora odlagati, odnosno svakako da stranke moraju trpjeti posljedice objektivne situacije u ovom sudu, te da ovakva situacija, nažalost, svakako šteti svima.

„Ove sudije su zaista na granici objektivne izdržljivosti. Činjenica je da su ove sudije dobile u rad enormno veliki broj predmeta koje su morale preuzeti kao nezavršene od ranijih sudija, a svi ti predmeti su izuzetno složene prirode. Nadalje, ove sudije pored ovakve situacije, moraju raditi u više referata koji su upravo svi vezani za predmete koji su po zakonu hitni”, kazala je Raičković.

Suspenzija predsjednika suda prinudila je vršiteljku dužnosti Privrednog suda da njegove i predmete u kojima su ranije postupale sudije, sada spriječene da postupaju, preraspodijeli i slučajnom dodjelom dodijeli u rad preostalim sudijama, a njih je, podsjećamo, četvoro. Naknadna dodjela samo je opteretila sudije, koje zaista ne mogu realno odgovoriti svim ovim obavezama radeći u svim vrstama referata.

„Tako je, na primjer, jedan od sudija u stečajnom referatu dobio, pored već brojnih i složenih predmeta iz ranijih raspodjela i pored redovnog priliva, zadnjom raspodjelom prije dvadesetak dana i predmete Radoje Dakića, Boksita i drugih, dakle samo kod zadnje raspodjele ovakve ili slične predmete, a zadužen je prilikom zadnje raspodjele i sa još 190 predmeta”, pojašnjava ona.

Upućeni kažu da je Privredni sud sistematski uništavan od dolaska Jovanića na čelo suda kako bi se „otklonile“ biznis barijere kontroverznim biznismenima bliskim djelovima vlasti. To pokazuju i odluke Jovanićevih sudija u različitim predmetima.

Ostaje otvoreno pitanje da li se u okviru sudova i nadležnosti Vrhovnog suda i Sudskog savjeta može eventualno obezbijediti ispomoć ovom sudu i sudijama, ili eventualno preuzimanje određenog broja predmeta od strane drugog suda ili slične mjere. Za sada su zahtjevi, koji su podnijeti u ovom dijelu, ostali bezuspješni“ kaže Raičković.

Da će se u Privrednom sudu pojaviti ozbiljan kadrovski problem, znalo se još i polovinom prošle godine kada se, kao iznuđeno rješenje, zbog manjka sudija, formiralo samo jedno vijeće od trojice sudija. Privredni sud je, tradicionalno i po pravilu, u predmetima koji se odnose na izvršenje, ili takozvani izvršni referat, imao najmanje dvojicu izvršnih sudija i najmanje dva vijeća od po troje sudija za postupanje u predmetima.

 

Predmete osumnjičenih stečajnih upravnika delegiraće drugima?

Odlukom SDT-a u maju je uhapšeno nekoliko stečajnih upravnika – Saša Zejak, Snežana Jović, Sanja Lješković, Ranko Radinović, Sreten Mrvaljević, zbog čega će Privredni sud uskoro morati da zauzme stav kroz posebne sudske odluke.

To će značiti da će predmete, koje su dužili osumnjičeni stečajni upravnici, morati da se dodijele u rad nekim drugim.

„Ovim odlukama, na koje bilo koja stranka, dakle i stečajni upravnici imaju pravo žalbe, sud će se opredijeliti u pogledu pravnih i činjeničnih osnova, tako da će se konkretan stav suda svakako izraziti kroz konkretne sudske odluke koje izvjesno neposredno predstoje”, navela je Dijana Raičković.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

PODGORICA NA ČEKANJU: Između nove vlasti i novih izbora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su se u noći prebrojavanja glasova mnogi samoproglasili za izborne pobjednike, izgleda kako posao formiranja većine u Glavnom gradu neće biti ni brz ni lak. Ako, uopšte, do toga dođe

 

Mjesec nakon septembarskih izbora u Podgorici, proglašeni su i konačni rezultati. Potom su, od 30. oktobra, počeli da teku zvanični rokovi za konstituisanje novog parlamenta i formiranje lokalnih vlasti.

Prvi formalan korak povukli su iz DPS, prošlonedjeljnim pozivom na sastanak partijama koje nijesu dio vladajuće većine na državnom nivou. “Mi želimo dogovor”, poručio je nosilac DPS liste na septembarskim izborima Nermin Abdić. “Ne želimo da građani Podgorice budu taoci političkih potkusurivanja, već ćemo na najbolji mogući način ući u ove pregovore i iskreno reći šta je naš politički stav”.

Matematika je jasna. Sa osvojenih 19 mandata, da bi predvodili, ili  postali dio buduće većine (30 + odbornika) DPS mora zavrijediti podršku skoro svih odbornika koji u opštinski parlament nijesu došli sa lista dvije koalicije koje su na vlasti na državnom nivou (PES-Demokrate i Za budućnost Podgorice). Pošto su iz pokreta Preokret ostali dosljedni predizbornom obećanju da neće pregovarati o ulasku u vlast, manevarski prostor DPS dodatno je sužen.

Njihovom pozivu odazvali su se predstavnici koalicije Evropski savez (SD-SDP-LP) i Stranke evropskog progresa Duška Markovića. Predstavnici koalicije Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović nijesu došli na sastanak ali nijesu ni zatvorili vrata eventualne saradnje. “Partije koalicije Za bolju Podgoricu će u kratkom vremenskom periodu izaći sa Platformom koja će biti osnova toka pregovora. Prije toga nećemo započinjati bilo kakve pregovore”, poručeno je iz te koalicije kao odgovor na poziv DPS-a.

Kako vrijeme odmiče , počinje da djeluje kako u koaliciji Jakova Milatovića i Dritana Abazovića nijesu načisto ko su priželjkivani a ko neprihvatljivi partneri za  formiranje podgoričkih vlasti.

Odnos Milatovića i Abazovića prema premijeru Milojko Spajiću i njegovoj Vladi danas nije bolji nego što je to bio prije podgoričkih izbora. To ne obećava uspješno partnerstvo. Paralelno, nesuglasice sa Andrijom Mandićem i koalicijom ZBCG koju predvode on i Milan Knežević dobijaju na intenzitetu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAMA CRNOGORSKOG I SRPSKOG PRAVOSUĐA: U službi gospodara i kartela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Beogradski Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. U trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između braće Šarić

 

 

Evropska komisija (EK) je prošle sedmice objavila izvještaj o napretku Srbije za 2024. Zvanični primjerak izvještaja je lično uručio predsjedniku Aleksandru Vučiću šef Delegacije Evropske unije (EU) Emanuel Žiofre tek prije četiri dana. Ambasador Žiofre je počeo obraćanje izrazima saučešće porodicama 14 poginulih u nesreći u Novom Sadu 1. novembra. Nakon toga je pozvao srbijanske vlasti da “ubrzaju reforme sa pristupanjem EU”. Kada je riječ o stanju pravosuđa, izvještaj navodi da je “postignut određeni nivo pripremljenosti, i da je ostvaren ograničen napredak”, što je najniži oblik napretka prema metodologiji EK. Ukazuje se da je potrebno ojačati “nezavisnost, nepristranost i efikasnost” pravosudnog sistema.

Tragični događaj u Novom Sadu će zasijeniti vijest koja je objavljena samo dan ranije i koja bi u sređenom društvu bila drugačije primljena. Naime, Radar je objavio da je predsjednik Krivičnog odeljenja i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal Apelacionog suda u Beogradu sudija Milimir Lukić smijenjen. I sam Lukić je potvrdio smjenu.

Smjena se desila u trenutku dok dva nova postupka protiv Darka Šarića na osnovu SKY komunikacije dostavljene iz inostranstva čekaju na red u odjeljenju Apelacionog suda, sa čijeg čela je skrajnut sudija Lukić. Ovaj sudija je još prije četiri godine bio razlog frustracije i intezivne SKY prepiske između narko bosa Darka Šarića i njegovog brata Duška u kojoj su dogovarali kako da utiču na ishod presude za krijumčarenje skoro šest tona kokaina. Mlađi brat Duško je zbog ovog nezgodnog i nekooperativnog sudije bio na sastanku u sjedištu Bezbedonosno – informativne agencije (BIA) sa načelikom operative Markom Parezanovićem (sa kodnim SKY imenima “Markus“ i “Markos“). Kod Markusa je došao na sastanak i Duško Milenković, predsjednik Apelacionog suda u Beogradu da bi vidjeli kako pomoći starijem Šariću da izađe iz zatvora.

Milenković, koji je nedavno potpisao smjenu Lukića, se tada (maj 2020.godine) požalio na sastanku u sjedištu državne bezbijednosti da je Lukić „težak za bilo koju vrstu pritiska, osim institucionalnog“ -tj. od strane države, te da problem može riješiti “samo jedan čovek” – koga su članovi klana zvali Oskar. U prepiskama se navodi “jedino on (Markus) može da ode kod Oskara” svemoćnog čovjeka u Srbiji a “Markus (je) od poverenja Oskaru”. Parezanović je nakon sastanka sa svemoćnim Oskarom javio “da je sve ok”.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KO SAVJETUJE DRŽAVNE ZVANIČNIKE: Radno mjesto za partijske drugove 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi  za uhljebljenje partijskih kadrova.  Nađe se tu i pokoji potomak ili član familije partijskih drugova i drugarica

 

 

Reakcije, uglavnom negativne, u javnosti je izazvala vijest da je, krajem proteklog mjeseca, Vlada imenovala Predraga Bulatovića za savjetnika potpredsjednika Vlade za infrastrukturu i regionalni razvoj Miluna Zogovića.

Zogović je potpredsjednik Demokratske narodne partije (DNP),a Bulatović  predsjednik Političkog savjeta te partije. Politički veteran Bulatović svakako će imati što da savjetuje svog dosta mlađeg partijskog kolegu. Što se tiče politike za infrastruku i razvoj nije baš sigurno.

Zogović nije jedini ministar koga savjetuju partijski drugovi i drugarice.  Mjesto savjetnika u izvršnoj i parlamentarnoj vlasti  nerijetko služi upravo za uhljebljenje partijskih kadrova. Desi se i da budu bez mnogo radnog i partijskog iskustva.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić  okružio se sa najviše savjetnika, koji su pri tom  svi iz njegove partije.  

Njegova savjetnica Sandra Radević je Generalna sekretarka Demokrata. Završila je međunarodne odnose u Podgorici, bila zapošljena u MUP-u,  a savjetovala je Bečića i dok je bio predsjednik Skupštine.

Član Demokrata je i Bečićev savjetnik za digitalne medije Božidar Radinović. Radio je u IT sektoru Demokrata od 2016. godine, a od maja 2018. šef je tog sektora. Kadar Demokrata je i savjetnica Milica Kaluđerović, magistrica italijanskog jezika i književnosti.

Bečića savjetuju i stomatološkinja Valentina Minić, predsjednica Foruma žena Demokrata i ekonomistkinja Marija Nikčević, šefica računovodstva Demokrata.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo